Naša potraga za industrijskim biserima Hrvatske ovaj put nas je dovela u srce dalmatinske zagore, preciznije u Muć. Tamo su nas dočekali Igor Drašković i Oliver Vuco, prvi je predsjednik uprave, a drugi izvršni direktor tvrtke Draco specijalizirane za hidroizolacijske proizvode i građevinsku kemiju.
Njih dvojica su ove godine dogurali do finala EY-ovog izbora za poduzetnika godine, a to nas je ponukalo da se zaputimo u Dracove pogone i iz prve ruke pogledamo kako im izgleda proizvodnja.
Ako ste imali sreće da se u životu ne morate brigati oko bilo kakve hidroizolacije, samo da ukratko pojasnimo s čim se konkretno u Dracou bave. Iz njihovih pogona izlaze membrane, trake, paste, premazi, granule, prajmeri i još puno toga, a zajednički nazivnik im je da štite građevine od prodora vlage.
Čitaj više
Stoljetna tvrtka iz Virovitice osvojila svijet i dokazala da inovacija ne mora biti digitalna
Virovitički Tvin nedavno je hrvatski namještaj upisao na globalnu kartu dizajna i sa svojim proizvodom uspio privući pozornost milijuna ljudi.
23.10.2025
FACC tvornicom u Jakovlju stavlja Hrvatsku na svjetsku kartu avioindustrije
Nema zrakoplova koji trenutačno leti, a da nema u sebe ugrađenu barem neku FACC-ovu komponentu.
14.04.2023
Rasco ne muči ni inflacija ni rat već manjak prostora za širenje
Unatoč problemima, Rascovi prihodi lani rasli za 30 posto, ove godine planiraju rast od 20 posto.
03.03.2023
Domaća tvrtka spojila nespojivo: Kako je u Solinu nastala kava s gljivama?
Naziv tvrtke Mushroom Cups ne ostavlja puno na razmišljanje. To je ime koje stoji iza domaćih proizvoda koji spajaju svima poznate napitke s ljekovitim gljivama.
28.10.2025
U slučaju da ste bili primorani susresti se hidroizolacijskim proizvodima, onda vjerojatno znate da su tvrtke koje dominiraju na tom tržištu globalni divovi poput Sike i Mapeija s kojima se nije lako "bosti". No, Dracou ide sasvim dobro. Potvrđuje to bilanca firme koja kaže da su lani imali skok prihoda od skoro 80 posto, na 16,4 milijuna eura i rast dobiti za 13 posto, na 1,1 milijun eura.
Ove godine planiraju uprihoditi preko 18 milijuna eura, a sudeći po investicijama, ta brojka će i ubuduće snažno rasti. Naime, Draco je prošle godine kupio zagrebački Katran, najstarijeg proizvođača bitumenskih hidroizolacija i građevinskih materijala u ovom dijelu Europe, s kojim imaju velike planove.
Uz tvornicu u Muću, Draco ima sjedište i skladište u Solinu | Bloomberg Adria
Akvizicija znanja
Zanimljivo je da su kupili samo know-how, odnosno ljude, znanje i tehnologiju, dok su nekretnine Katrana, koje su inače na vrlo atraktivnoj lokaciji, ostavili starim vlasnicima. Trenutno su u procesu planiranja izgradnje velike tvornice u Jastrebarskom gdje će se preseliti proizvodnja, a cijela investicija je teška oko 10 milijuna eura.
"Kada smo radili strateški plan razvoja tvrtke u roku od tri do pet godina razmatrali smo što možemo učiniti interno, unutar naših postojećih kapaciteta proizvoda i tržišta, ali smo se isto tako okrenuli prema van i gledali što možemo realizirati kroz akvizicije, da ubrzamo proces. Tako smo došli do ideje preuzimanja Katrana, a kako nismo ljudi fokusirani na nekakvo mešetarenje nekretninama, već na razvoj fundamenata zdravog biznisa i stvaranja nove vrijednosti, odlučili smo se za ovakav model preuzimanja. Nama je bilo interesantno da dobijemo znanje i brend, a dotadašnjim vlasnicima su bile zanimljive nekretnine", pojašnjava nam Vuco.
Drašković se nadovezuje kako je riječ o brendu koji je star preko 130 godina i predstavlja tradiciju hrvatske industrije koju oni žele nastaviti razvijati.
Drašković i Vuco rade zajedno već 18 godina | Bloomberg Adria
Diplomatski kažu kako je poslovanje Katrana bilo "malo sputano kroz vrijeme pa se dosta umanjilo", ali otkad su oni preuzeli kompaniju, oživjelo je. Ističu kako je komplementarnost proizvodnje bila odlična jer su oni u Dracou imali praktički sve hidroizolacijske sisteme osim bitumenskih, koji su specijalnost Katrana.
"To nam je otvorilo dosta prilika na tržištu Hrvatske, otvorilo nam je tržište Slovenije, neke nove kanale u Bosni, gdje dotad nismo bili prisutni, tako da smo značajno povećali tržišni udjel same firme, odnosno samih brendova proizvoda na svim regionalnim tržištima", ističe Vuco pa dodaje kako novi ciklus razvoja uključuje izgradnju potpuno nove tvornice koju smo spomenuli, nada se da će ona biti u pogonu do kraja iduće godine.
Tako će tvorničkom pogonu u Muću za polimer-cementne sustave i R&D laboratoriju uskoro dodati zagrebačku, odnosno jaskansku proizvodnju bitumenskih materijala. Uz ta dva pogona imaju i logistički centar u Solinu, gdje im je i sjedište.
Od distributera do proizvođača
Zanimalo nas je kako se tvrtka razvijala kroz povijest, a Drašković nam je ispričao kako je sve počelo s njegovim ocem koji se bavio hidroizolacijom. Početkom devedesetih je osnovao firmu Palir, koja je danas dio Draco grupacije, a među prvima u Hrvatskoj se bavila sanacijama s modernim materijalima.
Nakon što je Drašković završio fakultet, 1997. je osnovao Draco kako bi proširio distribuciju. Od samih početaka su radili na edukaciji svojih partnera, od projektanata do izvođača. Ta obrazovna nota u njihovom poslovanju ostala je prisutna do danas jer u sklopu proizvodnje imaju i akademiju u kojoj redovno održavaju prezentacije svojih proizvoda.
"Nama bi arhitekti došli i rekli – imamo taj i taj problem, a vi ga riješite. To je uključivalo detaljnu razradu slojeva izolacije i svega ostalog. Rekao bih da su to temelji naše tvrtke, rješavanje problema vezanih uz hidroizolaciju", govori nam Drašković.
A rješavanja problema nema bez inovacija. To se pokazalo istinitim i u njihovom slučaju, ali idemo redom.
Vuco se Draškoviću pridružio prije 18 godina, tada su još bili mali dalmatinski lokalni distributer, no poslovanje je polako, ali sigurno raslo, a s tim se rađala i želja za vlastitom proizvodnjom, odnosno brendom.
Proizvodnja u Pogonima Dracoa je automatizirana, a posebno se vodi računa o ekologiji | Bloomberg Adria
Ključnu ulogu u tom prijelazu od trgovine prema proizvodnji odigrala je stara industrijska škola. Naime, povezali su s inženjerom Zvonimirom Demeterom koji je svoje bogato iskustvo kalio u tvrtkama koje su propale u tranziciji, a želio ga je prenijeti mladima.
On im je formulirao prvi polimer-cementni premaz Draco Lastic 150 koji je i danas jedan od njihovih najprodavanijih proizvoda.
"U početku je to bilo vrlo skromno, prvo smo radili proizvodnju kod nekog drugoga pa smo onda investirali u jednu manju liniju i laboratorij u Dugopolju, u unajmljenoj hali i tako je počela naša priča s proizvodnjom", prisjeća se Drašković.
Tada su zaposlili i mladu inženjerku kemije Sanju Martinović koju smo upoznali u laboratoriju, koja je zapravo osnovala njihov odjel za istraživanje i razvoj.
Inženjerka kemije Sanja Martinović vodi R&D Dracoa | Bloomberg Adria
"To je bio baš veliki milestone, prvo u našoj glavi, a onda i baš pravi temelj za veliki skok poslovanja firme", naglašava Vuco.
Investicijama protiv kriza
Samo da napomenemo, pričamo o 2012. godini, kada je u Hrvatskoj harala ogromna kriza i firme su propadale na sve strane, naročito u građevini. Velika čistka tržišta koja je nastupila pogodila je i njih, ali su se održali jer su, kako uglas kažu i Drašković i Vuco, uvijek bili racionalni i nisu se razbacivali resursima.
"Uvijek smo nastojali poslovati zdravo, bez preinvestiranja. Išli smo korak po korak, možda malo sporije, ali zato sigurnije", kaže Vuco.
Zanimljivo je da su se loši tržišni ciklusi generalno preklapali s njihovim velikim investicijama. Nakon što je su prebrodili veliku financijsku krizu prije 15-ak godina, na ulaganje u tvornicu u Muću su krenuli taman kad je nastupila pandemija korone. Radilo se tada o ulaganju od milijun eura, što je bio velik zalogaj za njih.
"Nas dvojica smo razgovarali što ćemo i rekli smo – mi moramo to napraviti kako god i idemo dalje. Bili su veliki rizici jer ne znaš što se događa, što će biti za sedam dana, a kamoli za godinu. Mislim da je to ključno na poduzetničkom putu, da uvijek moraš preuzimati određeni rizik i putem rješavati probleme kojih će uvijek biti. Mora postojati doza hrabrosti i optimizma koja vas tjera naprijed", apostrofira Vuco.
U koroni su implementirali i interesantan model dogovora s radnicima. Naime, nisu otpuštali nikoga, već su preventivno srezali plaće, najviše čelnim pozicijama, a najmanje nižerangiranim radnicima. Dogovor je bio da se taj novac vraća na kraju godine, ako poslovanje bude ok. Tako je na posljetku i bilo pa su tu krizu prebrodili bez kadrovske štete.
Draco zapošljava oko 75 radnika, od toga 15-ak inženjera | Bloomberg Adria
"Meni imponira što smo imali potpuni konsenzus, nitko od ljudi nije rekao neću, što vidim kao znak da su vjerovali i vjeruju u našu firmu. Tu nam se isplatila i politika zapošljavanja jer smo uvijek tražili prvenstveno poštene i kvalitetne radnike", govori Vuco.
Danas zapošljavaju oko 75 radnika, od toga 15-ak inženjera, a prema podacima Fine prosječna plaća u firmi za prošlu godinu je iznosila skoro 2000 eura.
Izvozna ofenziva
Trenutno oko 26 posto njihove proizvodnje ide u izvoz, ali taj omjer namjeravaju ozbiljno povećati. U tome će im od velike pomoći biti akvizicija Katrana koja im je već otvorila nove prodajne kanale.
"Moram priznati da nas sada drugačije doživljaju na tržištu, prije su nas gledali kao na ozbiljnog, ali ipak malo lokalnijeg igrača, sada dobivamo sve više respekta", komentira Drašković.
U Sloveniji, BiH, Srbiji i Crnoj Gori su već prisutni, a cilj u idućih par godina im je širenje na zemlje Europske unije (EU), prvenstveno Austriju, Italiju, Češku i Mađarsku. Nedavno su sklopili posao s distribucijskom firmom iz Saudijske Arabije i uskoro kreću prve isporuke njihovog polimernog pijeska Draco Grout 250 koji se koristi za fugiranje opločnika.
Testiranje uzoraka Draco Grouta u pogonima u Muću | Bloomberg Adria
"U firmi se šalimo kako smo uspjeli prodati pijesak u pustinju", smije se Vuco pa dodaje kako su u tu nišu upali baveći se s onim što im je najveći forte – rješavanjem problema.
Zapravo reagiraju na izazove s kojima se njihovi partneri i inženjeri susreću na gradilištima. Ta povratna informacija im je okidač za formuliranje novih proizvoda.
"Sada već imamo golemo iskustvo s hidroizolacijom, a i s proizvodnjom. To znanje smo mukotrpno stjecali, ali nam je danas velika prednost", naglašava Drašković.
Fokusiraju se i na suradnju s akademskom zajednicom | Bloomberg Adria
Zahvaljujući tome njihov istraživački laboratorij može brzo reagirati i proizvesti ono što im treba. Kako bi bili što agilniji i aktualniji surađuju i s akademskom zajednicom, odnosno splitskim i zagrebačkim kemijskim fakultetom. Trenutno s njima rade na dva razvojna projekta koji se sufinanciraju iz EU fondova.
"Sa splitskim fakultetom smo na projektu koji se fokusira na korištenje recikliranih materijala kao sirovine za određene proizvode. To nam je jedan od strateških ciljeva, da maksimalno smanjimo otpad i štitimo okoliš, a ujedno takav princip naše proizvode čini privlačnijima na zapadnim tržištima koja cijene visoke ekološke standarde", objašnjava Vuco.
I kad su investirali u pogone u Muću vodili su računa o tome da otpad smanje na minimum. Imaju poseban sustav aspiracije kojim prikupljaju prašinu i vraćaju je u proizvodnju, prikupljaju otpadne vode i recikliraju, općenito nastoje što više srezati negativan utjecaj na okolinu.
Što više svojih sirovina nastoje nabavljati od lokalnih dobavljača | Bloomberg Adria
"Prvenstveno polazimo od naših ljudi, želimo da njima bude zdravo okruženje. Na kraju krajeva i mi i oni živimo tu pa moramo voditi računa o zajednici. Želimo ostaviti pozitivan trag i mijenjati stvari na bolje, počevši od nas samih", poručuje Drašković.
Zato što više svojih sirovina nastoje nabavljati od lokalnih dobavljača i generalno su ponosni na ekosustav poduzetništva koji se naslanja na njihovu proizvodnju. Kroz tu priču ne možemo izbjeći spomenuti loš utjecaj politike na ekonomiju jer se do nekih bazičnih sirovina ne može doći bez uvoza. Primjerice, bitumen se prije proizvodio u našim rafinerijama u Sisku i Rijeci, no danas ga uvozimo iz Mađarske.
Općenito gledajući, nakon tridesetak godina deindustrijalizacije napravili smo nemjerljivu štetu vlastitoj proizvodnji, no neki fragmenti su preživjeli i ne daju se. Draco je odličan primjer toga, znanje samo jednog starog inženjera ih je poguralo u početku i to je bila odskočna daska koja im je trebala da do danas izrastu u tvrtku koja promovira domaću proizvodnju i revitalizira nadaleko poznati brend Katrana.
Bloomberg Adria
Puno je izazova pred njima, ali sudeći po dojmu koji su nam ostavili Vuco i Drašković, nema sumnje da će znati s njima nositi. Iz Muća smo zato otišli s dozom optimizma, a kroz razgovor s našim domaćinima smo naučili i jednu sitnicu koju ćemo podijeliti s vama za kraj – ako se sjećate ptice koja je zaštitni znak brenda Katrana, riječ je o pelikanu, a ne gavranu (ili tukanu). Simbol tvrtke je postao jer su se nekada u proizvodnji koristile posebne kante za vreli bitumen koje su radnici od milja nazivali pelikanima.
Ne znamo hoće li tih pelikana biti i u novoj tvornici u Jastrebarskom, ali u svakom slučaju smo zakazali naš idući susret e ekipom iz Dracoa na otvaranju novih pogona Katrana, nadamo se već iduće godine.
.webp){kind=icon}
