Sve je popularnije studirati izvan Hrvatske, Erasmus je preporodio visoko školstvo. Možda će neki student svoje akademske vješine usmjeriti ka klimatologiji jer će nam njihova pomoć itekako trebati. Naime, gospodarstva Adria regije prže klimatske promjene, a odgovore će skupo platiti. Postat će to traženo zanimanje, ali zasada, IT stručnjaci i dalje ostaju najplaćeniji radnici. Ima se, može se, istraživanje pokazuje da svima u Hrvatskoj rastu plaće, mnogi su odlučili oploditi kapital ulaganjem u narodne trezorce, koje su siguran dobitak.
Kamo najradije odlaze hrvatski studenti?
Spakirati kofere i otići na studirati van države, pa makar i na semestar, danas je postalo jednostavnije nego ikad. Studenti iz Hrvatske svake godine odlaze na razmjene u zemlje poput Španjolske ili Njemačke, dok i na naša sveučilišta dolaze studenti iz brojnih zemalja. No, iako podaci pokazuju da studenti sve više vole odlaziti na studij u strane države, kao i da je Hrvatska sve atraktivnija lokacija stranim studentima, migracije unutar regije su slabe.
Naime, trend pokazuje da hrvatski studenti najviše biraju zemlje Europske unije za svoj studijski boravak. Primjerice, sa Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2024./2025., njih 270 studenata će u zimskom semestru boravi na sveučilištima u zemljama EU, a najpopularniji izbor su Španjolska, Italija, Portugal i Njemačka.
Istovremeno, u Zagreb dolazi gotovo 550 studenata i gotovo svi dolaze u sklopu EU programa Erasmus+ za zemlje EU.
Štete od klimatskih promjena
Prethodna 2023. godina bila je najtoplija u cijeloj regiji, a Hrvatska već trpi goleme štete uzrokovane klimatskim događajima u odnosu na BDP. Dunja Mazzocco Drvar, magistrica meteorologije i oceanografije te klimatologinja i direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji, kaže kako analize ECMWF-a, jednog od najvećih prognostičkih centara na svijetu, pokazuju da je u posljednjih 40 godina u Adrija regiji temperatura porasla više od dva stupnja. Ne napravimo li hitne i korjenite promjene u načinu upravljanja energentima, poljoprivrednim zemljištem, transportom i općenito u načinu života, rast temperature će se ubrzano nastaviti, upozorava.
Primjer opsega utjecaja klimatskih promjena može se jasno vidjeti na slučaju Hrvatske koja, prema izvješću Europske agencije za okoliš, spada u skupinu triju europskih zemalja s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod.
"Računa se da su ti gubici u razdoblju od 33 godine, od 1980. do 2013., iznosili oko 2,25 milijardi eura, što je u prosjeku 68 milijuna eura godišnje. Iznos ukupno prijavljenih šteta za razdoblje od 2013. do 2018. godine bio je oko 1,8 milijardi eura, a to je gotovo 300 milijuna eura godišnje. Primjerice, samo suša 2003. godine nanijela je energetskom sektoru štetu između 63 i 96 milijuna eura", navodi Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Kako se kreću plaće?
U trećem kvartalu 2024. prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.349 eura, što je tri posto više u odnosu na prethodni kvartal i čak 16 posto više nego u istom razdoblju lani. Medijan plaće je nešto niži i iznosi 1.255 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka,
IT stručnjaci i dalje ostaju najplaćeniji radnici u Hrvatskoj. Naime, osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 97 posto više od prosječne (odnosno više od 2.650 eura), najplaćenija zanimanja su i dalje ona iz područja informacijskih tehnologija (22 posto više od prosjeka, odnosno 1.646 eura) te tehnologije i razvoja (25 posto više od prosjeka, odnosno 1.693 eura).
Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici (-33 posto, točnije 952 eura), djelatnici u uslužnim djelatnostima (-29 posto, odnosno 906 eura) i pomoćnim zanimanjima (-34 posto, preciznije 893 eura).
Ulagači u posljednju tranšu narodnih trezoraca
Posljednje izdanje tromjesečnih trezorskih zapisa privuklo je nešto manje od 13 tisuća malih ulagača koji su prosjeku upisali više od 30 tisuća eura. Mi smo izdvojili kapitalce koji će najviše profitirati na državnom izdanju otprije par tjedana.
Najnovije izdanje trezorskih zapisa ima tromjesečno dospijeće, a od ukupno upisanih 426,8 milijuna eura, mali ulagači uplatili su zapise u vrijednosti 396,8 milijuna eura, a institucionalni dodatnih 30 milijuna eura. Nominalni prinos za male investitore bit će 3,55 posto, dok će institucionalni ulagači zaraditi nešto manje jer im je prinos 3,3 posto.
Za usporedbu, ulagač koji je upisao 10 tisuća eura vrijedne zapise u tri će mjeseca za svoju investiciju zaraditi 90-ak eura, dok na prosječno ulaganje od 30-ak tisuća eura povrat iznosi 266 eura.
Slijedi…
Statističko uzbuđenje, poglavito u svjetlu prijedloga poreznih promjena, nastavlja se u četvrtak kada DZS objavljuje indekse cijena stambenih objekata za drugo tromjesečje ove godine.
S obzirom na pošast kratkoročnog najma u Hrvatskoj zadnjih godina neće biti nezanimljivo vidjeti ni podatke Eurostata o smještaju za kratkotrajan boravak koji se nudi putem internetskih platformi za drugo tromjesečje 2024.
U eurozoni, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu će objaviti podatke o uslužnom PMI, a SAD-u će objaviti podatke o broju novonezaposlenih.
U Opatiji će se održati kongres menadžera na temu "Ljudi, tehnologija i budućnost poslovanja", a istoga dana dio fokusa će otići i na zagrebačku konferenciju A1 Hrvatska i Centra za sigurniji internet (CSI) o kibernetičkoj sigurnosti "CyberGuard 2024".
Burze u Kini i Južnoj Koreji zatvorene su radi praznika.
.webp){kind=icon}
