Pažnja medija i javnosti proteklog je tjedna, razumljivo, bila usmjerena prema Bliskom istoku gdje nema znakova smirivanja sukoba čije posljedice sve više (ponovo) kompliciraju energetsku sliku svijeta. Hormuški tjesnac, spoj Perzijskog i Omanskog zaljeva i neuralgična točka kroz koju tankeri prevoze petinu svjetske sirove nafte, proteklih je dana postao puno tjesniji.
Izrael je usmrtio Alija Laridžanija, čelnika iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, ključnu osobu iranske nuklearne politike, strateške diplomacije i sigurnosti. Iz Irana su poručili kako neće dozvoliti plovidbu brodova kroz Hormuški prolaz, a američki predsjednik Donald Trump obrušio se na saveznike nakon što se nitko od njih nije odazvao na njegov poziv za zajedničkim osiguravanjem prolaska tankera.
Prijetnja Irana gotovo je u potpunosti zaustavila transport energenata i druge robe kroz Hormuški tjesnac. U odmazdi Iran je napao i naftnu i plinsku infrastrukturu država u Perzijskom zaljevu što je sve rezultiralo u skoku cijena energenata na svjetskim tržištima.
Očekivano poskupljenje goriva mnoge je natjeralo na benzinsku pumpu | Igor Soban/Pixsell
Vlade diljem svijeta krenule su donositi mjere kako bi se ublažio udar viših cijena na građane. Dio zemalja jugoistočne Azije pozvao je građane na više rada od kuće umjesto da putuju na radna mjesta. Sjedinjene Američke Države, koje su zajedno s Izraelom započele najnoviji sukob, također pokušavaju obuzdati cijene energenata. Trump je čak suspendirao primjenu stoljetnog zakona kojim se uređuje plovidba između američkih luka.
Lideri država članica Europske unije sastali su se u četvrtak u Bruxellesu i dali zadatak Europskoj komisiji da pripremi mjere i alate za obuzdavanje rasta cijena energije. Najnovija eskalacija sukoba na Bliskom istoku i njene posljedice za globalne cijene energije postali su podsjetnik na to kako bi bilo uputno ubrzati prelazak na obnovljive izvore energije.
Dokazi o zaradi
Tako bi se globalna trgovina naftom i derivatima u dogledno vrijeme mogla zamijeniti regionalnom trgovinom strujom. U tome bi nehotice mogao nastaviti profitirati i hrvatski Končar.
Novi ratovi i sukobi, jačanje napetosti u međunarodnim odnosima i odluke o pojačanoj potrošnji na vojnu opremu inicijalno su podigli dionice kompanija u tzv. obrambenoj industriji. Posljednjih tjedana, barem kad su u pitanju europske kompanije, te dionice stagniraju jer investitori čekaju dokaze o višoj zaradi.
Globalne krize i tehnološki boom preusmjeravaju tokove kapitala. Ivan Kovačić iz Remington nekretnina smatra kako je moguće da se dio novca kojeg su posljednjih godina hrvatski građani i oni iz susjednih zemalja investirali u Dubaiju, sada vrati nazad. Bruno Bajec iz Dell Technologiesa komentira kako će zbog neusklađenosti potražnje i ponude na informatičkom tržištu mnoge tvrtke koje planiraju velike AI projekte morati preispitati svoje planove te će oni morati biti odgođeni ili smanjeni.
Na globalne tokove kapitala nemalo utječu i odluke središnjih banaka, a one su proteklog tjedna bile usklađene. Iz američkih Saveznih rezervi u srijedu su objavili kako se dosadašnje referentne kamatne stope ne mijenjaju, a jednaka odluka stigla je dan kasnije iz Europske središnje banke (ECB).
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde | Bloomberg Mercury
Neizvjesnost oko smjera nacionalnih i globalne ekonomije veća je nego prije mjesec dana, a središnji bankari poručili su kako će pažljivo pratiti razvoj situacije i reagirati kako se budu objavljivale nove informacije. To će ubuduće još pažljivije pratiti i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kojeg je u četvrtak Europsko vijeće imenovalo na funkciju potpredsjednika ECB-a. Dužnost preuzima 1. lipnja.
Europske financije prošlog je tjedna obilježila i ponuda talijanskog UniCredita, vlasnika Zagrebačke banke, za preuzimanje njemačkog Commerzbanka. Njemačka država kontrolira 12,5 posto dionica Commerzbanka, a iz Berlina su odmah poručili kako će odbiti UniCreditovu ponudu.
Trezorski zapisi
Nešto bliže, hrvatska je država početkom tjedna zaključila najnovije izdanje trezorskih zapisa. Za razliku od prošlog pokušaja u veljači, kad interes ulagača nije bio dovoljan za upis planiranog iznosa, ovog puta planovi su premašeni. Država je prodala tromjesečne zapise u vrijednosti 1,79 milijardi eura, od čega su građani upisali 1,59 milijardi.
Podaci o najvećim ulagačima u novo izdanje zapisa otkrili su kako se među njih uvrstio Ivan Matijačić koji je nedavno Žito grupi prodao svoju tvrtku Anabbela. Matijačić je kupio trezorske zapise u vrijednosti 10,8 milijuna eura.
Ministar financija Tomislav Ćorić može biti zadovoljan interesom za trezorske zapise | Matija Habljak/Pixsell
Domaće tržište kapitala malo je palo u drugi plan proteklog tjedna, iako nije oskudjevalo događajima. Obilježili smo prvih godinu dana ING-GRAD-a na Zagrebačkoj burzi. Mplus, koji posluje pod kapom Bosqar investa, objavio je prvu akviziciju na afričkom kontinentu, a varaždinska Fima postala je članicom Ljubljanske burze.
Analitičar Bloomberg Adrije Dino Stipić stavio je pod mikroskop financijske izvještaje Spana i istaknuo kako "diverzifikacija prihoda i fokus na kompleksne projekte osiguravaju Spanu otpornost na tržišne oscilacije". Najava povlačenja dionica Adriatic osiguranja sa Zagrebačke burze potaknula je trgovinu tim dionicama.
Manje tvrtke nastavile su i ove godine s izdanjima korporativnih obveznica. PGF Pharma nada se prikupiti milijun eura koje će usmjeriti u razvoj vlastitog portfelja lijekova i proširenje laboratorijskih kapaciteta. Goran Rešić, voditelj nabave i prodaje u PGF Pharmi je za Bloomberg Adria TV izjavio kako ovo tek prvi korak prema dugoročnom korištenju tržišta kapitala. "Želimo stvoriti jednu stabilnu i dosta široku bazu malih investitora koji mogu prepoznati i potencijal i rast", kazao je.
U potrazi za svježim kapitalom je i zagrebačka građevinska kompanija Tehnika koja se i dalje trudi stabilizirati poslovanje. Nove dionice Tehnika će prodavati samo postojećim dioničarima.
Ako već to ne može biti prilika za širi krug investitora, možda bi trebali razmisliti o neuobičajenim plasmanima. Analitički tim Bloomberg Adrije upozorava na Srednju Aziju, a tamo posebno na Kazahstan i Uzbekistan.
Pouzdanost kineskih vozila
Ako su srednjoazijske vrijednosnice nekome preapstraktna investicija, kupnja automobila puno je konkretniji potez. Podaci Centra za vozila Hrvatske pokazuju kako se novi kineski automobili na domaćem tržištu pouzdanošću nalaze negdje oko sredine, lošije od Mazdi, Audija i BMW-a, ali bolje od Forda i Fiata.
Kineska vozila postaju sve ozbiljnija konkurencija europskim metuzalemima automobilske industrije. No od kineske konkurencije moraju strahovati i Kinezi. Temu i Shein, popularne platforme za e-trgovinu, ovih dana na europskom tržištu dobivaju novog konkurenta Joybuy iza kojeg stoji kineski div JD.com.
I dok Kina svoj ekonomski uspjeh duguje tamošnjim poduzetnicima, podaci o njihovim hrvatskim kolegama pokazuju kako nije sve onako kao se na prvi pogled čini. U Hrvatskoj mala i mikro poduzeća, ona s manje od 50 zaposlenih, igraju puno važniju ulogu u gospodarstvu nego je to slučaj u većini država EU-a. Valjda u tome ne troše puno benzina, dizela i plina.
.webp){kind=icon}
