Industrija u regiji zakašljucala, a cjepivo bi moglo biti u Istočnoj Aziji

Industrijska proizvodnja, zamašnjak za solidan dio gospodarstva u regiji, je krajem prošle godine posustala, a niti za ovu godinu ne predviđa joj se bitniji oporavak. Usporavanje ekonomije u Zapadnoj Europi, nesigurnost oko domaće potražnje, tvrdoglava inflacija, oscilacije cijena energenata samo su neke od prepreka koje stoje na putu optimističnih očekivanja. Začudo, svojevrsni lijek za ovdašnje boljke možda bi mogao imati porijeklo na istoku Azije, ocjenjuje analitički tim Bloomberg Adrije.

Industrijska proizvodnja u Adria regiji lani je porasla, uz iznimku Sjeverne Makedonije, ali po nižoj stopi nego u 2021. godini. Države u regiji sada proizvode više nego je to bilo 2019. godine, osim Makedonije, gdje je proizvodnja 8,5 posto niža nego 2019. godine, ističu analitičari.

Razloge za lanjsko posustajanje industrije treba tražiti u "nesigurnoj okolini, kako domaćoj tako i inozemnoj", koja je prigušila proizvodnju u posljednjem tromjesečju. Kako industrijska proizvodnja ovisi i o uvozu i o inozemnoj potražnji i o domaćoj potrošnji, u prognozama za 2023. zasad nema čvršćeg optimizma.

Raskorak s trendovima

Za većinu regije posljednja tri mjeseca prošle godine značila su raskorak s dotadašnjim trendovima. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja do kraja rujna porasla 2,6 posto na godišnjoj razini da bi se to preokrenulo u posljednjem kvartalu, kad je zabilježen pad od 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije.

U Srbiji je međugodišnji rast u posljednjem kvartalu bio jedan posto, nakon nešto jačeg rasta od 1,9 posto u prethodna tri tromjesečja. U Sloveniji je preokret bio još jači. Nakon porasta od 3,9 posto u prvih devet mjeseci, posljednja tri mjeseca donijela su međugodišnji pad od 4,7 posto.

Tek nešto blaži zaokret od Slovenije iskusila je Bosna i Hercegovina. Tamo je lani došlo do oporavka proizvodnje aluminija, ali niti to nije bilo dovoljno da bi se godina završila optimizmom. Nakon prosječnog porasta od tri posto u prva tri kvartala, četvrti je donio pad od dva posto, navodi se u analizi tima Bloomberg Adrije.

Očekivanja o kretanju industrijske proizvodnje u regiji raznolika su | Bloomberg Adria/European Commission

U Sjevernoj Makedoniji, gdje je industrijska proizvodnja, kako je već spomenuto, lani još uvijek bila niža nego u 2019. godini, prva polovica godine donijela je rast od 2,3 posto u odnosu na godinu prije. No u četvrtom kvartalu je industrija bila već 3,4 posto niža nego u istom razdoblju 2021. godine. Suprotno trendovima te države išla je tekstilna industrija, gdje je u posljednja tri mjeseca proizvodnja bila 11 posto viša nego godinu prije, no to nije bilo dovoljno za preokretanje općeg trenda.

Naš analitički tim svoju je prognozu donio u okružju raznovrsnih očekivanja. Ankete pokazuju da su u Hrvatskoj u veljači bili "iznenađujuće optimistični" oko industrijskog oporavka u iduća tri mjeseca. U Sloveniji su očekivanja već bila sumornija, dok je anketa Europske komisije za Srbiju pokazala najniža očekivanja u postpandemijskom razdoblju.

Pad ili stagnacija

"U 2023. godini očekujemo da će industrijska proizvodnja biti u padu ili eventualno stagnirati u nekim jačim sektorima", napominju analitičari Bloomberg Adrije. Svoja očekivanja temelje na očekivanom usporavanju ekonomije, posebno u Zapadnoj Europi, primjerice, u automobilskoj industriji. Učinci tog usporavanja će se kapilarno proširiti i na ostatak Europe.

Domaća potražnja također je pod upitnikom. Teško je očekivati da će se nastaviti snažan oporavak zabilježen nakon pandemije. Visoka inflacija dodatno će nagrizati potrošačke navike, što će ostaviti traga na dijelu industrije okrenutom domaćoj potrošnji. Visoke cijene će kroz troškove utjecati i na proizvođače izravno, napominju analitičari koji drže da će kamatne stope nastaviti rasti, ali da će taj učinak nešto više utjecati na dvije države regije koje su u eurozoni.

Na kraju, proizvođačima će teže biti odgovoriti na zahtjeve tržišta zbog nesigurnosti oko cijena ulaznih sirovina, a skupoća bi neke mogla natjerati i na smanjenje proizvodnje.

No to ne znači da radnici u regionalnoj industriji alate mogu zafijuknuti u obližnju rijeku, ugasiti strojeve te se prekvalificirati u turističke vodiče koji će zainteresiranim gostima pričati legende o negdašnjoj moćnoj lokalnoj industriji. Određeni pozitivni efekti mogli bi se osjetiti kroz očekivani rast kapaciteta ove godine proizašlih iz visoke razine lanjskih inozemnih investicija, ističu analitičari.

Kretanje cijena odabranih sirovina od početka 2022. godine | Bloomberg Adria

To posebno vrijedi za dio regije koji još nije unutar Europske unije i gdje su troškovi rada još uvijek niži. Učinci će biti izraženiji u radno intenzivnim industrijama.

Povlačenje proizvodnje iz Azije koje je posljedica zaokreta poslovne politike proizvođača iz Zapadne Europe s namjerom skraćivanja dobavljačkih lanaca također bi mogla biti šansa za regiju. Rast cijene rada u Kini bi ovdašnju industriju mogao učiniti konkurentnijom i privlačnijom za zapadnoeuropske korporacije.

Situacija u Aziji mogla bi se stoga pokazati svojevrsnim lijekom za boležljivu regionalnu industriju. No, koliko god to zvuči ohrabrujuće, ta je ideja još uvijek u razvojnoj fazi, ističe naš analitički tim, te se ne mora nužno ostvariti ako se nabavni lanci vrate u pretpandemijsko stanje ili se veliki globalni igrači okrenu nekim drugim azijskim ekonomijama poput Indije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar