Ryanair najavio promjene koje bi mogle povećati broj letova u Hrvatsku

Hrvatska bi mogla biti među zemljama koje će profitirati na račun britanske porezne politike. Naime, izvršni direktor Ryanaira Michael O’Leary poručio je da će najveća europska niskotarifna aviokompanija preusmjeriti dio svojih kapaciteta iz Ujedinjene Kraljevine u zemlje koje, kako kaže, “ne kažnjavaju rast” dodatnim nametima na zračni promet - među njima i Hrvatsku.

U razgovoru za Bloomberg O’Leary je oštro kritizirao najavljeno povećanje Air Passenger Duty (APD), pristojbe koju plaćaju svi putnici na odlaznim letovima iz Ujedinjene Kraljevine.

"Zemlje poput Švedske, Hrvatske, Mađarske i Italije ukinule su ekološke namete na zračni promet jer su shvatile da usporavaju rast. I zato sada bilježe snažan porast prometa. Mi kapacitete preusmjeravamo prema tim tržištima", rekao je.

Dodao je kako postoje i one koje, kako se izrazio, "još uvijek ne shvaćaju osnovnu logiku rasta". "To su, rekao bih, glupi Nijemci, glupi Francuzi i Rachel Reeves, britanska ministrica financija u Ujedinjenom Kraljevstvu, koja je izabrana s obećanjem gospodarskog rasta, a sada povećava poreze na letenje", poručio je u svom prepoznatljivom, oštrom tonu.

Dodao je kako to, prema njegovim riječima, "samo potvrđuje da Reeves nema pojma kako potaknuti gospodarski rast".

O’Leary zaprijetio povlačenjem dijela flote iz Ujedinjenog Kraljevstva | Bloomberg

Prema njegovim riječima, povećanje APD-a znači da će britanske regionalne zračne luke izgubiti promet, dok će aerodromi u drugim državama bilježiti rast.

"Ako se pristojba ponovno poveća, jednostavno ćemo povući oko deset posto flote, odnosno oko pet milijuna sjedala godišnje, i prebaciti ih ondje gdje vlade potiču promet i zapošljavanje, a ne ga kažnjavaju".

O’Learyjeve poruke dolaze nakon što je Ryanair još u listopadu smanjio zimski kapacitet u Njemačkoj za 800 tisuća sjedala i ukinuo 24 linije prema devet zračnih luka, uključujući Hamburg, Dortmund i Leipzig. Kompanija je tada poručila da su visoki porezi i troškovi pristupa učinili Njemačku "nekompetitivnom" u odnosu na zemlje koje smanjuju namete, poput Švedske i Mađarske.

UK diže poreze, EU regulira emisije

Dok britanska vlada povećava poreze na letove, Europska unija pristupa drugačije. Naime, ona ne "udara" izravno po cijenama karata, već troškove veže uz količinu emisija i obvezu prelaska na čišća goriva.

Aviokompanije koje lete unutar Europskog gospodarskog prostora već sudjeluju u sustavu trgovanja emisijama (EU ETS), kroz koji plaćaju naknade ovisno o količini ispuštenog CO₂. Taj se sustav sada dodatno pooštrava, jer se od 1. siječnja 2025. primjenjuje ReFuelEU regulativa, kojom se zračne luke i opskrbljivači gorivom u Europskoj uniji moraju pridržavati minimalnog udjela održivog zrakoplovnog goriva (SAF) u ukupnoj opskrbi.

Drugim riječima, prijelaz na čišće letove u EU već je u tijeku kroz mehanizme koji potiču modernizaciju flote i ulaganja u nova goriva, a ne kroz izravno oporezivanje putnika. Upravo to O’Leary vidi kao razumniji pristup od britanskog modela fiksnih pristojbi.

"Naš prosječni let stoji 45 funti, a od travnja će sama pristojba iznositi 14 funti. To je 33 posto cijene karte. Oni govore o rastu, a povećavaju poreze. To je kontradikcija. Umjesto da nas potiču na učinkovitije gorivo i tehnologiju, jednostavno poskupljuju letove", rekao je.

 

Hrvatska bez dodatnih poreza, ali unutar europskog okvira

U Hrvatskoj takav porez ne postoji. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za Bloomberg Adriju potvrdilo je da u Republici Hrvatskoj nikada nije postojao, niti trenutno postoji tzv. ekološki porez na zračni promet, te da "nije bilo razgovora s predstavnicima Ryanaira o toj temi".

Potvrdu smo dobili i od Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo. "Temeljem nadležnosti i propisa koje Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo primjenjuje u svojem radu, možemo ustvrditi kako se niti u jednom svom dijelu ne susrećemo s ovom kategorijom, odnosno pojmom ekološkog poreza na zračni promet", stoji u njihovom odgovoru na naš upit.

Drugim riječima, Hrvatska se ne izdvaja po vlastitim porezima, već po tome što primjenjuje europske propise, primjerice ETS i ReFuelEU, bez dodatnih nacionalnih nameta.

O’Leary to vidi kao poticajno okruženje za rast i investicije u prometne kapacitete, osobito u turističkim zemljama koje privlače velik broj putnika.

Prosječna Ryanair karta oko 45 funti; APD od 14 funti iznosi otprilike 31,1% cijene karte | Bloomberg

Ryanair u Hrvatskoj već ima značajnu prisutnost. Ako najavljena preraspodjela kapaciteta postane stvarnost, moglo bi to značiti još više linija i produljenje sezone, što bi donijelo i nova radna mjesta.

Ipak, svaka odluka o povećanju prometa ima i svoju drugu stranu. Naime, prema podacima Sveučilišta Oxford, globalni broj putnika gotovo se udvostručio u deset godina, a zrakoplovstvo je jedan od najbrže rastućih izvora emisija stakleničkih plinova. Emisije koje nastaju na velikim visinama imaju i snažniji učinak na klimu od onih pri tlu.

U tom kontekstu, svaka nova linija i dodatni zrakoplov donose gospodarski impuls, ali i veće klimatsko opterećenje. Hrvatska će, kao i ostale članice EU, morati pronaći ravnotežu između turističkog rasta i dekarbonizacijskih ciljeva, posebice sada kad se europske regulative o održivim gorivima počinju provoditi u praksi.

O’Leary je poručio da bi države koje žele rast trebale poticati ulaganja u učinkovitije tehnologije i goriva, umjesto da kažnjavaju putnike i aviokompanije dodatnim porezima. Zaključuje da rješenje ne leži u skupljim kartama, nego u pametnijem, učinkovitijem zrakoplovstvu.