Jedan od najvećih svjetskih ulagača u odobalne vjetroelektrane pokreće novu kompaniju koja planira graditi umjetne otoke u Sjevernom moru za velike zelene projekte.
Tvrtka Copenhagen Energy Islands, iza koje stoji investicijska tvrtka Copenhagen Infrastructure Partners (CIP), kani uložiti 150 milijardi eura u idućih nekoliko desetljeća u izgradnju niza otoka na kojima će biti velike vjetroturbine za proizvodnju električne energije i zelenog vodika. No, to će se dogoditi ako uspiju prevladati nekoliko tehnoloških i političkih zapreka.
"Pučinski vjetar je najjeftiniji obnovljivi izvor energije u Europi u velikim količinama. Trenutačno postojeća količina pučinskih vjetroelektrana će se barem udeseterostručiti. Vrlo je jasno da, kako bi se to ostvarilo, stvari moramo činiti drugačije. Energetski otoci nude niz vrlo važnih prednosti", objašnjava Jakob Baruël Poulsen koji je jedan od partnera u CIP-u.
Čitaj više
Njemačka ima problem s vjetrenjačama težak 16 milijardi eura
Siemens Energy se suočava s problemima u poslovanju od preuzimanja španjolske Gamese prije šest godina.
29.10.2023
Godina paradoksa za zeleni sektor: Potražnja raste, dionice padaju
Investitori dvoje je li zelena energija prolazni trend ili siguran ulog za budućnost.
28.12.2023
Norveška u procijepu između zelene energije i prava autohtonih manjina
Spor se vidi kao naznaka budućeg razvoja kopnenih vjetroelektrana u Norveškoj.
27.12.2023
Svijet je već prošao točku zaokreta prema dominaciji solarne energije
Kroz nekoliko desetljeća solarna energija bi trebala dominirati kao što je to sada slučaj s fosilnim gorivima.
22.10.2023
Ideja o energetskim otocima već je počela biti prihvaćena u Europskoj uniji koja ima za cilj idućih godina izgraditi 300 gigavata novih kapaciteta u pučinskim vjetroelektranama što je više od 10 puta iznad sadašnje razine.
Belgija namjerava početi graditi otok Princeza Elizabeta u Sjevernom moru za koji ta zemlja tvrdi da će biti prvi umjetni otok za energetsku infrastrukturu i služit će za povezivanje odobalnih vjetroelektrana i belgijske elektroenergetske mreže.
Bloomberg
Slični projekti su planirani u Njemačkoj i Danskoj premda je Danska prošle godine odgodila natječaj za energetski otok zbog visokih troškova.
CIP smatra da će za izgradnju svakog pojedinačnog energetskog otoka trebati barem 1,5 milijardi eura.
Baruël Poulsen navodi da će otoci uglavnom proizvoditi električnu energiju za elektrolizatore vodika i proizvedeni plin će cijevima biti transportiran do kopna. To je jeftinije no slati električnu energiju na obalu kabelima.
Sadašnji dobavni lanci nisu u stanju omogućiti dovoljno kabela kako bi se sva električna energija mogla poslati na obalu. Korištenje električne energije na moru i transport vodika cijevima može početno ulaganje smanjiti za čak 20 posto u odnosu na ono što bi trebalo biti utrošeno za kabele.
Zasad ipak postoji još dosta zapreka. Zeleni vodik dosad još nije proizveden u tako velikim količinama i postavljanje pogona na moru može imati dodatnu komplikaciju u obliku osiguravanja vode za proces elektrolize. Otoci također mogu biti laka meta napada.
.webp){kind=icon}
