OECD upozorava: Agresivno 'vraćanje kući' opskrbnih lanaca - rizik za globalni BDP

Napredna svjetska gospodarstva riskiraju značajan gubitak bruto domaćeg proizvoda (BDP) ako prebrzo krenu s lokalizacijom opskrbnih lanaca kao odgovor na pogoršano geopolitičko okruženje, upozorila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Prema izvješću agresivno "vraćanje kući" proizvodnje moglo bi imati ozbiljne posljedice na globalnu trgovinu i gospodarski rast.

Ovo upozorenje pariške organizacije, koja okuplja većinu naprednih ekonomija, dolazi u trenutku kada rastuće trgovinske napetosti, posebice između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, intenziviraju pitanja u upravama kompanija o rizicima povezanim s integriranim opskrbnim lancima.

Potencijalni gubici 

Modeliranje koje je provela međunarodna organizacija pokazalo je da bi agresivno preseljenje opskrbnih lanaca natrag u matične zemlje (reshoring) moglo smanjiti globalnu trgovinu za čak osamnaest posto. Za neke zemlje to bi značilo gubitak do dvanaest posto BDP-a u usporedbi s ustrajanjem na globaliziranom trgovinskom režimu.

OECD je u svojoj analizi koristio ekonometrijsko modeliranje kako bi procijenio utjecaj relokalizacije, definirajući je kao nametanje viših uvoznih carina, korištenje subvencija za poticanje domaće proizvodnje i nametanje ograničenja na nabavu sirovina i komponenti iz određenih zemalja.

Marion Jansen, voditeljica OECD-ove uprave za trgovinu i poljoprivredu, izjavila je da izvješće pruža oprezan protunarativ naprednim gospodarstvima koja su u opasnosti od pretjeranog zaokreta prema autarkiji, odnosno ekonomskoj samodostatnosti. "U prošlosti smo možda podcijenili rizik prevelike ovisnosti o jednom trgovinskom partneru, ali pretjerano naginjanje prema lokalizaciji i izbjegavanju međunarodne trgovine bila bi druga pogreška, ostavljajući nas izloženima domaćim šokovima i ogromnoj neučinkovitosti," dodala je Jansen.

Kina i promjene u globalnoj trgovini

Izvješće pod nazivom "Pregled otpornosti opskrbnih lanaca" utvrdilo je da je uspon Kine kao proizvodne sile tijekom posljednjih dvadeset pet godina značajno promijenio ravnotežu u svjetskoj trgovini. Od 2009. godine, izvozna ograničenja na ključne industrijske sirovine povećala su se peterostruko, pri čemu je Kina postala dominantan trgovinski partner za sve veći broj zemalja.

Analiza je pokazala da je ovisnost o Kini "značajno porasla" za nekoliko zemalja članica OECD-a i regija od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća. Ovo je posebno izraženo u naprednim proizvodnim sektorima kao što su automobilska industrija, farmaceutski proizvodi, dizala i strojni dijelovi.

Izloženost šokovima i (ne)otpornost

Prema nalazima, Kanada, Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo najizloženije su šokovima u opskrbnim lancima. S druge strane, zemlje koje se više oslanjaju na domaću proizvodnju, uključujući SAD, Brazil i samu Kinu, relativno su manje izložene. Zbog svoje dominacije u mnogim naprednim proizvodnim sektorima, Kina je pojedinačno najvažnija zemlja za stvaranje "trgovinskih ovisnosti" za članice OECD-a.

Studija je utvrdila da je do ranih 2020-ih Kina bila glavni trgovinski partner u trideset posto slučajeva gdje su zemlje imale "značajno koncentriran uvoz", u usporedbi sa samo pet posto krajem devedesetih. Međutim, za članice OECD-a te su ovisnosti često "uzajamne", odvijajući se u oba smjera. Za druge velike ekonomije izvan OECD-a, poput Brazila, Indije, Indonezije i Južne Afrike, rast uvozne ovisnosti o Kini "čini se jednostranijim".

Zanimljivo je da modeliranje ukazuje na to da lokalizacija opskrbnih lanaca ne čini zemlje otpornijima na vanjske šokove. Štoviše, više od polovice analiziranih gospodarstava postalo bi ranjivije na ekonomske uspone i padove nego da su nastavile s međusobno povezanim globalnim režimom. "Ovo je u suprotnosti s nekim tvrdnjama u općoj raspravi o rizicima globalnih lanaca vrijednosti," navodi se u izvješću, dodajući da "otvorenost i geografska diversifikacija" nude veće mogućnosti za prilagodbu poremećajima.

Nalazi OECD-a stoga sugeriraju da bi napredna gospodarstva trebala pažljivo razmotriti posljedice naglog odstupanja od globaliziranih opskrbnih lanaca. Iako su rizici prevelike koncentracije na pojedine partnere stvarni, rješenje se, prema ovoj analizi, ne nalazi u potpunoj lokalizaciji, već u pametnoj diversifikaciji i održavanju otvorenosti međunarodne trgovine kao ključnih elemenata za izgradnju otpornosti na buduće šokove.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar