Stojić: Rast gura država, privatni sektor na jedva jedan posto

Nakon snažnog postpandemijskog uzleta, hrvatsko gospodarstvo ulazi u fazu usporavanja. Hrvatski BDP je s impresivnih 12,6 posto rasta u 2021. godini usporio na 7,3 posto u 2022. te na 3,8 posto u 2023. i 2024. godini. Vlada za 2025. godinu projicira rast od 3,2 posto, a za narednu, 2026., rast od 2,7 posto. 

Hrvatska udruga poslodavaca prognozira rast BDP-a od 2,5 posto, a glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić, upozorava kako se rast prekomjerno oslanja na javnu potrošnju i EU fondove, dok privatni sektor gubi dah. U razgovoru za Bloomberg Adria TV, Stojić secira temelje sadašnjeg rasta i iznosi preporuke za postizanje dugoročne održivosti.

Trend usporavanja nakon postpandemijskog rasta

Glavni razlog za oprez, kaže, leži u vanjskom okruženju. "Ono što zapravo najviše zabrinjava su pokazatelji ekonomske klime kod naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera, kao što je naravno, Njemačka, Italija, pa i Francuska. Tamo vidimo da trenutni uvjeti poslovanja bilježe kontinuirano pogoršanje, što znači da bi prijelaz iz ove u sljedeću godinu mogao donijeti daljnje usporavanje ekonomskog rasta", upozorava Stojić. Dodatni faktor usporavanja bit će i smanjenje fiskalnog impulsa, odnosno manji tempo rasta javne potrošnje koja je godinama bila ključni pokretač.

Dominacija države i EU fondova

Prema izračunima HUP-a, u posljednje tri godine prosječni doprinos države rastu iznosio je čak tri četvrtine. Taj rast bio je pogonjen povećanjem mase plaća u javnom sektoru i rekordnim priljevima iz EU fondova, koji su dosezali stabilnu razinu od oko 3,5 posto BDP-a godišnje, kaže Stojić.

Dok je javni sektor bujao, upozorava, privatni je stagnirao. "Udio privatnog sektora u formiranju tog rasta se kroz zadnje dvije, odnosno tri godine smanjio", kaže Stojić. Po njegovoj procjeni, ako ukupno gospodarstvo raste po stopi od oko tri posto, realni rast privatnog sektora iznosi jedva jedan posto. Da bi Hrvatska ostvarila održivu stopu rasta od dva i pol do tri posto, ističe, nužan je zaokret: "Potrebno je značajno povećati ulogu upravo privatnog sektora kroz ulaganja, jer samo ona mogu stvoriti pretpostavku za oporavak u rastu realne produktivnosti", jasan je Stojić.

Gdje je nestala dobit poduzeća?

Jedan od ključnih problema koji koči privatne investicije jest pad udjela dobiti poduzeća u BDP-u, dodaje. Dok se u javnom prostoru često govori o snažnom rastu dobiti, Stojić ukazuje na drugačiju stvarnost. Udio bruto operativnog viška, ključnog pokazatelja profitabilnosti, pao je u posljednje dvije godine s gotovo 40 posto BDP-a na svega 33,5 posto. Istovremeno, udio naknada zaposlenima snažno je porastao za gotovo sedam postotnih bodova i sada je za 1,5 postotni bod iznad prosjeka Europske unije.

"To, drugim riječima, znači da se novostvorena vrijednost više distribuira zaposlenima", objašnjava Stojić. Posljedično, dodaje, dobit poduzeća rasla je sporijim tempom od nominalnog BDP-a, što tvrtkama ostavlja manje prostora za reinvestiranje, a to je ujedno i pokazatelj da dosadašnje investicije, dominantno iz javnog sektora, ne donose željeni učinak na rast produktivnosti.

Recept za konkurentnost i održivi rast

Kako bi se preokrenuo negativan trend i potaknuo privatni sektor, Stojić predlaže niz kratkoročnih i srednjoročnih mjera. Kratkoročno, ključno je smanjiti porezni klin na rad. Pozdravlja započetu tranziciju poreznog tereta s dohotka na imovinu, ali upozorava kako je apsurdno da je "efektivna porezna stopa na rad i dalje otprilike šest puta viša u odnosu na poreznu stopu na kratkoročni najam, što šalje vrlo jasne signale da se više isplati baviti kratkoročnim najmom".

Drugi problem je cijena energije. Hrvatske tvrtke plaćaju u prosjeku 18 posto višu cijenu električne energije od prosjeka EU. Izjednačavanjem uvjeta za stanovništvo i poduzeća mogla bi se značajno povećati konkurentnost.

 

Srednjoročno, prioriteti su ulaganja u istraživanje i razvoj te energetsku infrastrukturu, gdje se potrebe u sljedećih pet godina procjenjuju na čak 34 milijarde eura. Nužne su i reforma obrazovnog sustava i aktivne politike na tržištu rada. Stojić kao pozitivan primjer ističe jačanje digitalne infrastrukture kroz projekt Fiskalizacija 2.0, koji bi trebao smanjiti sivu ekonomiju. Na kraju, ključnim smatra jačanje tržišta kapitala koje bi trebalo preuzeti veću ulogu u financiranju rizičnih i inovativnih projekata, jer upravo oni mogu donijeti brži rast produktivnosti i cjelokupnog gospodarstva.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.