Industrijska proizvodnja se zadnjih desetljeća u Hrvatskoj sve manje spominje, osim kao povremeni izvještaj Državnog zavoda za statistiku (DZS). U fokusu javnosti i političara je turizam. Broj stranih turista, zarada od turizma, oporezivanje kratkoročnog najma, konkurentnost u turizmu, prebrojavanje stranih registracija na autocestama itd... Turizam je sveprisutan.
Postoji jak razlog za tu društvenu opsjednutost, a to je činjenica da turizam čini velik dio BDP-a Hrvatske, direktno zapošljava puno ljudi, puni lokalne, gradske i državni proračun, prva je u djelatnosti u kojoj je Hrvatska međunarodno konkurentna.
No ignoriranje industrijske proizvodnje je kratkovidno. Zapravo, industrija u užem smislu zapošljava više ljudi od turizma, ostvaruje veće prihode, više puni javne proračune, zapošljava obrazovanije radnike, ostvaruje veću dodanu vrijednosti i ima veći utjecaj na ostatak gospodarstva. U neki granama industrije je Hrvatska više nego konkurentna i ima izražene komparativne prednosti.
Čitaj više
Hrvatska je europski rekorder rasta. Iluzija ili činjenica?
Hrvatski je BDP od 2019. narastao za 18 posto, mnogo više nego u većini ostalih država Europe.
28.11.2024
Samo 15-ak posto domaćih tvrtki izvozi, ali zapošljavaju više od pola radnika u privatnom sektoru
Tek oko trećine novih izvoznika uspije preživjeti prvih pet godina na međunarodnom tržištu, ističu iz HGK-a.
26.11.2024
Koliko su najveće hrvatske kompanije izložene svjetskim političkim previranjima?
Najveći utjecaj mogao bi biti na kretanje cijene dionice Valamar Riviere i Adris grupe.
21.11.2024
Lijekovi, pivo, kobasice... Što najviše proizvodimo i je li nam to dovoljno?
U Hrvatskoj je prošle godine proizvedeno 4,8 milijuna kilograma lijekova, u vrijednosti od 516 tisuća eura.
25.11.2024
Najjednostavniji način određivanja proizvodnje u kojoj je industrija Hrvatske konkurentna je određivanje komparativnih prednosti (RCA). Koncept je jednostavan, a temelji se na izvozu proizvoda.
Država ima komparativnu prednost (RCA) ako je udio nekog proizvoda u njenom ukupnom izvozu veći od udjela tog proizvoda u ukupnom izvozu svih država na svijetu. Putem međunarodnih podataka se može odrediti udio svakog proizvoda u svjetskom izvozu i usporediti s udjelom u izvozu pojedine države.
Ako izvoz određenog proizvoda iz države ima veći udio u izvozu iz te države od udjela tog proizvoda u ukupnom svjetskom izvozu, govori se o otkrivenoj komparativnoj prednosti. Za primjer, ako izvoz računala države čini 15 posto njenog ukupnog izvoza, a udio računala u ukupnom svjetskom izvozu iznosi pet posto, to znači da država ima izraženu komparativnu prednost u proizvodnji i izvozu računala.
Rezultat u kojem je RCA jedan znači da je udio proizvoda u izvozu države isti kao udio tog proizvoda u ukupnom svjetskom izvozu, a RCA veći od jedan znači da proizvod čini veći udio izvoza države nego što je općeniti udio tog proizvoda u svjetskom izvozu.
U pravilu je što veći broj proizvoda s komparativnom prednošću znak zdravog, otpornog i stabilnog gospodarstva. Oslanjanje na mali broj proizvoda u izvozu čini nacionalnu ekonomiju ranjivom na svjetske trendove ponude i potražnje za određenim tipom proizvoda i općenito razne šokove.
Velik broj proizvoda s komparativnom prednošću u izvozu znači da je nacionalno gospodarstvo otpornije na razne šokove na međunarodnom tržištu i da se ne oslanja na samo jednu djelatnost. "Nije dobro držati sva jaja u jednoj košari" stoga je važno pravilo za državne ekonomije.
Više od 100 proizvoda s komparativnom prednošću
Prema podacima Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD), Hrvatska je 2023. izvozila 102 proizvoda s komparativnom prednosti. Udio izvoza tih proizvoda iz Hrvatske je veći od udjela tih proizvoda na razini cijelog svijeta.
To je blago poboljšanje u odnosu na 2022. godinu, kada je Hrvatska izvezla 99 proizvoda s komparativnom prednosti.
Najviše je proizvoda s komparativnom prednosti u kategoriji industrijskih proizvoda (24), zatim hrane i životinja (21), strojeva i transportne opreme (16), drugih industrijskih proizvoda (12), te kemijskih i drugi proizvoda (11).
Osim navedenog, Hrvatska proizvodi i izvozi osam proizvoda s komparativnom prednosti u kategoriji sirovina, osim goriva, četiri pića i duhana, četiri goriva i lubrikanta i dva iz kategorije ulja, masti i voska.
Pojedinačno po proizvodima najveća otkrivena komparativna prednost Hrvatske je kod izvoza ogrjevnog drva (RCA je 26), proizvoda od kože (RCA je 20,6), montažnih građevina (RCA je 18,7), te željezničkih vagona i ostalih vozila za željeznicu (RCA je 12,2).
Zdrava struktura izvoza
Riječ je o raznolikoj paleti proizvoda, što je dobro za otpornost gospodarstva Hrvatske. Svjetska tržišta ulaze i izlaze iz raznih faza ciklusa, od rasta cijene nekog proizvoda do pada. Da država ne bi ovisila o kretanju cijena uskog kruga proizvoda, još gore sirovina, potrebno je imati raznoliko gospodarstvo koje izvozi raznovrsne proizvode, idealno po cijelom svijetu, a ne samo u jednoj regiji.
Hrvatska je proizvodno i izvozno konkurentna i u proizvodima visoke dodane vrijednosti, kao što su lijekovi, elektroenergetski strojevi, oprema za distribuciju električne energije, brodovi, čamci i plutajuće konstrukcije te ručno vatreno oružje.
No konkurentna je i u izvozu raznih poljoprivrednih proizvoda, kao što su kukuruz i pšenica, te prehrambeno-prerađivačkih proizvoda kao što je čokolada.
Pogled na grafički prikaz strukture tipova proizvoda u čijem izvozu i proizvodnji Hrvatska ima komparativnu prednost otkriva da se radi o zdravoj kombinaciji, s 13 posto kategorije kemijskih proizvoda (uključujući plastične), 24 posto hrane i životinja, 28 posto industrijskih proizvoda, 14 posto drugih industrijskih proizvoda itd.
U nekim stvarima je Hrvatska globalno vidljiva
U izvozu nekih stvari je Hrvatska globalno vidljiva. Čak je i jedan od najvećih svjetskih igrača. Prema podacima Opservatorija ekonomske kompleksnosti (OEC), hrvatski izvoz ručnog vatrenog oružja je 2022. bio osmi najveći na svijetu, s udjelom od 7,13 posto u svjetskom izvozu.
Deseta na svijetu je u izvozu kamene vune (2,8 posto tržišta), i izolacijskog stakla (2,6 posto tržišta). Značajan svjetski udio ima u izvozu montažnih građevina (2,3 posto), cementa (1,3 posto), željezničkih vagona (5,1 posto) itd.
To izgledaju kao mali udjeli, ali s obzirom na to da Hrvatska čini samo 0,05 posto svjetskog stanovništva, riječ je o impresivnim rezultatima.
Tijekom nezavisnosti stvoren je mit da Hrvatska više nema svoju proizvodnu industriju. Itekako je ima, iako ima još puno prostora za rast.