Trumpov put prema AI dominaciji koče njegovi vlastiti udari na obnovljive izvore energije

Trumpova administracija ubrzava izgradnju iznimno energetski zahtjevnih podatkovnih centara i proglašava ih pitanjem nacionalne sigurnosti. Istodobno, postavlja nove prepreke za razvoj solarnih i vjetroelektrana. No time se otvara problem jer jedan potez potkopava drugi. Usporavanje zelenih projekata moglo bi zakočiti razvoj umjetne inteligencije i dodatno pogurati već rastuće cijene električne energije, pokazuju brojni podaci.

"Ovo je trenutak u kojem je potrebno uključiti sve raspoložive resurse kako bi se osigurala dovoljna količina energije", kaže Robert Whaley, direktor za energetiku u Sjevernoj Americi u Wood Mackenzieju. U idućih deset godina zapravo nema ničega što može zamijeniti obnovljive izvore.

Eksplozija potražnje za umjetnom inteligencijom i energijom potrebnom za njezin rad događa se daleko brže nego što se uobičajeno planira i gradi velika energetska postrojenja. Zbog toga tehnološki divovi poput Mete i Googlea posežu za izvanrednim rješenjima, od privremenih podatkovnih centara u šatorima do sklapanja ugovora za vlastite elektrane.

Obnovljivi izvori zasad ostaju najbrži i najjeftiniji način dodavanja nove snage mreži. Gotovo 80 posto najavljenih kapaciteta čine projekti iz obnovljivih izvora, prema podacima Cleanviewa prikupljenima iz prijava saveznim regulatorima i operatorima mreže. Usporedbe radi, prirodni plin i nuklearna energija, koje Trump preferira kao pogon budućih AI sustava, čine oko 14 posto planiranog kapaciteta.

Planirane baterijske, solarne i vjetroelektrane | Bloomberg

Takva dinamika Trumpu stvara politički problem. Ako birači pad cijene energije povežu s podatkovnim centrima koje administracija aktivno promiče, njegova ambicija da AI postane motor američkog gospodarstva mogla bi mu se obiti o glavu.

Rastuća potražnja za energijom umjetne inteligencije gotovo sigurno će nastaviti gurati rast obnovljivih izvora. No svaki poništeni ili usporeni zeleni projekt znači manje električne energije na mreži i još veći pritisak na ionako ograničene kapacitete, upozoravaju analitičari.

Prirodni plin, iako skuplji od sunca i vjetra, i dalje ima važnu ulogu jer može osigurati kontinuiranu i snažnu opskrbu, što podatkovnim centrima treba. Primjerice, Meta koristi plin za napajanje svojeg golemog kompleksa podatkovnih centara u saveznoj državi Louisiana. No količina planiranih plinskih i nuklearnih elektrana iznimno je mala, a izgradnja novih postrojenja spora i skupa. Plinske turbine, ključne za proizvodnju električne energije iz plina, teško je nabaviti i potražnja premašuje ponudu za iduće desetljeće. A iako Trump ubrzava dozvole za male modularne nuklearne reaktore, oni neće biti spremni prije kraja desetljeća.

"Predsjednik Trump želi povećati temeljnu proizvodnju električne energije iz pouzdanih izvora poput prirodnog plina, ugljena i nuklearne energije kako bi se zadovoljila rastuća potražnja koju donose AI i podatkovni centri", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Taylor Rogers. Prema njegovim riječima, povremeni i nepouzdani izvori poput vjetroelektrana na moru, koje je podupirao takozvani Green New Scam, ne mogu osigurati stabilnu i trajnu proizvodnju potrebnu da SAD ostane globalni predvodnik u naprednim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija i kvantno računalstvo.

Troškovi izgradnje solarnih i vjetroelektrana strmoglavo su padali godinama prije nego što su ti poticaji ukinuti. Istodobno, izgradnja dovoljno plinskih i nuklearnih elektrana za napajanje podatkovnih centara mogla bi se pokazati presporom i preskupom. Plinske turbine, ključna oprema za pretvaranje prirodnog plina u električnu energiju, trenutačno su u ozbiljnoj nestašici. A iako Trump ubrzava izdavanje dozvola za novu generaciju malih modularnih nuklearnih reaktora, sljedeći val tih postrojenja neće biti izgrađen prije kraja desetljeća, u najboljem slučaju.

Sve veći raskorak

Potrošnja električne energije u podatkovnim centrima u SAD-u mogla bi se gotovo utrostručiti do 2035. godine, prema procjeni BloombergNEF-a. Zbroji li se dodatna potražnja iz industrije i elektrifikacije, to je kao da SAD mora priključiti još do 190 milijuna kućanstava, navodi Američka udruga za čistu energiju.

Ugljen pritom gotovo i nije opcija. U ovom trenutku, električna energija iz nove termoelektrane na ugljen koštala bi najmanje 71 dolar po megavatsatu, u usporedbi s oko 38 dolara za solarnu ili vjetroenergiju, prema Lazardu. Osim toga, takva postrojenja treba mnogo duže vremena izgraditi.

Istovremeno, količina energije koja se može "iscijediti" iz postojećih elektrana na ugljen - bilo povećanjem iskorištenosti ili odgodom gašenja - ograničena je, navodi BloombergNEF.

Čak i nakon nedavnih promjena politike, uključujući program bespovratnih sredstava od 625 milijuna dolara za potporu ugljenu, Wood Mackenzie očekuje da će se proizvodnja električne energije iz tog izvora u SAD-u smanjivati iz godine u godinu.

Oko 80 posto planiranih kapaciteta u SAD-u čine solarne, vjetroelektrane i baterijski sustavi | Bloomberg

S prirodnim plinom situacija je povoljnija. Gradnja plinskih elektrana brža je od ugljena, a i trošak je konkurentniji. Plin čini oko 13 posto kapaciteta u planu novih elektrana. Problem je što se taj mehanizam ne može previše rastegnuti. Tri globalne kompanije proizvode oko 70 posto svjetskih plinskih turbina i većina njihove proizvodnje prodana je godinama unaprijed. Proizvođači za sada ne pokazuju želju za širenjem kapaciteta.

Nuklearna energija ponovno dobiva politički "vjetar u leđa". Trump ubrzava regulatorne procese i obećava ulaganja od najmanje 80 milijardi dolara u razvoj novih reaktora. No stvarnost je da se nuklearke grade dugo i skupe su te u ovom trenutku mogu dati tek malen doprinos.

Solarni paneli, baterijski sustavi i vjetroelektrane i dalje su najbrži i najjeftiniji način za dodavanje novih kilovata mreži, navodi Lazard. Većina takvih projekata ne treba dugotrajne okolišne dozvole i završava se u razdoblju kraćem od pet godina. Neki se realiziraju i za godinu i pol. Usporedbe radi, prosječno vrijeme za izgradnju plinske elektrane je između tri i pol i pet godina, a zbog problema u lancu dobave taj se rok sada i produljuje. BloombergNEF navodi da su se rokovi izgradnje plinskih elektrana od 2023. godine produljili za više od godinu dana.

Slijedom toga, više od devet od deset elektrana u razvoju - oko 5.700 postrojenja - vezano je uz obnovljive izvore, prema Cleanview.co.

Trošak izgradnje proizvodnje električne energije u dolarima po megavatsatu, temeljen na nedavnim projektima i cijenama goriva | Bloomberg

Zbog toga više od 90 posto svih planiranih postrojenja čine solarni, vjetroenergetski i baterijski projekti. Michael Thomas iz Cleanviewa upozorava da mnogi od tih projekata postoje kao planovi izrađeni u vrijeme Bidenove administracije i vjerojatno neće opstati do kraja. Prekid poticaja za obnovljive izvore do 2028. potkopat će isplativost nekih projekata, a dio njih su tek orijentacijske opcije koje će kompanije kasnije zamijeniti drugim izvorom.

Kao primjer navodi se najveći planirani solarni kompleks u Sjevernoj Americi, Esmeralda Seven, kojem je Ministarstvo unutarnjih poslova prošle jeseni ukinulo objedinjenu dozvolu za okoliš. Razvojni tim sada mora tražiti pojedinačne dozvole od administracije koja nije sklona velikim solarnim projektima na saveznom zemljištu.

Slične prepreke mogle bi pogoditi i druge projekte. Solar Energy Industries Association procjenjuje da mnogi projekti nisu prošli sve potrebne dozvole i ostaju pod rizikom. Ipak, činjenica koliko se projekata prijavljuje pokazuje realnu namjeru i ekonomski smisao. Unatoč retorici Bijele kuće, mnoge obnovljive elektrane vjerojatno će dobiti zeleno svjetlo jer developeri AI infrastrukture jednostavno nemaju vremena čekati, kaže Thomas. Savezni podaci pokazuju da se kašnjenja kod izgradnje solarnih projekata već smanjuju.

Trafostanica pokraj podatkovnog centra u Ashburnu u Virginiji | Bloomberg

Mnogi u industriji smatraju da postoji velika razlika između političke komunikacije i stvarnog upravljanja energetikom. Obnovljivi projekti i dalje prolaze, a developeri često pokušavaju ostati ispod radara. Izvršni direktor AES-a Andres Gluski rekao je investitorima da podatkovna industrija i dalje želi čistu energiju. Ono što se može izgraditi sada bit će ključ opskrbe. Nuklearne i druge tehnologije stižu presporo. Zbog toga će velik dio dodatne potražnje i ove i iduće godine pokriti obnovljivi izvori i baterije.

Velike tehnološke kompanije međuvremenu potpisuju ugovore za plin kako bi osigurale stalnu opskrbu, ali paralelno ugovaraju i isporuku velikih količina obnovljive energije. Prema BloombergNEF-u, Meta, Microsoft, Amazon i Google u prvoj polovici 2025. godine ugovorili su 9,6 gigavata čiste energije koja će se isporučivati na američku mrežu u idućim godinama. To je dovoljno za napajanje više od sedam milijuna kućanstava.

U konačnici, raskorak između brzine gradnje podatkovnih centara i sporijeg rasta energetskih kapaciteta mogao bi dodatno pogurati obnovljive izvore. Wood Mackenzie procjenjuje da je ukidanje zelenih poticaja smanjilo njihov planirani rast tek za osam posto. Do 2034. američke bi komunalne tvrtke mogle dodati još 666 gigavata solarne energije, baterijskih sustava i vjetra, naspram tek 126 gigavata novih plinskih elektrana.

U idućih deset godina solar, baterije i vjetar trebali bi dati gotovo šest puta više novih kapaciteta od plinskih elektrana | Bloomberg

Robert Whaley smatra da Trump neće prestati javno kritizirati zelene izvore, ali da bi iza zatvorenih vrata konzervativni političari mogli biti mnogo pragmatičniji. Podaci američke administracije pokazuju da je od siječnja do rujna ove godine čak 89 posto novoizgrađenih kapaciteta činila upravo obnovljiva energija. MAGA mora ostati dosljedna svojoj retorici, kaže Whaley, ali u praksi će morati popuštati jer nitko ne želi da SAD izgubi utrku u umjetnoj inteligenciji u odnosu na Kinu.