Kako funkcioniraju Trumpove carine – tko ih plaća i tko profitira?

Američki predsjednik Donald Trump uzdrmao je gospodarstva i tržišta svojim obećanjem da će uvesti kaznene carine najvećim trgovinskim partnerima nacije. Dosad je uveo namete od 10 posto na Kinu te odgodio planove da se na Meksiko i Kanadu uvede porez od 25 posto. Trump je dao do znanja da je sljedeća Europska unija.

Osim što izazivaju veliku pomutnju, tarife donose i dugoročne posljedice. Evo kako funkcioniraju, od toga tko ih zapravo plaća do načina na koji se prikuplja prihod.

Što su carine i koja im je svrha?

Carine (tarife) su porezi koji se nameću na uvezenu robu. Kao i svi porezi, oni su izvor državnih prihoda. Zemlje su se dugo oslanjale na carine da bi podržale domaću industriju tako što će inozemne proizvode učiniti skupljima. Trump ih koristi i kao polugu za postizanje vanjskopolitičkih ciljeva. To je bio slučaj s planiranim porezima na uvoz iz Meksika i Kanade. Ipak, Trump ih je pristao odgoditi do 1. ožujka nakon što su se njegovi susjedi složili poduzeti strože mjere za borbu protiv migracije i trgovine drogom na granici.

Trump je odgodio planove da se Meksiku i Kanadi uvede porez od 25 posto | Bloomberg

Kako se carine prikupljaju i provode?

Ministar financija SAD-a odgovoran je za uspostavljanje propisa o naplati carina, ali za njihovu provedbu nadležno je američko Carinsko i granično osiguranje (CBP). Ono djeluje na gotovo 330 graničnih prijelaza širom zemlje, uključujući cestovne i željezničke prijelaze, kao i morske i zračne luke. Agenti pregledavaju papirologiju, obavljaju revizije i naplaćuju namete i kazne. Novac se prikuplja u trenutku carinjenja i polaže u Opći fond Ministarstva financija SAD-a. Oni koji ne uspiju ispravno opisati količinu, kategoriju ili podrijetlo određenog proizvoda, bilo namjerno ili zbog nemara, suočavaju se s kaznama.

Neka roba i komponente više puta prelaze granice prije nego što postanu gotov proizvod. Primjerice, automobili s dijelovima proizvedenim u SAD-u koji su sastavljeni u Meksiku i ponovno uvezeni u SAD. Prema pravilima CBP-a, sve što je proizvedeno u SAD-u, a što se ponovno uveze u zemlju bez da je vrijednost "poboljšana" ili "napredna", oslobođeno je carine. Za drugi primjer, recimo da SAD izvozi zlato u Indiju gdje se koristi za izradu naušnica. Konačni proizvod podliježe carinama pri ponovnom ulasku u SAD. U tom bi slučaju čak i vrijednost zlata morala biti oporezivana.

Koliko novca generiraju carine?

Dok su carine nekada bile glavni izvor prihoda američke vlade, tijekom većeg dijela prošlog stoljeća činile su tek manji udio državnih prihoda. Od prošle godine, oni su činili manje od tri posto saveznih prihoda, prema analizi vladinih podataka Banke saveznih rezervi Saint Louisa.

Budu li trajno nametnute kao što je prvotno predloženo, kombinirane carine za Kanadu, Meksiko i Kinu mogle bi se pretvoriti u dodatne troškove od 1,1 bilijun dolara za američke uvoznike u sljedećem desetljeću, prema procjenama neprofitne organizacije Tax Foundation. Samo u 2025. godini, ta organizacija predviđa da bi nova politika mogla povećati namete za gotovo 110 milijardi dolara.

The Tax Foundation procjenjuje da tarife koje je Trump nametnuo Kini tijekom svog prvog mandata, a koje su proširene tijekom predsjedničkog mandata Joea Bidena, trenutno generiraju 77 milijardi dolara godišnjeg prihoda.

Ako carine ostanu na snazi, američki uvoznici mogli bi platiti dodatnih 1,1 bilijun dolara u idućem desetljeću | Bloomberg

Tko plaća carine?

Istraživanje je općenito pokazalo da potrošači i tvrtke u SAD-u snose troškove viših nameta. Strani proizvođači mogu smanjiti svoje troškove prodaje ili američki uvoznici mogu preuzeti dio troškova. Kako bi izbjegle slabiju dobit, tvrtke često odlučuju povisiti cijene i umjesto toga prenijeti dio tog troška na potrošače.

Međutim, postoje potencijalne rupe u zakonu, kao što je proces izuzeća koji tvrtkama omogućuje da zatraže oslobađanje od tarifa ako bi njihovo plaćanje neopravdano naštetilo njihovu poslovanju i nije bilo drugih opcija za kupnju proizvoda iz druge zemlje.

Koje su posljedice uvođenja carina?

Nedavna povijest američke trgovine s Kinom pomaže objasniti što se događa kada su carine na snazi. Tijekom svog prvog mandata, Trump je nametnuo niz carina na kineske proizvode, uključujući čelik, aluminij i motore. Ta je azijska zemlja isporučivala petinu roba koje je SAD uvozio prije Trumpovog prvog trgovinskog rata 2018. godine na oko samo 14 posto američkog uvoza 2023. godine.

Povrh toga, kad nameti udare, uvoznici često pribjegavaju izbjegavanju carina. To se može učiniti slanjem robe kroz treću zemlju, prikazivanjem vrijednosti proizvoda premalo ili njihovim lažnim označavanjem kao slične robe koja ima niže stope carine. Ekonomisti Goldman Sachsa nedavno su otkrili da se izbjegavanjem carina može objasniti čak 90 milijardi dolara od procijenjenih 240 milijardi dolara povlačenja američkog uvoza iz Kine u usporedbi s razinama prije trgovinskog rata.

Što je 'Vanjska porezna služba' koju je Trump predložio?

Trumpova administracija predložila je stvaranje zasebne Porezne službe za prikupljanje pristojbi kao dio njegove trgovinske politike "Amerika na prvom mjestu". Analitičari su primijetili da prihodi od tarifa nisu "vanjski" izvor s obzirom na to da namete plaćaju uvoznici sa sjedištem u SAD-u, koji barem dio troškova prebacuju na američke potrošače. Ipak, koncept naglašava Trumpovu želju da uokviri carine na strani uvoz kao izvor prihoda koji ne snose porezni obveznici.

Što to sve znači za trgovinske ugovore?

SAD ima sporazume o slobodnoj trgovini s 20 trgovinskih partnera diljem svijeta, uključujući Meksiko i Kanadu, sporazum poznat kao USMCA ili nova NAFTA. U tim se sporazumima zemlje obvezuju sniziti carinske stope prema nuli. Ipak, Trumpove sada odgođene carine na Meksiko i Kanadu bile bi u suprotnosti s trgovinskim sporazumom između triju zemalja (o kojem bi trebalo ponovno pregovarati 2026.). Trump je također zaprijetio Kolumbiji carinama u svom prvom tjednu na dužnosti prije nego što je dogovor postignut u posljednjem trenutku.

Kao član Svjetske trgovinske organizacije, SAD je obvezan pridržavati se pravila uključujući ograničenja korištenja subvencija, kao i trgovinskih prepreka kao što su carine i kvote. Kao odgovor na najnoviju Trumpovu rundu carina protiv Kine, ministarstvo trgovine u Pekingu obećalo je podnijeti "tužbu" protiv SAD-a u WTO-u, osuđujući opću carinu kao "ozbiljno kršenje" pravila međunarodne trgovine.