Europa gori, a klimatske ambicije se hlade u sjeni geopolitičkih prioriteta

Ekstremni toplinski val zahvatio je gotovo cijelu Europu, donoseći rekordne temperature, požare i suše, dok politički vrh Unije sve više raspravlja o sigurnosti opskrbe, naoružavanju i gospodarskom rastu - svemu osim o klimatskim ciljevima koje je sam postavio.

Naime, već neko vrijeme stručnjaci upozoravaju kako se EU nalazi pred nemogućom jednadžbom s trima jednako važnim prioritetima: naoružavanje radi jačanja vlastite obrane, reindustrijalizacija radi gospodarskog rasta i dekarbonizacija radi ostvarenja klimatskih ciljeva. No ostvariti sve tri strategije istovremeno pokazalo se neizvedivim te će EU zbog manjka sredstava morati jednu staviti po strani.

Spomenuta predviđanja geostratega potvrđuju i podaci iz prve polovice 2025. godine. Prema analizi agencije Global Trade Alert, koja prikuplja informacije o politikama koje utječu na globalnu trgovinu i investicije, broj industrijskih politika usmjerenih na zelene tehnologije u EU-u, poput solarnih ćelija, vjetroturbina, električnih vozila i vodika, bio je gotovo upola manji nego u istom razdoblju 2024.

Otupjela zelena oštrica

"Mjere koje pozivaju na geopolitičke ili nacionalno-sigurnosne razloge sada čine 54 posto svih politika, u odnosu na 22 posto u razdoblju od 2023. do 2024. Inicijative vezane uz klimu sad čine tek 15 posto, čak manje od 20 posto mjera usmjerenih na konkurentnost", navodi u analizi "Losing the Green Edge: Industrial Policy Shifts Amid Geopolitical Priorities" šef analitike Global Trade Alerta Fernando Martín Espejo, dodajući da se taj trend ne vidi u zemljama izvan Zapada.

Ekstremni toplinski val zahvatio je gotovo cijelu Europu | Bloomberg

Urednički komentar irskog liberalnog lista The Irish Examiner upozorava da politička apatija prema klimi vodi u propast, dok "međusobne borbe i fokus na ratove koje potiču zlonamjerni akteri odvlače pažnju s rata koji doista moramo dobiti – onog protiv klimatskih promjena".

"Dok se Brazil priprema za domaćinstvo konferencije COP30 u Belému u studenome, nedostatak međunarodne pažnje prema klimatskim pitanjima postaje problem sam po sebi. Manje od 30 od 200 zemalja sudionica sastavilo je planove za borbu protiv najgorih posljedica globalnog zatopljenja, kako je predviđeno Pariškim sporazumom iz 2015. godine", navodi list.

Komentator belgijskog lista Le Soir Michel De Muelenaere poručuje da su vlasti više usmjerene na izbjegavanje odgovornosti nego na dugoročno djelovanje za opće dobro, pozivajući i građane na preispitivanje osobnih izbora.

"Zašto ne bismo pozornije razmotrili svakodnevne pritužbe i strahove za budućnost i bližnje, koji su često potkopani našim vlastitim životnim navikama - potrošnjom, mobilnošću, prehranom i štednjom, koje su u suprotnosti s hitnim klimatskim pitanjima?", pita se autor.

Zaokret u Njemačkoj

Promjenu smjera prepoznaju i vodeći europski političari. Podaci iz 2025. ukazuju na skretanje fokusa s klimatskih ciljeva prema geopolitičkim interesima, što, prema Fernandu Martínu Espeju, prijeti fragmentacijom investicija u zelene tehnologije. Sve otvorenije o tome govore i članovi nove njemačke vlade.

Prva se oglasila njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reiche, koja je dovela u pitanje klimatske ciljeve do 2045. godine, istaknuvši potrebu za "provjerom stvarnosti" u energetskoj tranziciji te da će vlada dati prioritet sigurnosti opskrbe električnom energijom ispred zaštite klime.

Suša diljem Europe smanjila je prinose | Bloomberg

 

"Vlada mora pronaći ravnotežu između zaštite klime, sigurnosti opskrbe i troškova", rekla je Reiche početkom svibnja, napominjući da je dosad naglasak bio pretjerano na zaštiti klime. Nova vlada, najavila je, stavit će sigurnost opskrbe "na prvo mjesto" i paziti na troškove koje su prethodne vlasti "zanemarile".

Dodala je i da su ciljevi za smanjenje emisija CO₂ do 2030. i 2035. "previše kruti" te da nije jasno jesu li prethodne vlade doista izračunale što znači klimatska neutralnost do 2045. godine. Naglasila je da klimatska politika mora biti isplativa - u protivnom ide "u pogrešnom smjeru", prenosi Welt.

Nekoliko dana kasnije i kancelar Friedrich Merz potvrdio je u intervjuu za ARD kako je upitno "što se doista može učiniti" da se postignu zadani klimatski ciljevi do 2045.

S druge strane, neki njemački mediji ističu da bi aktualne temperature trebale vratiti klimatske promjene u središte političke pozornosti. No komentator Süddeutsche Zeitunga Thomas Hummel primjećuje da se događa suprotno.

"Macron, Reiche i drugi govore kako su konkurentnost i rast glavni prioriteti. Zaštita klime? Da, ali ne pod cijenu zarade ili mijenjanja navika. Ako potraje dulje - neka bude. Šteta je samo što nas upravo sada pogađa toplinski val", piše Hummel, dodajući kako je globalno zatopljenje izazvano ljudskim djelovanjem nepobitna činjenica koju je moguće zanijekati samo ako "zatvorite oči, začepite uši i pojačate klimu na maksimum".

Ljevica i desnica gledaju drugačije

Komentator francuskog Liberation Hamdam Mostafavi ističe da su vladine mjere zakasnile te da su toplotni valovi sve češći, a pripreme nedostatne.

"Naša nesposobnost prilagodbe odnosi sve više života. Život staje: škole se zatvaraju, aktivnosti se smanjuju, a svakodnevica postaje sve teža. To pitanje dugo je bilo slijepa točka politike, no novi međustranački zakon uskoro ide pred parlament. Nadajmo se da će to pokrenuti promjenu", navodi Mostafavi.

Bloomberg

S druge strane, komentator britanskog konzervativnog Spectatora Robert Taylor ističe da takve mjere stvaraju osjećaj da nas vodi država dadilja.

"Možda je sve to zavjera o nultoj potrošnji. Ako dovoljno uplašimo ljude, kupit će toplinske pumpe i električna vozila. No veći problem je ovisnost o državi, koju podržava industrija zdravlja i sigurnosti specijalizirana za našu infantilizaciju", tvrdi Taylor ironično dodajući: "Što je sljedeće? Ministar zdravlja koji nas podsjeća da se sklonimo od kiše? Da pijemo kad smo žedni?"

Za razliku od britanskih konzervativaca, uredništvo nizozemskog Trouwa smatra da Europi treba zajednički klimatski pristup.

"Gospodarski lobi koji traži ukidanje poreza na CO₂ ne smije se opustiti. Nizozemska si to ne može priuštiti, ni ekološki ni ekonomski", piše Trouw, pozivajući na "zeleni masterplan" kojim bi se industrijske strategije uskladile s klimatskim ciljevima. Subvencije za fosilna goriva, poručuju, moraju nestati.

I na sjeveru se mijenja stav o klimatizaciji | Bloomberg

 

Nasuprot tome, komentator francuskog liberalnog Les Echosa Dominique Seux poziva na razbijanje tabua oko korištenja klima-uređaja u zapadnoj i sjevernoj Europi.

"Moramo saditi drveće, štititi ranjive, mijenjati poljoprivredu i radne uvjete, ali tabu mora pasti: klimatizacija", poručuje Seux. Iako klimatizacija u Francuskoj ima loš imidž, tehnologija napreduje, a emisije se mogu kontrolirati. "Vrijeme je da promijenimo narativ i prigrlimo tehnologiju prije nego što toplotni valovi postanu smrtonosni", zaključuje.