EU predlaže daljnje energetske mjere za ublažavanje posljedica ratne krize s Iranom

Europska unija (EU) predložila je mjere poput optimizacije distribucije mlaznog goriva, predstavivši plan za upravljanje energetskom krizom uzrokovanom ratom s Iranom.

"AccelerateEU" – koji je Europska komisija najavila u srijedu – daje državama članicama alate za suzbijanje cijena energije i rješavanje potencijalnih nestašica goriva, bez potkopavanja klimatskih ambicija bloka ili izazivanja štetne konkurencije među nacijama. Dugoročni cilj je elektrifikacija gospodarstva kako bi se izbjegli budući šokovi uzrokovani fosilnim gorivima.

Iako je situacija za EU manje akutna od krize koja je uslijedila nakon ruske invazije na Ukrajinu – koja je dovela do naglog porasta cijena plina – ona prijeti da će imati šire dalekosežne posljedice u pogledu pogođenih sirovina i utjecaja na globalno gospodarstvo. Vlade diljem bloka već su poduzele korake kako bi minimizirale utjecaj rasta cijena na građane i poslovanje.

"Ono što danas shvaća više ljudi nego prije možda tri mjeseca jest da je jedini izlaz mnogo jače povezivanje klimatske konkurentnosti i neovisnosti", rekao je povjerenik EU-a za klimu Wopke Hoekstra u intervjuu. "Moramo što prije krenuti prema energetskoj neovisnosti."

Dugoročno, EU nastoji udvostručiti napore u elektrifikaciji gospodarstva kako bi olabavila stisak koji fosilna goriva imaju na širi energetski sustav. U nadolazećim mjesecima predstavit će strategiju elektrifikacije i zakonodavne prijedloge kako bi se osiguralo da se električna energija oporezuje manje od nafte i plina.

Čelnici EU-a trebali bi raspraviti o planu na sastanku na Cipru tijekom sljedeća dva dana. Komisija će također predstaviti katalog mjera za smanjenje potražnje uoči neformalnog sastanka ministara sljedećeg mjeseca. Do danas je rat s Iranom povećao račun EU-a za fosilna goriva za 24 milijarde eura.

Nakon invazije na Ukrajinu, EU se odvikla od ruskog plina, ali ga je u mnogim slučajevima zamijenila zalihama iz drugih zemalja, poput SAD-a. To je ostavilo kontinent izložen globalnim tržištima fosilnih goriva, gdje se mora natjecati s Azijom za oskudne zalihe dok Hormuški tjesnac ostaje praktički zatvoren.

Potreba za smanjenjem potražnje za energijom nakon početka rata u Ukrajini također je zatvorila mnoge europske industrije, koje se nisu uspjele oporaviti čak ni nakon pada cijena.

Ipak, neke politike iz kriznog razdoblja ostaju na snazi, poput ciljeva skladištenja plina kako bi se osiguralo da blok ima dovoljno zaliha za sezonu grijanja. Komisija je potaknula države članice da iskoriste fleksibilnost kako bi napunile svoje kapacitete do 10 postotnih bodova manje od ukupnog cilja od 90 posto. Navedeno je da je spremna dopustiti daljnje odstupanje od pet postotnih bodova, ako to bude potrebno.

 

- U pisanju članka pomogla je Ewa Krukowska