Radnici iz BiH bi rado u Hrvatsku, obratno baš i nije slučaj

U posljednje dvije godine prisutan je značajan globalni makrotrend pada spremnosti na preseljenje u inozemstvo radi posla. Umjesto toga, bilježi se porast virtualne mobilnosti, što odražava promjene u suvremenoj radnoj snazi. Ipak, i dalje postoji značajan broj radnika zainteresiranih za rad u inozemstvu. Dok su radnicima iz Bosne i Hercegovine (BiH) najatraktivnije zemlje DACH regije, a na petom je mjestu Hrvatska, Bosna i Hercegovina posebno privlači radnike iz Saudijske Arabije, a rado bi došli i Slovenci i Srbi, no Hrvati baš i ne.

Prema istraživanju koje je bosanskohercegovački portal MojPosao proveo s partnerima, a koje je obuhvatilo ispitanike iz 188 zemalja, glavni razlozi za preseljenje u inozemstvo radi posla na globalnoj razini prvenstveno su kvaliteta posla, preporuke te činjenica da posloprimci govore službeni jezik te zemlje. S druge strane, ispitanici iz BiH, u usporedbi s globalnim ispitanicima, odluku o preseljenju uvelike donose zbog bolje ukupne kvalitete života, boljeg društvenog sustava i zdravstvene zaštite, kao i političke stabilnosti.

"Zanimljivo je da brend zemlje ne igra ulogu kao faktor odabira, već je kvaliteta posla ključna. Postoji i niz drugih faktora koji mogu utjecati na odabir zemlje za preseljenje, poput činjenice da članovi obitelji ili prijatelji žive u nekoj zemlji, što je također važno", izjavila je za Bloomberg Adriju Mersiha Mima Mehić, direktorica Kolektiva, krovne tvrtke bosanskohercegovačkog MogPosla.

Što se tiče globalne atraktivnosti, BiH se u 2023. godini plasirala na 94. mjesto među 188 zemalja. Pet najatraktivnijih zemalja iz kojih radnici žele doći raditi u BiH su Saudijska Arabija, Slovenija, Turska, Srbija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Mehić naglašava da su, iako su globalno najvažniji faktori za preseljenje kvaliteta radnih mjesta, kvaliteta života i porezne olakšice, razlozi za odabir BiH sasvim drugačiji.

"Ključni faktori za razmatranje BiH kao atraktivne destinacije za preseljenje uključuju kulturu dobrodošlice i inkluzivnost, kvalitetu života, obiteljsko okruženje i troškove života. Razumijevanje tih čimbenika ključno je u privlačenju strane radne snage kako bi se mogli natjecati sa zemljama EU-a u privlačenju radne snage", pojašnjava Mehić.

S druge strane, prema istraživanju iz 2023., bosanskohercegovačkim su radnicima i dalje najzanimljivije zemlje DACH regije, unatoč problemima s kojima se suočava njemačko gospodarstvo i određenom broju radnika koji se vraćaju iz Njemačke u BiH. Važno je napomenuti da su u 2024. primijećene određene promjene u preferencijama radnika iz BiH.

"Još uvijek nemamo točne podatke o tome u kojoj je mjeri promijenjena atraktivnost Njemačke ove godine. Međutim, tijekom 2024., MojPosao je proveo dodatna istraživanja koja su pokazala da bi otprilike 30 posto ispitanika iz BiH od zemalja u regiji radilo isključivo u Hrvatskoj", dodaje Mehić.

Općenito, na globalnoj razini prisutan je trend smanjenja spremnosti na preseljenje, dok je povećan broj radnika koji su spremni raditi na daljinu. Na globalnoj razini taj postotak iznosi 66 posto, dok je u BiH još viši i iznosi 75 posto. Trendovi mobilnosti pokazuju da se ljudi sele iz društava s rastućim natalitetom u društva s opadajućim natalitetom. Europa također spada među regije s najnižom globalnom pokretljivošću.

Svi ti globalni makrotrendovi uvelike utječu na tržište BiH. Trenutne prognoze govore da će više od 90 posto radnika globalno trebati neku vrstu prekvalifikacije ili dokvalifikacije zbog brzog razvoja umjetne inteligencije i digitalizacije. Tehnološke promjene događaju se vrlo brzo, ali promjene u vještinama ljudi zahtijevaju vrijeme. Mehić ističe da, unatoč trendovima prema vraćanju zaposlenika u urede i općem smanjenju fleksibilnih modela rada, velik broj zaposlenika i dalje očekuje veću fleksibilnost i ravnotežu između privatnog i poslovnog života.

"S druge strane, podaci pokazuju da zaposlenici danas mnogo brže donose odluke o promjeni posla zbog nezadovoljstva, pa će kompanije biti prisiljene stalno mijenjati svoje politike kako bi privukle talente", zaključuje Mehić.