Kraj iluzije o 'istočnom bloku' - svaka država regije vodi svoju bitku

Regija srednje i istočne Europe ulazi u fazu surove prilagodbe pod ogromnim geopolitičkim pritiskom, a pretpostavka da ove zemlje dišu kao jedan ujednačeni blok davno je postala pogrešna. U razgovoru temeljenom na najnovijem izvještaju Grayling CEE Outlook 2026. Nataša Teslić Štambuk, regionalna direktorica agencije Grayling, otkrila je kako se od Baltika do Balkana svaka država nosi sa svojim izazovima na jedinstven način.

Od poljskih milijardi za naoružanje, preko sudbonosnih izbora u Mađarskoj do investicijskog uzleta Srbije, jasno je da je umjesto ujednačenosti na scenu stupila prilagodba.

Razjedinjena Europa: Od željezne zavjese do različitih puteva

"Pretpostavka da su zemlje srednje i istočne Europe jedan ujednačeni blok zapravo je kriva", ističe na početku Teslić Štambuk. Iako ih povezuje povijesna činjenica da su nekada bile iza "željezne zavjese", njihovi putevi od devedesetih godina do danas drastično su se razlikovali. Neke su, poput Poljske, Češke i Slovenije, brzo i uspješno provele europske integracije. Druge, poput Mađarske, zapele su u unutarnjim problemima, dok su Rumunjska i Hrvatska, nakon sporijeg početka, uhvatile korak i sada bilježe dobar napredak. Na kraju spektra je Srbija, koja još uvijek stagnira u dilemi između Europe i Istoka.

Ove razlike, vidljive i u stabilnim vremenima, postaju još izraženije pod pritiskom globalnih kriza. Rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku dodatno pojačavaju napetosti i tjeraju svaku zemlju da reagira u skladu sa svojim unutarnjim svjetonazorima i političkim stupovima. "U takvim nestabilnim situacijama te razlike još više dolaze do izražaja", objašnjava Teslić Štambuk. Najočitiji primjer su Poljska i Mađarska, dvije susjede Ukrajine koje na istu prijetnju reagiraju na potpuno suprotan način.

Geopolitička raskrižja: Poljska ulaže u vojsku, Mađarska pred izborima

Poljska je, suočena s izravnom prijetnjom na svojim granicama, odlučila postati vojna sila. S izdvajanjem za obranu koje se približava impresivnih pet posto BDP-a, Varšava se pozicionira u sam svjetski vrh. Teslić Štambuk naglašava da je takva ambicija dugoročno održiva jer je Poljska uspjela spojiti sigurnosne ciljeve s ekonomskom snagom. "Oni imaju vrlo dobru bazu odakle mogu investirati. Uz godišnje projekcije rasta od 3,5 posto, Poljska ima temelje da postane ne samo regionalni, već i globalni igrač te snažan faktor unutar NATO-a", kaže ona. Ključ uspjeha leži i u širokom političkom konsenzusu te snažnoj podršci javnosti za takva ulaganja.

 

Istovremeno, Mađarska se nalazi na političkoj prekretnici koja bi mogla odrediti smjer ne samo za Budimpeštu, već i za cijelu Europsku uniju. Predstojeći izbori po prvi su put u 16 godina neizvjesni. Stranka Fidesz premijera Viktora Orbana suočava se s ozbiljnim izazivačem, strankom Tisa koju vodi Péter Magyar, bivši član Fidesza koji "jako dobro poznaje političke igre". Dok Orbanova kampanja počiva na snažnoj euroskeptičnoj retorici, nazivajući oporbu "briselskim marionetama", Tisa nudi proeuropsku alternativu. "Ako Viktor Orban zadrži vlast, može se očekivati nastavak zaoštravanja odnosa s EU. Ako Tisa pobijedi, možemo vidjeti približavanje Bruxellesu i pokušaj odmrzavanja europskih fondova", analizira Teslić Štambuk.

Adria regija: Ambicije i rizici na putu prema Zapadu

Na jugu regije, Srbija i Hrvatska slijede različite strategije za pozicioniranje na globalnoj mapi. Srbija sve nade polaže u projekt EXPO 2027., koji srpska vlada koristi kao zamašnjak za poticanje investicija i poboljšanje međunarodnog imidža. U tijeku su ogromna ulaganja u sajamski kompleks, cestovnu i energetsku infrastrukturu, a Europska komisija predviđa gospodarski rast potaknut upravo tim radovima. Ipak, projekt nosi i značajne rizike. "Trošak od 1,3 milijarde eura zaista je veliki teret za državni proračun, a postoji opasnost da izgrađena infrastruktura nakon događaja ostane neiskorištena. Srbija mora nastaviti s reformama cjelokupnog društva, a ne samo infrastrukture", upozorava Teslić Štambuk.

S druge strane, Hrvatska svoju budućnost vidi u pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Iako se članstvo često doživljava kao statusni simbol, Teslić Štambuk tvrdi da je ono mnogo više. "To nije samo statusni simbol, već i zamah za daljnje reforme.

Kao što nas je proces ulaska u EU natjerao na prilagodbe, tako i put prema OECD-u može Hrvatsku učiniti transparentnijom i sigurnijom za investitore", objašnjava ona. Ulazak u klub 38 najrazvijenijih zemalja svijeta poboljšao bi kreditni rejting i privukao novu vrstu investitora koji ulažu isključivo u zemlje članice OECD-a, što bi u konačnici moglo dovesti do stabilnijeg gospodarskog rasta.

Gledajući širu sliku, izazovi s kojima se suočavaju zemlje srednje i istočne Europe, iako ozbiljni, čine se kao "slatke muke" u usporedbi s krizama u drugim dijelovima svijeta. Jedno je sigurno: regija je daleko od homogene cjeline, a njezina budućnost ovisit će o sposobnosti svake pojedine zemlje da se prilagodi i pronađe svoj put u eri velike neizvjesnosti.