Novi fond Berlina privlači globalni kapital – mogu li hrvatski ulagači iskoristiti priliku?

Njemačka priprema aktivaciju investicijskog fonda vrijednog 100 milijardi eura koji bi trebao pomoći podržati strateške sektore poput obrane, energetike i ključnih sirovina. Nazvan Deutschlandfonds (njem. Njemački fond), osmišljen je da privlači međunarodne investitore.

U početku će sadržavati najmanje 10 milijardi eura javnog novca, a cilj je doseći deset puta veći iznos u privatnom kapitalu, rečeno je za Bloomberg iz njemačkog ministarstva gospodarstva.

"Njemački fond upotrijebit će se za investicije u rast, inovacije i kompetitivnost, u suradnji s privatnim njemačkim i europskim investitorima", kažu iz ministarstva. "Privatni kapital ključ je za prevladavanje gospodarskih izazova."

Novi fond dio je napora vlade kancelara Friedricha Merza da oživi najveće europsko gospodarstvo nakon dvije godine pada. Inicijativa također odražava povećane geopolitičke rizike, dok njemačka vlada želi očuvati ključne opskrbne lance uslijed ruske invazije na Ukrajinu, trgovinskih ratova američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineske vanjske politike.

Izvor javnog novca za fond dio je aktivnih pregovora s ministarstvom financija i bankom KfW, kažu iz ministarstva gospodarstva. Nisu željeli komentirati strukturu, investicijsku strategiju i rokove.

Nakon što je Merz odobrio projekt, koji je dobio podršku i ministra financija Larsa Klingbeila, službeni početak očekuje se u rujnu ili listopadu nakon ljetne stanke parlamenta, kažu izvori upoznati s planom.

Bloomberg

Neriješeno je pitanje hoće li se fond proširiti za potrebe financiranja izgradnje priuštivih stanova, što je politički osjetljiva tema u urbanim centrima Njemačke. Obujam fonda mogao bi biti povećan nakon njegova pokretanja, kažu izvori.

Fond za sirovine, pokrenut za vrijeme mandata bivšeg kancelara Olafa Scholza, sada je neaktivan i očekuje se da će biti uklopljen u tu novu strukturu, dodaju. Osnovan je za investiranje u ključne projekte vezane za minerale, kako u Njemačkoj tako i u inozemstvu.

Ključan fokus će najvjerojatnije biti na energetskoj infrastrukturi. Njemačka ima udjele u tvrtkama 50Hertz i TransnetBW, a razmišlja se i o kupnji imovine u nizozemskoj energetskoj tvrtki TenneT i dijelova Ampriona iz Dortmunda. Cilj je konsolidacija državne kontrole nad mrežama za prijenos električne energije.

Raspravlja se i o sličnim planovima u obrambenoj industriji, koji bi također mogli biti dio novog fonda. Berlin pregovara o blokiranju manjinskog udjela u KNDS-u, a pregovaralo se i o kupnji udjela u odjelu za podmornice tvrtke ThyssenKrupp. Manje, rane investicije u domaće obrambene startupove također će vjerojatno biti uključene u portfelj fonda.

Gledano dalje od strateške imovine, fondom se također žele ojačati njemačka tržišta kapitala, na kojima privatne tvrtke dosad nisu željele ulagati u riskantnije projekte, pogotovo kada je riječ o manjim i srednjim kompanijama, i tako gušile potencijal za napredak.

Fond bi trebao funkcionirati kao hibridni instrument između tradicionalnih državnih subvencija i tržišnog kapitala. Otključalo bi se više resursa pružanjem vladinog jamstva međunarodnim investitorima.

Usprkos tenzijama između Merzovih konzervativaca i Klingbeilovih socijaldemokrata, financije za fond osigurane su. Vladajuća koalicija nedavno je odobrila i paket od 500 milijardi dolara za ulaganja u infrastrukturu. Također, budući da se ulaganja privatnog kapitala smatraju financijskim transakcijama, zaobilaze konstitucionalna ograničenja duga.

Inicijativom se ispunjava obećanje dano u sklopu koalicijskog sporazuma koji joj je omogućio dolazak na vlast u svibnju. Također će to biti prvi veliki projekt nove ministrice gospodarstva Katherine Reiche, bivše direktorice iz sektora energetike.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar