Banke su imale iznimno uspješnu poslovnu 2024. godinu – ostvareni su dobri profiti, zabilježeni visoka likvidnost i solventnost, niski kreditni rizici te povećani kamatni diferencijali zahvaljujući visokim kamatnim stopama. Takvi uvjeti pozitivno su utjecali na cijene dionica, pa je bankarski sektor zauzeo vodeću poziciju na tržištu kapitala u Europi.
Europski indeks Euro Stoxx Banks znatno je nadmašio širi indeks Euro Stoxx u pogledu rasta cijena dionica. Sličan primjer možemo vidjeti i u Adria regiji, posebno u Sjevernoj Makedoniji, gdje su banke dominirale uspjesima na tržištu kapitala. Banke u Sjevernoj Makedoniji nadmašile su europske banke i ostale domaće sektore zahvaljujući snažnoj kreditnoj aktivnosti i visokoj profitabilnosti.
Kamatni diferencijal bio je jedan od glavnih razloga dobre profitabilnosti, ali ne treba zanemariti ni prihode od naknada i provizija – koji su također vezani uz osnovnu funkciju banaka. Kako se očekuje daljnji pad kamatnih stopa, izvori profitabilnosti mogli bi se usmjeriti prema alternativama. U nastavku analize pokušali smo sagledati u kojoj mjeri banke ovise o naknadama te kakva je situacija u Europi.
Ako pogledamo dinamiku, prihodi od kamata u Adria regiji u 2024. rasli su brže nego kod banaka u EU-u, što se može pripisati ne samo rastu kamatnih stopa, već i povećanoj kreditnoj aktivnosti koju bilježe zemlje u regiji. Sličan trend može se vidjeti i kod naknada i provizija.
Iako su se dosadašnje analize uglavnom fokusirale na prihode od kamata, prihodi od naknada i provizija nisu zanemarivi. Uspoređujući ih s prihodima od kamata, u Adria regiji prihodi od naknada čine otprilike trećinu prihoda od kamata, dok je taj omjer u EU-u nešto niži.
Međutim, usporedimo li s ukupnom dobiti prije oporezivanja, prihodi od naknada i provizija značajno su veći kod uzorka banaka iz EU-a u usporedbi s Adria regijom. To pokazuje da u Adria regiji postoji prostor za daljnji rast takvih prihoda. Djelomično je to posljedica i bržeg rasta dobiti prije oporezivanja u Adria regiji (međugodišnji rast od čak 27 posto, u usporedbi s oko šest posto u EU-u tijekom prvih triju tromjesečja 2024.).
No kada govorimo o naknadama i provizijama, treba istaknuti da financijska izvješća ne pružaju detaljne informacije o učincima količine i cijena. Uzimajući u obzir bolju perspektivu rasta domaćih ekonomija u usporedbi s EU-om u nadolazećoj godini, može se očekivati brži rast prihoda od naknada i provizija, prvenstveno zahvaljujući količinskoj komponenti.
Postoji i prostor za povećanje specifičnih naknada i provizija, posebice u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, gdje su cijene financijskih usluga za korisnike imale najslabiji rast, prema indeksima potrošačkih cijena. To je osobito važno s obzirom na to da banke u 2025. godinu ulaze s rastućim neizvjesnostima u vezi s daljnjim kretanjem ključnih kamatnih stopa. U slučaju duljeg zadržavanja visokih kamatnih stopa, može doći do povećanja kreditnog rizika. Također, ne treba zanemariti troškove koje banke same plaćaju (rashodi po osnovi naknada i provizija), iako je njihov utjecaj na bilance manji.
I na kraju, zanimljivo je pogledati kako tržišta percipiraju financijski sektor. Na temelju trenda kretanja cijena dionica može se reći da je percepcija pozitivna. Sve banke iz analiziranog uzorka zabilježile su rast cijena dionica tijekom 2024. godine. Cijene dionica banaka u regiji Adria bilježe bolje rezultate – prosječno su porasle za oko 80 posto u 2024. godini, dok su cijene dionica banaka u EU-u porasle za "samo" 40 posto. Adria regijom dominirao je rast cijena dionica makedonskih banaka, čija se vrijednost udvostručila.
.webp){kind=icon}
