OIEH upozorava da projekti i dalje zapinju zbog nejasne naknade za priključenje na mrežu

Premda je prošla godina donijela pomake u regulatornom okviru za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, čini se da stvari i dalje neće ići željenim tijekom, a opet je razlog sporost administracije.

Naime, kako je objavilo udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), ističu rokovi za izgradnju novih pogona jer se ne mogu na vrijeme dostaviti sve potrebne dozvole.

"Zaustavljen je kompletan sustav ishođenja lokacijske, građevinske i uporabne dozvole za postojeće projekte čime postaje izgledno da unutar zakonom zadanih rokova neće biti moguće izgraditi elektranu", objavio je OIEH.

Zapelo je na priključku na elektroenergetsku mrežu, odnosno odluci o iznosu jedinične naknade za priključenje.

"Poznato je kako priključak na elektroenergetsku mrežu predstavlja jedno od uskih grla razvoja projekata na obnovljive izvore. Ključan faktor za pokretanje novog ciklusa investicija je donošenje odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje u nadležnosti Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) koja se određuje prema metodologiji za utvrđivanje naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu. Najavljivano je kako će se ta odluka donijeti do kraja prošle godine no to se nije dogodilo, a posljedice su višestruke", upozorava OIEH.

Direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) Maja Pokrovac |Siniša Kalajdžija/HINA

Kako ističu, trenutačno je zbog nepoznate cijene priključenja razvoj novih proizvodnih postrojenja potpunosti blokiran i "projekti praktično stoje".

Ta situacija onemogućava investitore da pokrenu postupak izrade elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) te ishode ugovor o priključenju, odnosno elektroenergetsku suglasnost, a to su sve preduvjeti za ishođenje drugih potrebnih dozvola kao što su lokacijska ili građevinska.

OIEH naročito problematičnom smatra činjenicu da su investitori u obvezi ishoditi sve dozvole te izgraditi postrojenje unutar sedam godina sukladno Zakonu o tržištu električne energije, odnosno pet godina za projekte koji su ishodili energetsko odobrenje, a taj se rok ne može produžiti.

"Dakle, zbog nedonošenja odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu investitori ne mogu nastaviti daljnji razvoj projekata, a istovremeno im teče rok za izgradnju postrojenja čime postaje izgledno da unutar tog roka neće biti u mogućnosti izgraditi proizvodno postrojenje i ishoditi uporabnu dozvolu, odnosno neće biti u mogućnosti dostaviti pravomoćnu lokacijsku dozvolu u roku od tri godine od dana izvršnosti energetskog odobrenja jer je kompletan postupak blokiran", poručuje OIEH.

Onemogućen razvoj

Da je problem ozbiljan potvrđuju i riječi Bojana Rešćeca, predstavnika za Hrvatsku međunarodnog ulagatelja u razvoj obnovljivi izvora RP Globala.

"Sadašnja situacija potpuno onemogućuje razvoj novih projekata, odnosno onih koji tek trebaju ishoditi priključak na mrežu. To je veliki problem, s vremenom se sve teže nadati da će to (iznos naknade) uskoro biti objavljeno", kazao je za Bloomberg Adriju.

HERA je u odgovoru za Bloomberg Adriju potvrdila da nova odluka o iznosu jedinične naknade još nije donijeta, ali nije navela kada bi se to moglo dogoditi. Također, smatraju da ta činjenica ne predstavlja ozbiljnu smetnju, odnosno ne usporava proces razvoja projekata.

HERA navodi da se projekti dobro razvijaju/Izvor: HERA

"Snaga sunčanih elektrana na distribucijskoj mreži udvostručena je u 2023. u odnosu na 2022. godinu. Ističemo i da je trenutačno na mreži prijenosa priključeno oko tisuću megavata (MW) vjetroelektrana, a da ugovor o priključenju ima još oko 1.600 MW projekata proizvodnih postrojenja koji trebaju završiti svoje projekte i započeti proizvodnju električne energije", navodi HERA.

OIEH podsjeća da problemi sežu poprilično u prošlost, a vezani su i za metodologiju za utvrđivanje naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu.

Naime, Hrvatska je u srpnju 2022. napustila takozvani "duboki" model naknade za priključenje prema kojemu su investitori osim plaćanja infrastrukture potrebne za priključenje, kao što su vodovi, kablovi i druga oprema, plaćali i troškove rekonstrukcije mreže.

Posvađane metodologije

Prema novom "plitkom" modelu investitori ne financiraju pojačanja mreže budući da su takva pojačanja bitna za cijeli prijenosni i distribucijski sustav i stoga, kako ističe OIEH, moraju biti na teret operatora sustava. Dakle, izvori financiranja mogu biti europski fondovi, mrežarina ili državni proračun.

U takvu ključnu infrastrukturu za mogućnost priključenja novih pogona spada i novi 400 kilovoltni dalekovod od TS Konjsko (Split) do TS Melina (Rijeka).

E sad, OIEH navodi kako se donošenjem nove metodologije nije vodilo računa o započetim projektima koji su imali sklopljene ugovore o priključenju prema dubokom modelu i prema kojemu su investitori u nove pogone na obnovljive izvore trebali snositi 80 posto troškova izgradnje dalekovoda Konjsko-Melina od oko 300 milijuna eura.

Sada investitori ne znaju imaju li pravo na povrat novca, na koji način i koliko ako financiraju taj dalekovod.

OIEH napominje kako je tražio da se u novoj metodologiji regulira to pitanje, odnosno međusobni odnos metodologije iz 2017. i nove iz 2022. godine.

OIEH

"Uopće je apsurd da ključnu energetsku prijenosnu infrastrukturu, koja predstavlja primarne vodove od osobitog interesa za državu, razvijaju i financiraju privatni investitori te je po izgradnji predaju operatoru sustava u vlasništvo, dok bi paralelno operator naplaćivao drugim zainteresiranim investitorima priključenje na mrežu, odnosno operator bi duplo financirao izgradnju voda o trošku investitora bez ikakvog sudjelovanja što je izvan razuma i, najbitnije, izvan zakonskih okvira", navodi OIEH.

No, zapreka ima još.

OIEH napominje kako Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) prema svojim novim pravilima uvodi ograničenja prijenosa električne energije gdje investitori nemaju sigurnost o tome kada i koliko proizvedene struje mogu isporučiti mreži.

"Ako HOPS može isključiti postrojenja za obnovljivu energiju s mreže u bilo kojem trenutku na bilo koji vremenski rok, nijedna financijska institucija neće pristati financirati takve projekte jer ne postoji mehanizam koji može garantirati sigurnost vraćanja kredita. Isto tako, HOPS je uveo diskriminirajuće pravilo koje dopušta podnošenje zahtjeva za dostavom podataka o stanju prijenosne mreže za izradu EOTRP-a samo jednom godišnje, a ako investitor iz bilo kojeg objektivnog razloga propusti razdoblje od 1. svibnja do 15. svibnja za podnošenje zahtjeva, gubi cijelu godinu", upozorava OIEH.

OIEH navodi i da je predlagao cijenu priključenja na mrežu od nula eura budući da, ako bi samo hrvatski proizvođači plaćali razvoj mreže, tada bi oni koji proizvode električnu energiju izvan Hrvatske bili konkurentniji što nije nimalo nevažno u trenutku dok još uvijek uvozimo više od 30 posto potrebne električne energije godišnje.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar