Nedostatak radne snage ozbiljno prijeti ekonomskom rastu razvijenih zemalja

McKinsey Global Institute u svom najnovijem izvještaju naglašava da je problem nedostatka radne snage stalni izazov za razvijene ekonomije. Iako su se uvjeti malo ublažili od vrhunaca zabilježenih 2022. godine, tržišta rada u razvijenim zemljama i dalje pokazuju značajno smanjenje razlike između ponude i potražnje za radnicima, kakvo nije viđeno u posljednja dva desetljeća.

To nije fenomen uzrokovan pandemijom, već nastavak dugoročnog trenda koji je započeo 2010. godine nakon financijske krize 2008. Demografske promjene, poput starenja radne snage i usporavanja rasta populacije, dodatno pogoršavaju taj problem.

Od 2010. godine tržišta rada u svim analiziranim razvijenim ekonomijama pokazuju kontinuirano smanjenje razlike između ponude i potražnje za radnicima.

Na primjer, broj slobodnih radnih mjesta po nezaposlenoj osobi se u prosjeku povećao više od četiri puta između 2010. i 2023. godine, a u Sjedinjenim Američkim Državama gotovo sedam puta.

McKinsey Global Institute ističe da su posebno pogođene zemlje poput Češke, Njemačke, Japana, Nizozemske, Norveške, Singapura i Sjedinjenih Američkih Država, gdje broj slobodnih radnih mjesta premašuje broj nezaposlenih radnika. Te zemlje čine 53 posto ukupne radne snage u istraženim ekonomijama i 64 posto kolektivnog BDP-a. S druge strane, zemlje poput Francuske i Italije imaju tržišta rada pod manjim pritiskom, no čak i tamo dolazi do postepenog zatezanja.

Nedostatak radne snage neravnomjerno je raspoređen među sektorima. Sektori s tradicionalno niskom produktivnošću, poput zdravstva i ugostiteljstva, te oni sa stagnirajućom produktivnošću, poput građevinarstva, bilježe najveći rast slobodnih radnih mjesta.

Depositphotos

To stvara specifične izazove, ali i prilike za radnike koji lakše pronalaze zaposlenje i mogu ostvariti veće plaće. Ipak, rast plaća može dovesti do inflacije i opteretiti poslovanje, osobito manjih poduzeća koja se suočavaju s nemogućnošću zadovoljavanja potražnje zbog nedostatka radnika.

Direktor McKinseyja za Adria regiju Tomislav Brezinščak naglašava potrebu za sustavnim promjenama u politici zapošljavanja i obrazovanja kako bi se odgovorilo na te izazove.

Ističe kako se tržište rada u Hrvatskoj, kao i u mnogim razvijenim gospodarstvima, suočava s izazovima starenja radne snage i sporim rastom populacije. To stvara pritisak na gospodarstvo koje ovisi o stalnom priljevu novih radnika.

Brezinščak navodi da je potrebno uvesti sustavne promjene u politici zapošljavanja i obrazovanja, naglašavajući kako poboljšanje vještina i prekvalifikacija radnika postaju ključni faktori za održavanje konkurentnosti, kako na europskom tako i na globalnom tržištu.

Jedan od važnijih koraka koje bi Hrvatska trebala poduzeti, smatra Brezinščak, usmjerenje je na povećanje produktivnosti kroz uvođenje naprednih tehnologija i automatizaciju.

Bloomberg

"To može uključivati ulaganja u umjetnu inteligenciju i automatizacijske tehnologije koje mogu pomoći u smanjenju ovisnosti o radnoj snazi i povećanju učinkovitosti", izjavio je Brezinščak.

Hrvatska također mora aktivno, ali i pažljivo raditi na privlačenju radnika iz inozemstva kako bi popunila praznine na tržištu rada. Potrebno je razviti programe za integraciju inozemnih radnika u hrvatsko društvo i gospodarstvo. Brezinščak dodaje da je Hrvatska na prekretnici i suočava se s izazovima, ali i prilikama za daljnji rast i razvoj. Ključ za uspjeh leži u održivom upravljanju, inovacijama i suradnji svih dionika u gospodarstvu.

McKinsey Global Institute naglašava važnost prilagodbe i inovacija kako bi se odgovorilo na izazove tržišta rada u razvijenim ekonomijama. Samo kroz sustavne promjene i strateška ulaganja možemo očekivati dugoročni gospodarski rast i stabilnost, zaključio je istraživački tim.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar