Poljski pohod na hrvatsku maloprodaju: Studenac, Pepco, Intersport, Sinsay, Pan-Pek, Emmezeta, Domino's...

Tri ovogodišnje javne ponude dionica, ING-GRAD-a te grupa Žito i Tokić, ugodno su razbudile domaće financijsko tržište. Prije njih, u jesen prošle godine iščekivala se još jedna takva transakcija. Ponuda i izlistavanje trgovačkog lanca Studenac koje se trebalo paralelno odigrati na Zagrebačkoj i Varšavskoj burzi nažalost nije uspjelo, ali je u fokus privuklo poljski fond Enterprise Investors koji je stajao iza cijelog posla.

I ne samo Enterprise Investors, već i druge poljske igrače koji gotovo u tišini, bez velike pompe i daleko od jarkih svjetla investicijske pozornice sigurnim koracima obilaze hrvatsku maloprodaju. I ne samo maloprodaju.

Poljska se ne nameće kao refleksni odgovor na pitanje koji su najveći investitori i glavni ekonomski partneri Hrvatske. No stvari se mijenjaju. Kako su Bloomberg Adriji poručili iz poljske ambasade, naše tržište "ima značajan potencijal rasta i karakterizira ga sve veći broj inovativnih tvrtki".

Uz to, "kupovna moć hrvatskih potrošača raste", a "Hrvatska nudi atraktivne uvjete za strane ulagače, posebice u područjima ekološke gradnje, digitalizacije procesa i razvoja moderne infrastrukture". Sve to čini hrvatsko tržište atraktivnim za poljske investitore, objašnjavaju u Veleposlanstvu Poljske.

Suhoparne brojke jasno dočaravaju promjenu. U posljednjih pet i pol godina iz Poljske nam je stiglo 376 milijuna eura izravnih ulaganja, pokazuju podaci središnje banke. U sva tri desetljeća prije toga, ukupno nije stiglo niti 140 milijuna eura.

(Ne)privlačan sektor

Studenac, gdje tvrde kako upravljaju mrežom od 1,4 tisuće prodajnih mjesta, pa Pepco, Interspar, Pan-Pek, Emmezeta, Sinsay, Mohito, Domino's Pizza i druga imena iza kojih stoje poljski investitori na prvu daju dojam kako su oni fokusirani na hrvatsku maloprodaju. Ona se ne čini kao posebno privlačan i atraktivan sektor za brzu zaradu.

Uobičajeno izazovne marže u toj ekonomskoj grani na tržištu koje je već fino iskrojeno među etabliranim imenima ne ostavljaju puno prostora za dobru zaradu. Ili možda poljski investitori znaju nešto što mi ne znamo.

Prije nego što je počeo recentni rast ulaganja iz Poljske, počeo je rast dolazaka poljskih gostiju u Hrvatsku. Još 2016. godine stiglo nam je manje od 800 tisuća poljskih turista. Samo u prvih deset mjeseci ove godine statistika ih bilježi 1,23 milijuna, što je skok veći od 50 posto.

Nije nemoguće da je upravo iz tog porasta izraslo i pojačano zanimanje Poljaka za domaću trgovinu. Turisti moraju negdje kupiti hranu, a trgovački lanac Studenac i danas ima sjedište u Omišu te se inicijalno širio prvenstveno na obali.

Širenje akvizicijama

Enterprise Investors taj je lanac preuzeo 2018. godine i nastavio se širiti akvizicijama drugih trgovačkih tvrtki. Danas imaju oko 5,5 tisuća zaposlenih. Isti fond ima kroz slovensku tvrtku Intersport ISI pod kontrolom i lanac trgovina sportskom opremom Intersport. U Hrvatskoj imaju 45 poslovnica u kojima radi više od 300 radnika.

Enterprise Investors do ovog je ljeta u vlasništvu imao i pekarski lanac Pan-Pek. Sredinom srpnja objavili su kako su ga prodali Inter Europolu. Radi se o poljskoj obiteljskoj kompaniji i jednom od najvećih igrača na tamošnjem pekarskom tržištu.

Studencu u maloprodaji konkurira Pepco. Taj trgovački lanac ima 140 prodajnih mjesta, 600-tinjak zaposlenih i u vlasništvu je poljske grupe Pepco. Dionice te grupe izlistane su na Varšavskoj burzi, a posluje u 20-ak europskih zemalja kroz više od četiri tisuće prodajnih lokacija.

Trgovački lanac Studenac u rukama je poljskog fonda Enterprise Investors | Milan Šabić/PIXSELL

 

Priča s trgovinom tu ne završava. Poljaci su na domaćem maloprodajnom tržištu prisutni i kroz trgovine specijalizirane za odjeću. LPP Croatia u vlasništvu je krovne poljske grupe LPP. Upravljaju s trgovinama mode pod brendovima Sinsay, Mohito, House, Cropp i Reserved. Kod nas zapošljavaju oko 800 radnika. I dvadesetak modnih trgovina pod brendom CCC je također pod kontrolom još jedne poljske tvrtke.

Zasad relativno skromno, jer posluju na tek četirima lokacijama u Zagrebu i jednoj u Osijeku, ali i širenjem poznatog američkog lanca Domino's pizzerija u Hrvatskoj također upravlja poljska kompanija. DP Poland ima franšizu američkog Domino'sa za Poljsku i Hrvatsku. Nadalje, iz poljske ambasade podsjećaju kako je 2021. poljska tvrtka Merkury Market preuzela "100 posto udjela u tvrtci Emmezeta, jednoj od vodećih trgovaca namještajem za dom u Hrvatskoj i Srbiji".

Trgovina nije jedini fokus poljskih investitora u Hrvatskoj, iako su još neka ulaganja vezana uz nju. Iz veleposlanstva poručuju kako je jedna od najvećih investicija Globe Trade Centre (GTC), koji provodi projekte trgovačkih centara u Zagrebu i Osijeku. Pod njihovim su upravljanjem zagrebački Avenue Mall i uredski park Matrix. Među značajnim posljskim investicijama se nalazi i proizvođač sportske odjeće Quest Sport.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je u samo dvije godine – između 2021. i 2023. za koju su dostupne posljednje brojke – broj zaposlenih u hrvatskim kompanijama pod poljskom kontrolom skočio za gotovo devet tisuća što je najviši skok među svim državama iz kojih nam dolaze ulagači. Krajem 2023. kompanije u poljskom vlasništvu zapošljavale su 12,2 tisuća radnika što ih je smjestilo na osmo mjesto liste. Za usporedbu, na samom vrhu nalazila se Njemačka s 45,2 tisuće radnika, 5,5 tisuća više nego dvije godine ranije.

Rast poljskih investicija u Hrvatskoj vjerojatno se dijelom može objasniti i "ekonomskim preporodom" obiju država. I Poljska i Hrvatska posljednjih godina su se izdvojile kao članice EU-a s najvišim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP). Od 2015. poljski BDP je porastao 41 posto, hrvatski 59 posto, dok je unijin u isto vrijeme ojačao 17 posto.

Tradicionalno, Poljska i Hrvatska možda i jesu vukle blagu paralelu kroz trgovinu. Prije devedesetih, kad su ekonomski sustavi obiju država bili drukčiji, poljski turisti i mali trgovci znali su sporadično prodavati raznu robu koja je nama bila vrlo jeftina. Druga paralela koja je ekonomski spajala Poljsku i Hrvatsku je svakako bila brodogradnja. Poljska brodogradilišta bila su jednako poznata kao i hrvatska i, nažalost, jednako su i nestala u tranzicijskoj hrđi.

Softverska ulaganja

Za razliku od tih klasičnih industrija, investitori sa sjevera istočne Europe aktivni su i u modernim sektorima. Poljski Asseco je preuzeo nekoliko hrvatskih IT tvrtki za ukupno više od 26 milijuna eura i uključio ih u Asseco SEE Grupu, "trenutnog lidera na hrvatskom tržištu IT softvera i usluga za bankarski i telekomunikacijski sektor", tvrde u poljskoj ambasadi.

Press Glass je 2014. godine započeo greenfield investicijski projekt izgradnje pogona za proizvodnju ravnog i fasadnog stakla s ciljanom vrijednošću od 30 milijuna eura. Manja ulaganja provode i poljske IT tvrtke – Internet Group, Gemius i Veracomp.

Po ukupnim ulaganjima u Hrvatsku u posljednja tri i pol desetljeća Poljska se jedva ugurala među 20 najvećih investitora. Više investicija stiglo nam je čak iz Švedske ili Belgije koje također nisu poznate kao izdašni ulagači u Hrvatsku. Nabrojani primjeri pokazuju kako će se poredak u nekom srednjem roku zasigurno promijeniti.

Zagrebački Avenue Mall u portfelju je poljske kompanije Globe Trade Centre | Luka Stanzl/Pixsell

 

Jedan od najvećih konkurenata na početku spomenute Tokić grupe, koja je ovih dana završila javnu ponudu dionica i izlistala ih na Zagrebačkoj burzi, na domaćem tržištu je i poljski Inter Cars. Prema podacima poljske ambasade oni su u Hrvatskoj investirali ukupno 12 milijuna eura i našli se među najvećim distributerima autodijelova u zemlji.

Jasno, niti najpopularniji domaći sektor nije ostao bez interesa."Najveća poljska investicija u hrvatsku turističku industriju je kupnja hotela Lovran" kojeg je kupio POL-MOT holding za 10 milijuna eura.

 

Poljske investicije u Hrvatsku će gotovo sigurno nastaviti rasti. U ambasadi napominju kako su upoznati "s nekoliko planiranih investicija", no dodatni detalji su poslovne tajne. Tamo smatraju kako će poticaj doći i s članstvom Hrvatske u Organizaciji za ekonomski razvoj i suradnju (OECD) kojeg će poljske tvrtke doživjeti "kao svojevrsnu 'potvrdu kvalitete' za hrvatsku poslovnu zajednicu". Investitori će "vjerojatno usmjeriti kapital prvenstveno u turizam, bankarski sektor i infrastrukturu", drže u poljskom veleposlanstvu.

Poljska je od promjene ekonomskog sustava prosperirala zahvaljujući, između ostalog, i bliskom njemačkom tržištu. Kako njemačko gospodarstvo posljednjih godina prolazi kroz svoje izazove, logično je da će dio poslovne zajednice pokušati pronaći nove dobre prilike i drugdje. Poljska je, s 40 milijuna potrošača, najjača ekonomija istočne Europe i, iako daleko, sve nam je bliže.