Analitičari procjenjuju sporiji rast hrvatskog BDP-a u složenom okruženju

Državni zavod za statistiku (DZS) najavio je za srijedu objavu svoje prve procjene kretanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) za drugo ovogodišnje tromjesečje, a ostvare li se procjene analitičara taj je rast bio sporiji nego u prva tri mjeseca. Prema Bloombergovoj anketi ekonomista, BDP je u drugom kvartalu bio 2,7 posto viši nego u istom razdoblju lani.

Ukoliko brojka državnih statističara bude u skladu s tom procjenom radit će se o nastavku usporavanja gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. BDP je u prvom tromjesečju bio 2,9 posto viši nego godinu prije, a i to je bila najniža međugodišnja stopa rasta u posljednjih šest kvartala. U cijeloj prošloj godini BDP je porastao 3,9 posto, nakon 3,3 posto rasta u 2023.

Najveći poticaj rastu u postpandemijskom razdoblju dosad su davale investicije financirane iz fondova Europske unije i time potaknuta gospodarska aktivnost, najviše u građevinarstvu. Uz to, BDP se povećavao i zahvaljujući potrošnji stanovištva koja je lani rasla po stopi višoj od pet posto, da bi u prvom ovogodišnjem tromjesečju porast bio puno skromnijih 1,7 posto.

Uz iznimku nastavka korištenja europskih fondova poticaj domaćoj ekonomiji neće, izgleda, doći iz inozemstva. Makroekonomski trendovi kod naših najvažnijih trgovinskih partnera nisu katastrofalni no ne bude optimizam.

Prema desezoniranim brojkama Eurostata, Njemačka je u drugom tromjesečju ostvarila međugodišnji porast od tek 0,4 posto, ali i međukvartalni pad BDP-a od 0,1 posto. U Njemačku šaljemo oko 13 posto našeg izvoza, a lani nam je iz te zemlje stiglo 3,2 milijuna turista što je bilo gotovo pet posto manje nego 2023. godine.

Talijanska ekonomija u drugom je tromjesečju zabilježila iste brojke kao i njemačka, odnosno kvartalni pad od 0,1 posto te godišnji porast od slabih 0,4 posto, a niti brojke iz Austrije nisu ništa bolje. Ta je država i na godišnjoj i na kvartalnoj razini u drugom tromjesečju zabilježila tek simboličan rast BDP-a od 0,1 posto.

Te dvije države zajednički imaju 17 posto udjela u našem izvozu, a talijanski i austrijski turisti zaslužni su za 11 posto noćenja u našem turizmu.

Bez perspektive

Slovenske makroekonomske brojke nešto su bolje od dosad navedenih, ali niti one ne odišu blistavom perspektivom. BDP sjevernozapadnih susjeda u drugom je tromjesečju bio 0,7 posto viši nego u prvom, te 0,8 posto viši nego u drugom kvartalu prošle godine.

Prema preliminarnoj procjeni srpskih statističara u Srbiji je BDP u drugom tromjesečju bio dva posto viši u usporedbi s istim razdobljem lani, dok je u Bosni i Hercegovini ostvareni rast BDP-a od 1,7 posto u prvom kvartalu bio na najnižoj razini još od posljednjeg tromjesečja 2023. godine.

Ranije ostvareni rast BDP-a znači kako sada ekonomsku aktivnost računamo u odnosu na nešto višu osnovicu. Industrijska proizvodnja u prvih šest mjeseci bila je 4,3 posto viša nego lani, no za dobar dio tog porasta zaslužna je riječka rafinerija koja je tek u travnju prošle godine počela s preradom nakon razdoblja modernizacije.

Realni rast prometa u maloprodaji u prvih pola godine bio je 4,4 posto, no to je sporije od osam posto rasta zabilježenih godinu dana prije. Brojke sugeriraju se neće biti lako hvaliti rekordnim stopama ekonomskog rasta, no kako i dalje ostvarujemo nešto bolje rezultate od dobrog dijela država članica Europske unije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar