Bessent tvrdi da nema razloga za strah od rasta prinosa i AI balona

Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je da je nedavni rast prinosa na američke državne obveznice u skladu s globalnim trendovima i ne predstavlja razlog za zabrinutost, unatoč tome što su strahovi od trajnih inflacijskih pritisaka pogurali određene referentne kamatne stope na najviše razine u više od dva desetljeća.

"Bio bih zabrinut da svjedočimo nekoj specifičnoj vrsti masovne prodaje", rekao je Bessent u intervjuu za Axios objavljenom u subotu. "Ne vidimo da ljudi prodaju američke državne obveznice kako bi kupili njemačke ili japanske obveznice."

"Ne mogu kontrolirati tržište obveznica. Ono što mogu učiniti jest potaknuti ljude da uspore i razmisle", rekao je.

Bessent je također pohvalio američku financijsku intervenciju kojom je spašena Argentina te ostavio otvorena vrata za slične intervencije u budućnosti.

"Rekao bih da je stabilizacija Argentine dovela do velikog preokreta u Latinskoj Americi – nečega što se događa jednom u generaciji, ili možda prvi put u povijesti; nikada nismo imali toliko latinoameričkih zemalja usklađenih sa SAD-om", rekao je. "Dakle, bismo li to mogli ponoviti? Naravno."

Prošle je godine administracija Donalda Trumpa kupila pesose i osigurala aranžman valutnog swapa vrijedan 20 milijardi dolara za vladu Javiera Mileija – Trumpova saveznika – što je pomoglo Argentini da obrani svoju valutu i izbjegne potpunu gospodarsku krizu. SAD je također pomogao Japanu u podupiranju njegove valute, uključujući prvu koordiniranu intervenciju dviju zemalja za kupnju jena još od 1998. godine.

Iako su slabi podaci o zaposlenosti u SAD-u, objavljeni u petak, donijeli određeno olakšanje, američke državne obveznice bilježe višemjesečni pad cijena; ovog tjedna taj je pad nakratko pogurao prinos na referentne desetogodišnje obveznice na najvišu razinu od 2002. godine.

Više cijene goriva uzrokovane dugotrajnim ratom s Iranom, zabrinutost zbog fiskalnog položaja SAD-a i nagli porast ulaganja u umjetnu inteligenciju zajednički su doveli do rasta troškova zaduživanja.

Troškovi života ključno su pitanje za birače koji osjećaju posljedice rekordnih cijena dizela i kamatnih stopa na stambene kredite koje sada znatno premašuju sedam posto. To stvara dodatni pritisak na predsjednika Trumpa i Republikansku stranku, koji se suočavaju sa sve većim rizikom od teškog poraza na izborima za Kongres u studenome – ishodom koji bi demokratima mogao donijeti kontrolu nad oba doma Kongresa.

Bessent je ocijenio da posljedice sukoba s Iranom prikrivaju stvarnu snagu američkog gospodarstva, ističući pritom "snažnu" potrošnju kućanstava i rast medijalne zarade koji prati opću stopu inflacije. Također je odbacio zabrinutost zbog mogućeg stvaranja "balona" u sektoru umjetne inteligencije, argumentirajući to činjenicom da ključni akteri – poput Microsofta, Googlea (u vlasništvu Alphabeta) i Mete – ulažu znatan kapital u tvrtke kao što su Anthropic i OpenAI, koje bilježe snažan rast prihoda.

"Mislim da ćemo izaći iz ovog sukoba s Iranom i vjerujem da će se opskrba naftom poboljšati", rekao je, osvrćući se na sukob koji traje već osam mjeseci. "Energetski šok će popustiti."