Je li svijet u utorak pet minuta do ponoći izbjegao opći trgovinski rat? Prema mišljenju pročelnice Katedre za međunarodnu ekonomiju i poslovanje na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani Katje Zajc Kejžar, nije. Svijet se, prema definiciji, već nalazi usred carinskog rata, "koji se obično razvija u spiralu odmazdnih mjera i dodatnih carina". Njezine riječi potvrđuju jučerašnje kineske protumjere na povećanje američkih carina od 10 posto.
No Donald Trump se u ovom carinskom tjednu nije zaustavio na Kini. Carine čekaju i Rusiju, dok je Kolumbiji prije nekoliko dana uspješno zaprijetio. S velikom sigurnošću najavljuje ih i Europskoj uniji te Ujedinjenom Kraljevstvu.
Prema Trumpu, ti su transatlantski partneri prešli granicu, jer "s Amerikom postupaju vrlo loše". Kazna? Carine, naravno, koje će se "sigurno dogoditi", dok cijeli svijet strepi od njihovih posljedica. "Konačni rezultat carinskih ratova smanjenje je obujma međunarodne trgovine i smanjenje blagostanja za sve sudionike", predviđa ekonomistica.
Povijest se ponavlja
Trump je poznat po svojoj sklonosti carinama, koje je često uvodio već u svom prvom mandatu. Tako je u lipnju 2018. uveo 25-postotne carine na više od 800 kineskih proizvoda, uključujući solarne panele i kućanske aparate. Peking je tada, kao i sada, odgovorio s 25-postotnim carinama na 128 američkih proizvoda, uključujući soju i dijelove za zrakoplove.
Iako se čini da su Meksiko i Kanada na mjesec dana izbjegli najgore, oni već od 2018. podliježu carinama od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij. Te carine vrijede i za EU, što bi mogao biti loš znak za europske proizvođače čelika. Slovenska čeličana SIJ već gleda u budućnost sa zabrinutošću.
Zanimljivo, Trump se pri uvođenju carina poziva na bivšeg američkog predsjednika i svog idola Williama McKinleyja, koji je u 19. stoljeću pokušao zaštititi i ojačati američko gospodarstvo putem carina. Upravo zbog njega, Trump planira ponovno preimenovati najviši vrh u SAD-u iz Denalija u Mount McKinley.
"Carine će dodatno povećati već visoku razinu nejednakosti u američkom društvu, gdje jedan posto stanovništva kontrolira 40 posto nacionalnog dohotka", upozorava ekonomist Uroš Delević sa Sveučilišta Greenwich u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Nesigurnost investitora i zadrška Feda
"Za investitore su ove mjere vrlo nepredvidive, zbog čega ih je teško planirati", kaže Aleš Lokar, voditelj upravljanja dioničkim ulaganjima pri Generali Investmentsu.
"Očekuje se da će carine donekle povećati inflacijske pritiske u američkom gospodarstvu, što bi moglo smanjiti vjerojatnost da Fed snizi kamatne stope", procjenjuje Bojan Ivanc, glavni ekonomist Gospodarske komore Slovenije.
Delević: Siromašni će postati još siromašniji
Ako išta, Trumpova carinska politika pokazuje da nitko nije siguran – posljedice će osjetiti globalna ekonomija. Kada carine na kinesku, meksičku i kanadsku robu stupe na snagu, utjecat će na trgovinu vrijednu 1,4 bilijuna dolara. Prema izračunima Tax Foundationa, to je tri puta više od 380 milijardi dolara vrijedne trgovine pogođene carinama u Trumpovu prvom mandatu.
Trump se pri uvođenju carina poziva na bivšeg američkog predsjednika i svog idola Williama McKinleyja, koji je u 19. stoljeću pokušao zaštititi i ojačati američko gospodarstvo putem carina. Upravo zbog njega, Trump planira ponovno preimenovati najviši vrh u SAD-u iz Denalija u Mount McKinley.
Njihovo uvođenje neće ojačati američku ekonomiju, već upravo suprotno. "Carine su alat za uspostavu trgovinske ravnoteže, ali ne povećavaju konkurentnost lokalnih proizvođača niti poboljšavaju pristupačnost za potrošače", upozorava Delević.
Alternativni ciljevi
Ako carine ne koriste američkom gospodarstvu, zašto ih Trump tako gorljivo uvodi? Prema ekonomistu i politologu Bogomilu Ferfili, to je zato što im ciljevi nisu ekonomski – njegova administracija njima ostvaruje druge ciljeve.
"Carine su Trumpov pokušaj da prisili susjedne zemlje na strožu kontrolu granica i sprječavanje ilegalne imigracije", kaže Ferfila. To dokazuje i moratorij na carine za Kanadu i Meksiko, jer su obje zemlje u zamjenu obećale pojačati graničnu kontrolu.
Trump je također najavio razgovor s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom o povećanju carina. Može li se očekivati da će u zamjenu za njihov ukidanje tražiti kineski pritisak na Rusiju da sjedne za pregovarački stol s Ukrajinom? "Ne vidim takav scenarij", kaže geopolitički analitičar Klemen Grošelj.
Trump prijetnju carinama koristi kao osiguranje za potencijalno preuzimanje društvene mreže TikTok.
Trump također koristi prijetnju carinama kao osiguranje za potencijalno preuzimanje društvene mreže TikTok. Izjavio je da očekuje kinesko odobrenje bilo kojeg dogovora koji bi SAD želio sklopiti s TikTokom, inače će uvesti carine od "25, 30, 50 ili čak 100 posto".
Ranjiva Europa
"Carine će negativno utjecati na gospodarstvo EU-a, o tome nema dileme", uvjeren je Lokar iz Generali Investmentsa. "Ako budu između 10 i 25 posto, što se očekuje, njihov će utjecaj na europski BDP dovesti do smanjenja između 0,5 i 0,8 posto", objašnjava. To bi moglo biti iznimno rizično za EU u trenutku kada se vlade ključnih država, poput Francuske i Njemačke, suočavaju s proračunskim, gospodarskim i političkim previranjima.
Uvođenje carina ozbiljno bi pogodilo izvozno orijentirano gospodarstvo EU-a i dodatno produbilo njegovu nekonkurentnost, budući da je rast europskog BDP-a jedva pozitivan. Zbog toga bi ga čak i pad od pola postotnog boda mogao gurnuti u recesiju, predviđa Lokar.
Slabljenje Kine
Delević je uvjeren da je glavni cilj globalnog carinskog rata, koji vodi SAD, oslabiti svog glavnog suparnika. "Carine su očajnički pokušaj ugrožavanja tehnološkog napretka Kine", smatra ekonomist, a država je to jasno pokazala razvojem AI sustava poput DeepSeeka.
"Ako carine budu između 10 i 25 posto, što se očekuje, njihov će utjecaj na europski BDP dovesti do smanjenja između 0,5 i 0,8 posto, što bi EU moglo gurnuti u recesiju", ponavlja Aleš Lokar, voditelj upravljanja dioničkim ulaganjima u Generali Investmentsu.
S obzirom na cilj slabljenja Kine, trenutak je idealno tempiran. Iako će azijski div ovu godinu završiti s predviđenim rastom BDP-a od otprilike pet posto, muče ga kriza nekretninskog sektora i slaba domaća potrošnja koja iznosi samo 56 posto, što je znatno ispod svjetskog prosjeka od 76 posto.
Središnja vlada u Pekingu svoje je ciljeve jedva ostvarila, uz veliku podršku fiskalnih i monetarnih poticaja u drugoj polovici godine, zbog čega su izvoz i prerađivačka industrija i dalje glavni pokretači rasta.
Prema anketi Reutersa, carine će ove godine smanjiti rast kineskog BDP-a na 4,5 posto, a iduće godine čak na 4,2 posto. Ne radi se samo o dodatnoj 10-postotnoj carinskoj stopi koju uvodi SAD, već i o carinama EU-a do 45 posto na kineske električne automobile. Prema procjenama Bloomberga, dodatne američke carine utjecat će na trgovinsku razmjenu između dviju najvećih svjetskih ekonomija u vrijednosti od 525 milijardi dolara.
Kraj svjetskog trgovinskog poretka?
Samovoljno uvođenje carina, prema mišljenju ekonomista Ivanca, dovodi u pitanje i pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO). "Stvara se dojam da WTO-ova pravila više ne vrijede, da snaga moćnijeg gospodarstva, koje je ujedno najveći svjetski uvoznik, omogućuje takvu politiku", upozorava i dodaje da je pravna valjanost takvih poteza upitna.
Zajc Kejžar dodaje da te carine predstavljaju odmak od svjetskog ekonomskog poretka temeljenog na pravilima prema onom koji se temelji na sili i transakcijama. Kina je zbog toga već pokrenula pravni postupak pri WTO-u.
.webp){kind=icon}