RP Global nije novo ime na hrvatskoj energetskoj sceni, no proteklih godina ulaganja su ozbiljno zapinjala zbog neposložene regulative.
Tako je ovaj međunarodni ulagač s više od 35 godina iskustva s obnovljivim izvorima zadnji projekt u Hrvatskoj dovršio još 2016. godine. To je bila vjetroelektrana Rudine koja je potkraj 2021. prodana tvrtki Professio Energia. Isto se dogodilo i s vjetroelektranom Danilo, izgrađenom 2013. godine.
Sada se na tim lokacijama predviđa izgradnja dodatnih kapaciteta na vjetar, a slijedom vijesti da je od ministarstva gospodarstva i održivog razvoja protekli mjesec zatražena ocjena potrebe procjene utjecaja na okoliš za planiranu sunčanu elektranu Ljutine u općini Seget u Splitsko-dalmatinskoj županiji očito je da se također kreće u razvoj kapaciteta pogonjenih suncem.
Čitaj više
Želite izgraditi solarnu elektranu? Donosimo sve što morate znati
Novi pravilnik omogućava gradnju sunčanih i agrosunčanih elektrana do 10 MW bez uobičajenih dozvola.
08.02.2024
Slavonci prednjače u prepoznavanju potencijala agrosolara
Konferencija u Osijeku promovirala agrosolare kao odgovor na klimatske promjene.
01.02.2024
Pokrovac: S agrosolarima moguće uštede do 15 posto i rast prinosa do 40 posto
Pokrovac porčuje ministru gospodarstva Habijanu: krenite rješavati zaostatke.
25.01.2024
Danci žele uložiti 150 milijardi eura u gradnju energetskih otoka, nije sve bajno
Cilj bi bio snagom pučinskog vjetra proizvoditi električnu energiju i zeleni vodik.
21.01.2024
"RP Global u Hrvatskoj planira razvoj većeg broja novih vjetroelektrana i solarnih elektrana, kao i proizvodnju zelenog vodika, no u aktivnom razvoju trenutačno imamo projekte za koje smo uspjeli ishoditi energetsko odobrenje. Konkretno, riječ je o drugim fazama ranije izgrađenih vjetroelektrana Danilo i Rudine s dodatnih ukupno 80 megavata (MW) kapaciteta, a u šest projekata solarnih elektrana ukupna je snaga 134 MW", kazao je za Bloomberg Adriju predstavnik RP Globala za Hrvatsku Bojan Rešćec.
U slučaju vjetroelektrane Rudine II kod Slanoga kapacitet će biti 35 MW, a kod vjetroelektrane Danilo II u općini Unešić 45 MW.
Zasad se ne može precizno reći kada bi ti projekti mogli biti dovršeni.
"Za VE Rudine II čekamo već dulje vrijeme ugovor o priključenju, a za VE Danilo II predstoji nam postupak procjene utjecaja na okoliš temeljem novih monitoringa i izrađene studije. Nadalje, za dio projekata fotonaponskih elektrana očekujemo početak gradnje ove godine, a ostatak iduće", navodi Rešćec.
Kod sunčanih elektrana najveći je projekt upravo Ljutine kapaciteta 50 MW. U planu su sunčane elektrane u blizini vjetroelektrana Rudine te na otoku Pagu u blizini Novalje.
Svi predviđeni projekti imaju procijenjenu investicijsku vrijednost od 185 milijuna eura.
Premda RP Global tradicionalno kreće u razvoj projekata samostalno, eventualna potraga za partnerom ovisi o broju projekata koji otprilike u isto vrijeme kreću u implementaciju. Jedna od takvih partnerskih tvrtki je upravo Professio Energia s kojom, kako rekosmo, RP Global već ima iskustva.
"Da, ovisno o broju projekata koji u isto vrijeme kreću u implementaciju u Hrvatskoj ili drugim zemljama ponekad tražimo partnere. Holding RP Global trenutačno ima razvojni plan od preko 10 gigavata (GW) kapaciteta u 12 zemalja svijeta, pa teško da možemo sve to sami financijski iznijeti. Moram spomenuti odličnu suradnju s tvrtkom Professio Energia, a nedavno smo potpisali sporazum o zajedničkom razvoju više projekata solarnih elektrana u dva područja postojećih vjetroelektrana. Nije isključeno da tu suradnju proširimo i na druge projekte", ističe Rešćec.
Rešćec napominje kako su nedavne regulatorne promjene donijele značaj pomak u percepciji investitora, no ipak nije još uvijek sve na svom mjestu.
"Definitivno mogu reći da novi pravni okvir uvodi reda u područje koje je bilo blizu kaosa. No, još uvijek stvari idu presporo, a sasvim sigurno ima prostora da procedure budu jednostavnije", smatra Rešćec.
Podsjetimo, novom uredbom o kriterijima za dobivanje energetskih odobrenja i novim pravilima priključka na elektroenergetsku mrežu olakšano je investitorima planiranje projekata, no manjkavosti i dalje ima kao što je izostanak odluke o iznosu jedinične naknade za priključene na mrežu.
"To onemogućuje razvoj novih projekta, odnosno onih koji tek trebaju ishoditi priključak na mrežu. To jest ozbiljan problem", kaže Rešćec.
U ovu godinu Hrvatska je ušla sa 462,5 MW instalirane snage u solarnim elektranama i 1.160 MW instalirane snage u vjetroelektranama.