Fiskalizacija 2.0 stiže preambiciozno i prebrzo, evo što zbunjuje obveznike

Za manje od dva tjedna, s prvim danom 2026. godine, na snagu stupa fiskalizacija 2.0, veliki projekt Porezne uprave kojim se uvodi obvezna elektronička fiskalizacija svih bezgotovinskih računa. Za razliku od dosadašnje fiskalizacije koja je obuhvaćala ponajprije fiskalizaciju računa u prometu gotovinom, novi sustav proširuje obveze na sve oblike računa uključujući e-račune u poslovanju između poduzetnika (B2B) te fiskalizaciju računa bez obzira na način plaćanja.

Iako je cilj modernizacija i smanjenje sive ekonomije, među poduzetnicima i obrtnicima vlada velika neizvjesnost. Propisi se donose u posljednji tren, mnoga pitanja ostaju otvorena, a vremena za prilagodbu gotovo da i nema.

U emisiji Spotlight na Bloomberg Adria TV, porezni stručnjak Ivan Čevizović analizirao je ključne probleme i ponudio konkretne savjete za sve koji se osjećaju izgubljeno u novom sustavu.

Zbrka u zadnji trenutak

Fiskalizacija 2.0 obvezna je za sve porezne obveznike koji izdaju i zaprimaju račune - prvo porezni obveznici u sustavu PDV-a od 1. siječnja 2026., a potom i ostali subjekti od 1. siječnja 2027. tijekom prijelaznog razdoblja. Tijekom 2025. traje faza prilagodbe i testiranja sustava prije potpune primjene. Na pitanje što je najveći izvor nejasnoća, Čevizović ističe da problem leži i u zakonskim odredbama i u njihovoj komunikaciji.

"Činjenica je da je zakon donesen tijekom godine, da je puno provedbenih propisa doneseno tek krajem godine, a neki zapravo još nisu niti doneseni", upozorava.

Dodaje kako se čak i službeni odgovori Porezne uprave pozivaju na "namjeravane izmjene pravilnika koje će se dogoditi u siječnju 2026. godine". To stvara pravnu nesigurnost jer poduzetnici već od prvih dana nove godine moraju izdavati račune po pravilima koja još formalno ne postoje. "Teško je zapravo poduzetniku, evo jedan hotel koji će već drugog siječnja izdati prve račune, a mi taj pravilnik još nećemo imati", slikovito je pojasnio problem.

Novi nameti u eri 'rasterećenja'

Iako Ministarstvo financija ističe da je za mikropoduzetnike osiguralo besplatan servis "mikro e-račun", naš sugovornik smatra da će se većina poduzetnika ipak suočiti s dodatnim troškovima. Proširenje obveze fiskalizacije 1.0 na sve načine plaćanja, uključujući i transakcijski račun, znači da će mnogi koji su do sada bili izuzeti morati nabaviti nova softverska rješenja.

Što se tiče besplatne aplikacije za fiskalizaciju 2.0, ona je, prema njegovim riječima, praktična samo za one s vrlo malim brojem računa. "Svi oni koji imaju iole ozbiljniji broj računa, to rješenje će se vrlo brzo pokazati kao nepraktično jer vi praktično morate svaki račun iznova pisati. Kao da

ste uzeli olovku i pišete ga na papir, samo što pišete po tipkovnici", objašnjava. To znači da će tvrtke s većim obujmom poslovanja morati investirati u komercijalna softverska rješenja koja se mogu integrirati s njihovim postojećim računovodstvenim sustavima, što neizbježno stvara nove troškove.

Hrvatski 'big bang' pristup: Jesmo li preambiciozni?

Jedan od najvećih problema, ističe Čevizović, jest uvođenje ovako kompleksnog sustava odjednom za sve, bez značajnog prijelaznog razdoblja. Dok EU direktiva daje rok do 2035. godine, a zemlje poput Njemačke uvode sustav postupno - prvo za velike, zatim za srednje i na kraju za male poduzetnike - Hrvatska se odlučila za "big bang" pristup. "Mi smo ušli u fiskalizaciju i uvodimo apsolutno sve odjednom, od izdavanja računa do izvještavanja. Možda se moglo jedne godine uvesti samo obveza izdavanja računa elektroničkim putem, što je već veliki skok za dobar dio poduzetnika", dodaje. Ovakav pristup, upozorava, ne ostavlja prostora ni Poreznoj upravi da u hodu prepozna i riješi probleme prije nego što sustav obuhvati i najmanje subjekte koji imaju najmanje kapaciteta za prilagodbu.

 

Na pitanje je li Hrvatska preambiciozna, u skladu s trendovima ili korak ispred tržišta, porezni stručnjak procjenjuje da, iako su neke zemlje poput Italije otišle daleko, većina onih koje kreću s primjenom od 2026. godine to čini postupno. "Čini se da bi to bio zgodniji put, jer puno ostaje otvorenih pitanja i dvojbi", zaključuje.

Savjet Ministarstvu i ključna poruka poduzetnicima

Iako ministar financija Marko Primorac projekt naziva modernizacijskim potezom koji će zadržati partnerski odnos, Čevizović smatra da još ima prostora za poboljšanje. Njegov prijedlog Ministarstvu financija je jasan: "Sigurno bi bio pametniji put razmisliti o tome da se ide postupno, da se ne uvodi sve odjednom. Recimo, pomaknuti obvezu izvještavanja ili osloboditi mikro poduzetnike na tri mjeseca."

Poduzetnicima i obrtnicima naš sugovornik poručuje: "Ono što sigurno moraju napraviti do kraja godine jest izabrati informacijskog posrednika. Bio to mikro e-račun od Porezne uprave koji je besplatan ili neki drugi komercijalni posrednik, to je prva zakonska obveza koja mora biti ispunjena", naglašava. Taj je korak presudan kako bi se izbjegle sankcije, a važan je ne samo zbog izdavanja, već i zbog primanja računa koje će mnogi dobiti već početkom siječnja. Sve ostalo, čini se, rješavat će se u hodu, uz nadu da će Porezna uprava imati razumijevanja jer, kako zaključuje Čevizović, "nemamo odgovore na sva pitanja, a nemamo ni sve propise koji su nam bitni za realizaciju ovog velikog projekta".

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.