Industrijska proizvodnja se zadnjih desetljeća u Hrvatskoj sve manje spominje, osim kao povremeni izvještaj Državnog zavoda za statistiku (DZS). U fokusu javnosti i političara je turizam. Broj stranih turista, zarada od turizma, oporezivanje kratkoročnog najma, konkurentnost u turizmu, prebrojavanje stranih registracija na autocestama itd... Turizam je sveprisutan.
Postoji jak razlog za tu društvenu opsjednutost, a to je činjenica da turizam čini velik dio BDP-a Hrvatske, direktno zapošljava puno ljudi, puni lokalne, gradske i državni proračun, prva je u djelatnosti u kojoj je Hrvatska međunarodno konkurentna.
No ignoriranje industrijske proizvodnje je kratkovidno. Zapravo, industrija u užem smislu zapošljava više ljudi od turizma, ostvaruje veće prihode, više puni javne proračune, zapošljava obrazovanije radnike, ostvaruje veću dodanu vrijednosti i ima veći utjecaj na ostatak gospodarstva. U neki granama industrije je Hrvatska više nego konkurentna i ima izražene komparativne prednosti.
Čitaj više

Hrvatska je europski rekorder rasta. Iluzija ili činjenica?
Hrvatski je BDP od 2019. narastao za 18 posto, mnogo više nego u većini ostalih država Europe.
28.11.2024

Samo 15-ak posto domaćih tvrtki izvozi, ali zapošljavaju više od pola radnika u privatnom sektoru
Tek oko trećine novih izvoznika uspije preživjeti prvih pet godina na međunarodnom tržištu, ističu iz HGK-a.
26.11.2024

Koliko su najveće hrvatske kompanije izložene svjetskim političkim previranjima?
Najveći utjecaj mogao bi biti na kretanje cijene dionice Valamar Riviere i Adris grupe.
21.11.2024

Lijekovi, pivo, kobasice... Što najviše proizvodimo i je li nam to dovoljno?
U Hrvatskoj je prošle godine proizvedeno 4,8 milijuna kilograma lijekova, u vrijednosti od 516 tisuća eura.
25.11.2024
Najjednostavniji način određivanja proizvodnje u kojoj je industrija Hrvatske konkurentna je određivanje komparativnih prednosti (RCA). Koncept je jednostavan, a temelji se na izvozu proizvoda.
Država ima komparativnu prednost (RCA) ako je udio nekog proizvoda u njenom ukupnom izvozu veći od udjela tog proizvoda u ukupnom izvozu svih država na svijetu. Putem međunarodnih podataka se može odrediti udio svakog proizvoda u svjetskom izvozu i usporediti s udjelom u izvozu pojedine države.
Depositphotos
Ako izvoz određenog proizvoda iz države ima veći udio u izvozu iz te države od udjela tog proizvoda u ukupnom svjetskom izvozu, govori se o otkrivenoj komparativnoj prednosti. Za primjer, ako izvoz računala države čini 15 posto njenog ukupnog izvoza, a udio računala u ukupnom svjetskom izvozu iznosi pet posto, to znači da država ima izraženu komparativnu prednost u proizvodnji i izvozu računala.
Rezultat u kojem je RCA jedan znači da je udio proizvoda u izvozu države isti kao udio tog proizvoda u ukupnom svjetskom izvozu, a RCA veći od jedan znači da proizvod čini veći udio izvoza države nego što je općeniti udio tog proizvoda u svjetskom izvozu.
U pravilu je što veći broj proizvoda s komparativnom prednošću znak zdravog, otpornog i stabilnog gospodarstva. Oslanjanje na mali broj proizvoda u izvozu čini nacionalnu ekonomiju ranjivom na svjetske trendove ponude i potražnje za određenim tipom proizvoda i općenito razne šokove.
Velik broj proizvoda s komparativnom prednošću u izvozu znači da je nacionalno gospodarstvo otpornije na razne šokove na međunarodnom tržištu i da se ne oslanja na samo jednu djelatnost. "Nije dobro držati sva jaja u jednoj košari" stoga je važno pravilo za državne ekonomije.
Više od 100 proizvoda s komparativnom prednošću
Prema podacima Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD), Hrvatska je 2023. izvozila 102 proizvoda s komparativnom prednosti. Udio izvoza tih proizvoda iz Hrvatske je veći od udjela tih proizvoda na razini cijelog svijeta.
To je blago poboljšanje u odnosu na 2022. godinu, kada je Hrvatska izvezla 99 proizvoda s komparativnom prednosti.
Najviše je proizvoda s komparativnom prednosti u kategoriji industrijskih proizvoda (24), zatim hrane i životinja (21), strojeva i transportne opreme (16), drugih industrijskih proizvoda (12), te kemijskih i drugi proizvoda (11).
Osim navedenog, Hrvatska proizvodi i izvozi osam proizvoda s komparativnom prednosti u kategoriji sirovina, osim goriva, četiri pića i duhana, četiri goriva i lubrikanta i dva iz kategorije ulja, masti i voska.
Pojedinačno po proizvodima najveća otkrivena komparativna prednost Hrvatske je kod izvoza ogrjevnog drva (RCA je 26), proizvoda od kože (RCA je 20,6), montažnih građevina (RCA je 18,7), te željezničkih vagona i ostalih vozila za željeznicu (RCA je 12,2).
Zdrava struktura izvoza
Riječ je o raznolikoj paleti proizvoda, što je dobro za otpornost gospodarstva Hrvatske. Svjetska tržišta ulaze i izlaze iz raznih faza ciklusa, od rasta cijene nekog proizvoda do pada. Da država ne bi ovisila o kretanju cijena uskog kruga proizvoda, još gore sirovina, potrebno je imati raznoliko gospodarstvo koje izvozi raznovrsne proizvode, idealno po cijelom svijetu, a ne samo u jednoj regiji.
Hrvatska je proizvodno i izvozno konkurentna i u proizvodima visoke dodane vrijednosti, kao što su lijekovi, elektroenergetski strojevi, oprema za distribuciju električne energije, brodovi, čamci i plutajuće konstrukcije te ručno vatreno oružje.
No konkurentna je i u izvozu raznih poljoprivrednih proizvoda, kao što su kukuruz i pšenica, te prehrambeno-prerađivačkih proizvoda kao što je čokolada.
Pogled na grafički prikaz strukture tipova proizvoda u čijem izvozu i proizvodnji Hrvatska ima komparativnu prednost otkriva da se radi o zdravoj kombinaciji, s 13 posto kategorije kemijskih proizvoda (uključujući plastične), 24 posto hrane i životinja, 28 posto industrijskih proizvoda, 14 posto drugih industrijskih proizvoda itd.
U nekim stvarima je Hrvatska globalno vidljiva
U izvozu nekih stvari je Hrvatska globalno vidljiva. Čak je i jedan od najvećih svjetskih igrača. Prema podacima Opservatorija ekonomske kompleksnosti (OEC), hrvatski izvoz ručnog vatrenog oružja je 2022. bio osmi najveći na svijetu, s udjelom od 7,13 posto u svjetskom izvozu.
Deseta na svijetu je u izvozu kamene vune (2,8 posto tržišta), i izolacijskog stakla (2,6 posto tržišta). Značajan svjetski udio ima u izvozu montažnih građevina (2,3 posto), cementa (1,3 posto), željezničkih vagona (5,1 posto) itd.
To izgledaju kao mali udjeli, ali s obzirom na to da Hrvatska čini samo 0,05 posto svjetskog stanovništva, riječ je o impresivnim rezultatima.
Tijekom nezavisnosti stvoren je mit da Hrvatska više nema svoju proizvodnu industriju. Itekako je ima, iako ima još puno prostora za rast.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...