Iznenadit će vas koliko Hrvatska ima koristi od proračuna EU-a

Ekonomske koristi članstva Hrvatske u Europskoj uniji (EU) godinama su se propitkivale. Unatoč tomu što je većina birača koji su izašli na izbore glasala za ulazak u EU i ni u jednoj županiji nije pobijedio euroskepticizam, u javnosti su se često isticale navodne mane za gospodarstvo Hrvatske.

Zadnjih godina se fokus prebacio na kritiziranje uvođenja eura, posebno pod argumentom da je zamjena kune eurom dovela do značajno veće inflacije. Promašenost te kritike je jasna ako se pogleda koliki je bio rast cijena u članicama EU-a slične razine standarda koje nisu uvele euro, kao u Mađarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj, a pogotovo u državama koje nisu članice EU-a, poput Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije.

Razumljivo je da ljudi traže krivca za stvari koje im pogoršavaju standard, a stvari koje nisu crno-bijele kao uvođenje nove valute i trgovinska otvorenost pogodne su za krive interpretacije. Jednu stvar se ipak može jednostavno prikazati crno-bijelo, a to je odnos između toga koliko Hrvatska uplaćuje u proračun EU-a, a koliko iz njega dobiva.

Sam proračun EU-a ima mnogo kategorija, načina korištenja, fondova, ciljeva i mehanizama. Troškovi se dijele na devet kategorija: "Zajedničko tržište, inovacije i digitalizacija", "Kohezija, otpornost i vrijednosti", "Prirodni resursi i okoliš", "Migracije i upravljanje granicom", "Sigurnost i obrana", "Susjedstvo i svijet", "Europska javna uprava", "Mehanizmi solidarnosti unutar i izvan EU-a", i "Troškovi izvan višegodišnjeg proračunskog plana".

Od 239 milijardi eura, koliko je 2023. potrošio EU, najviše je utrošeno na kategorije "Kohezija, otpornost i vrijednosti" te "Prirodni resursi i okoliš". Više od 95 posto sredstava koje je Hrvatska dobila iz proračuna EU-a 2023. spadalo je u tu kategoriju.

Uzima bogatima i daje siromašnima

Ursula von der Leyen i Andrej Plenković u Zagrebu | Admir Buljubašić/Hina

U izračun Bloomberg Adrije uključena su i financijska sredstva plana oporavka Next Generation EU, koji je na snazi od 2021. i završava 2026. Iako privremen, trenutačno je povezanim s "pravim" proračunom, pa je njihove troškove svrhovito gledati zajednički.

Sredstva za Next Generation EU ne dolaze izravno iz proračuna država članica. EU se zadužio na međunarodnom tržištu da bi ga financirao, ali s obzirom na to da većina prihoda koje EU ostvaruje dolazi iz proračuna članica, njegovo vraćanje će se u budućnosti financirati iz njihovih doprinosa općem proračunu EU-a.

Očekivano, u proračun EU-a je najviše uplatila Njemačka. Populacijski i ekonomski najsnažnija, Njemačka je gospodarski i financijski temelj EU-a. Čak i kada se uračunaju sredstva koja je dobila 2023. iz plana oporavka Next Generation EU, veliki je neto uplatitelj.

Ukupno je uplatila 34,36 milijardi eura u proračun EU-a, a iz njega dobila 19,44 milijarde eura, računajući i plan oporavka.

Emmanuel Macron i Olaf Scholz | Bloomberg

Francuska je uplatila 25,88 milijardi eura, a dobila 28,82 milijarde eura. Time je neto primalac, ali treba naglasiti da se veliki dio primitaka (12,32 milijarde eura) odnosi na Next Generation EU. Bez toga bi bila neto uplatitelj.

Zanimljiva je situacija s Italijom, koja je dobila više sredstava preko plana oporavka Next Generation EU nego od uobičajenih isplata iz proračuna EU-a. Uplate su iznosile 18,61 milijardu eura, ali je zbog plana oporavka neto primatelj. Od toga, 12,8 milijardi dobila je "normalnim" putevima, a iz Next Generation EU 16,95 milijardi eura.

I Španjolska bi bila neto uplatitelj da nije primila 9,27 milijardi eura na temelju plana oporavka. Nizozemska je dobila jako malo sredstava iz Next Generation EU-a, pa je svakako neto uplatitelj.

Osim Njemačke i Nizozemske, kada se uračunaju sredstva iz plana oporavka neto uplatitelji su još samo Austrija, Danska, Finska, Irska, i Švedska.

Hrvati dobivaju najviše iz proračuna EU-a

Hrvatska je jedna od država koje imaju najviše koristi od proračuna EU-a, u smislu da iz njega dobije mnogo više financijskih sredstava nego uplati. Gledajući po glavi stanovnika, zapravo dobije najviše.

2023. je primila iz 4,26 milijardi eura, a uplatila 706,2 milijuna eura. Dijeljeno na broj stanovnika, to je oko 1.100 eura primitaka i 180 eura uplata po stanovniku. Neto prihod od 920 eura po stanovniku je najizdašniji u EU-u.

Depositphotos

Standardom usporedive države dobile su puno manje. Poljska je dobila čak 15,26 milijardi eura iz proračuna (opći proračun plus Next Generation EU), ali je to po stanovniku "samo" 406 eura, uz uplatu od 178 eura po stanovniku.

Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Češka, Estonija, Litva i Latvija su također veliki neto primatelji iz EU-ova proračuna, ali ni izbliza kao Hrvatska.

Novac iz EU-a neće vječno stizati

Zasad Hrvatska ima jako puno koristi od EU-ovih sredstava, kako iz proračuna tako i iz Next Generation EU-a. To će trajati do kraja 2027., a otad će se više morati oslanjati na vlastite izvore ekonomskog rasta.

Dva su razloga za to. Prvi je će Next Generation EU trajati do kraja 2026., nakon čega će nestati veći dio financijskih sredstava koje je Hrvatska dobivala od EU-a. Konkretno, Hrvatska je od 4,26 milijardi eura iz Next Generation EU-a 2023. dobila ukupno 1,21 milijardu eura.

Depositphotos

Od 2028. će EU početi otplaćivati zajmove kojima se program oporavka financirao. Dio će se plaćati iz vlastitih sredstava EU-a (npr. prihodi od sustava trgovanja ugljikom), ali veći dio morat će plaćati same države koje su povukle sredstva iz Next Generation EU-a, a ti troškovi će se pokriti iz proračuna EU-a. To samo po sebi znači da će mogućnosti za povlačenje iz EU-ova proračuna 2027. i nadalje biti manje.

Drugi razlog je taj što 2027. završava trenutno višegodišnje financijsko razdoblje, koje je počelo 2021. U novom financijskom razdoblju će Hrvatska imati pravo na manje financijskih sredstava iz proračuna EU-a, korigirano za inflaciju, zbog same činjenice da je zadnjih godina gospodarski rasla brže od ostatka EU-a i približila se prosjeku.

Kada se donosio plan za trenutno financijsko razdoblje, kojim se određuje koliko koja država mora uplaćivati, a koliko će joj biti raspoređeno iz EU-ova proračuna, BDP po stanovniku Hrvatske iznosio je 65 posto prosjeka EU-a. 2023. je narastao na 76 posto prosjeka EU-a, a do trenutka kada se bude planiralo novo višegodišnje financijsko razdoblje bit će oko 80 posto.

Još uvijek će Hrvatska biti neto primatelj iz proračuna EU-a, ali puno manje nego sada. Samim time će se smanjiti doprinos ekonomskom rastu. Za to se Hrvatska već morala početi pripremati.