Hrvatski BDP i dalje raste puno brže od slovenskog, ali problemi su na vidiku

Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom je tromjesečju bio 2,9 posto viši nego u istom kvartalu lani. Brojka je niža u odnosu na posljednji lanjski kvartal kad je godišnji porast iznosio 3,9 posto.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), usporavanje rasta BDP-a u prvom tromjesečju znatnim je dijelom posljedica usporavanja potrošnje kućanstava. Ona je u prvom kvartalu bila 1,7 posto viša nego u istom razdoblju lani. Radi se o najnižoj stopi rasta još od posljednjeg kvartala pandemijske 2020. godine.

Do usporavanja rasta došlo je i u investicijama i u državnoj potrošnji. Dok su investicije u svakom tromjesečju prošle godine bile za barem devet posto više nego godinu prije, u prvom kvartalu taj je rast prepolovljen na 4,5 posto. Državna potrošnja rasla je po stopi od 5,8 posto, za razliku od gotovo devet posto u četvrtom tromjesečju 2024. godine.

Uz DZS, u srijedu je prve podatke o ukupnom financijskom uspjehu hrvatskih poduzetnika u 2024. godini objavila i Financijska agencija. Njihovi ukupni prihodi lani su porasli 6,2 posto, ukupni rashodi 5,7 posto, a neto dobit 14,6 posto na 9,9 milijardi eura.

Statističari navode kako je u prva tri mjeseca građevinarstvo i dalje gospodarska djelatnost koja je u najvećoj mjeri utjecala na rast bruto dodane vrijednosti.

Usporedba sezonski prilagođenih podataka s ostalim državama Europske unije pokazuje kako se Hrvatska s godišnjim porastom od 3,1 posto i dalje nalazi među državama s jačim gospodarskim rastom poput Bugarske (3,1 posto), Cipra (tri posto), Litve (3,2 posto), Španjolske (2,8 posto) i Poljske (3,8 posto).

Nominalno, najviši rast u EU-u u prvom kvartalu ostvarila je Irska gdje je BDP bio 10,9 posto viši nego godinu prije, no na usporedivost irskih brojki redovito negativno utječe činjenica kako se tamo nalazi sjedište europskog poslovanja za brojne multinacionalne kompanije.

S kvartalnim rastom BDP-a od 0,3 posto, Hrvatska se nalazi točno na prosjeku Europske unije i eurozone.

Potrošnja kućanstava usporila, država i ulaganja i dalje rastu

Kada gledamo na što se novac trošio, ukupna potrošnja zabilježila je realni rast od 2,8 posto, što je značajno usporavanje u odnosu na sedam posto iz prethodnog kvartala. Pritom je potrošnja kućanstava, odnosno ono što građani troše, porasla za samo 1,7 posto (u četvrtom kvartalu 2024. rasla je 6,3 posto), dok je državna potrošnja ostala snažna s rastom od 5,8 posto.

Ulaganja u nove zgrade, opremu i slično nastavila su s rastom od 4,5 posto, iako sporijim tempom nego u 2024. godini kada su stope bile znatno više.

Kod vanjskotrgovinske razmjene, izvoz roba i usluga ukupno je porastao za šest posto, potaknut snažnim skokom izvoza roba od čak 11,6 posto. Međutim, izvoz usluga, gdje spada i turizam, nastavio je bilježiti pad, ovoga puta od -1,8 posto. S druge strane, uvoz roba i usluga zabilježio je snažan rast od 8,8 posto, pri čemu je uvoz roba porastao za 8,5 posto, a uvoz usluga za 11,4 posto.

Građevinarstvo i dalje predvodi rast dodane vrijednosti

Promatrano po djelatnostima, doprinos pojedinih sektora gospodarstvu u prvom tromjesečju 2025. realno je veći za 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najveći doprinos rastu došao je iz djelatnosti Građevinarstvo, koje je zabilježilo impresivan rast od 7,1 posto. Prerađivačka industrija također pokazuje znakove oporavka s rastom od 2,3 posto, nakon nekoliko kvartala stagnacije ili pada.

Značajan rast zabilježen je i u Javnoj upravi i obrani, obrazovanju te djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (4,6 posto). S druge strane, pad vrijednosti stvorene u gospodarstvu zabilježen je u Poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (-2,2 posto) te u sektoru Informacija i komunikacija (-0,7 posto). Trgovina, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane zabilježili su skroman rast od 0,8 posto.

 

--Ažurirano podacima kroz cijeli tekst.