Nakon što je prije par dana država uspješno rasprodala najnoviju tranšu "narodnih" trezorskih zapisa, doznali smo tko se nalazi u deset najvećih kupaca.
Uz već standardnu postavu banaka i mirovinaca tu je opet i Končar – Distributivni i specijalni transformatori (D&ST), a na listu je dospio i Ivan Matijačić koji je nedavno prodao svoju tvrtku Žitu.
Top ten listu predvodi Privredna banka Zagreb (PBZ) s ulaganjem od 102 milijuna eura (5,69 posto), slijede dva računa Raiffeisen banke s preko 40 milijuna pa onda Končar D&ST koji je preko Zagrebačke banke uložio 17,28 milijuna eura.
Čitaj više
Nakon prošlomjesečnog neuspjeha država ovog puta uspješno prodala 'narodne' trezorce
Plan od 1,5 milijardi premašen je izdanjem vrijednim 1,79 milijardi eura, od čega su mali investitori upisali čak 1,59 milijardi.
17.03.2026
Počinje upis novih 'narodnih' trezorskih zapisa
Država cilja zaduženje od 900 milijuna eura, a nominalni prinos će biti 2,60 posto.
16.02.2026
Razvijeni svijet postao je talac duga. Kome uopće države duguju i kako stoji Hrvatska?
Popularna tema u medijima je zaduženost država, a najčešće se koristi samo omjer javnog duga i BDP-a. Taj pokazatelj sam po sebi nije dovoljan, jer neke visoko zadužene države lako servisiraju dug, dok druge ulaze u probleme već na nižim razinama. U konačnici, kome države uopće duguju?
27.01.2026
I u 2026. godini slijedi sedam izdanja 'narodnih' trezorskih zapisa
Planiraju se četiri izdanja tromjesečnih i tri izdanja jednogodišnjih zapisa.
24.12.2025
Ovo nije prvi put da Končar D&ST ulaže u trezorce, u rujnu prošle godine su već kupili preko 40 milijuna eura u državne vrijednosne papire, a mi smo detaljno pisali o tome.
Tada nam je, kao i danas, bilo sporno što u kompaniji ne razmišljaju o isplati veće dividende dioničarima, umjesto što kao firma koja je praktički u vlasništvu države tu istu državu financira i pritom gubi novac zbog inflacije koja je osjetno veća od kamate na trezorce.
Nakon D&ST-a na listi su AZ mirovinci s 17 milijuna eura ulaganja pa Karlovačka banka s 13 milijuna.
Otkrivaju li trezorci težinu akvizicije Žita?
Potom slijedi najzanimljivije ima na popisu deset najvećih ulagača, a to je Ivan Matijačić. On je prije desetak dana prodao svoju tvrtku Anabbela iz Duboševice Žito grupi Marka Pipunića, o čemu smo također već pisali.
Inače, Anabbela obrađuje više od 1.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Baranji, gdje Žito grupa dosad nije imala vlastitu ratarsku proizvodnju. Osim toga, tvrtka ima razvijenu kooperaciju s lokalnim poljoprivrednicima. Bave se uzgojem žitarica i uljarica, a lani su uprihodovali 3,2 milijuna eura uz 108 tisuća eura dobiti.
Iako vrijednost akvizicije Žita nije otkrivena, plasman Matijačića ovako visoko na ljestvici najvećih ulagača u narodne trezorce možda nam otkriva o kojoj se okvirno cifri radi. Naime, Matijačić je investirao 10,8 milijuna eura u državne zapise. Ako pretpostavimo da je toliki iznos dobio od Žita i odmah ga plasirao u trezorce da se koliko-toliko zaštiti od inflacije, ispada da je EBITDA multipla preko 31x, što je vrlo visoka procjena vrijednosti tvrtke od strane Žita.
Takve multiple se obično viđaju kod tehnoloških kompanija, a ne u poljoprivredi, no kad s druge strane izračunamo da su platili oko 10 tisuća eura po hektaru zemljišta u Baranji, onda se čini da su u Žitu dosta dobro prošli.
Vratimo se na našu ljestvicu najvećih ulagača u trezorce, posljednja tri mjesta zauzimaju Croatia osiguranje mirovinski fondovi (devet milijuna eura), Kentbank (pet milijuna) i OTP s ulaganjem od četiri milijuna.
Sveukupno je deset najvećih ulagača uplatilo skoro 220 milijuna eura trezorskih zapisa, od čega lavovski dio otpada na PBZ.
.webp){kind=icon}
