Kako globalne krize i tehnološki boom preusmjeravaju milijarde eura

Dok svijet prati vojne i političke posljedice sukoba na Bliskom istoku, u pozadini se odvija manje vidljiv, ali važan proces – promjena smjera globalnog investicijskog kapitala. Istovremeno, eksplozija razvoja umjetne inteligencije pokrenula je tehnološku revoluciju koja snažno povećava potražnju, ali i cijene ključnih komponenti.

O tome kako ova dva naizgled nepovezana trenda dubinski mijenjaju strategije ulaganja, od luksuznih vila do podatkovnih centara, za Bloomberg Adria TV razgovarali smo s dvojicom stručnjaka: Ivanom Kovačićem, vlasnikom tvrtke Remington Nekretnine, i Brunom Bajecom iz Dell Technologiesa.

Bijeg kapitala s Bliskog istoka?

Poznata je izreka da kapital bježi od neizvjesnosti i straha. Stoga se postavlja pitanje događa li se već preusmjeravanje investicijskog kapitala iz Dubaija, središta luksuza i investicija koje se našlo u turbulentnom susjedstvu. Prema riječima Ivana Kovačića, panike na tamošnjem tržištu još uvijek nema, ali su prvi znakovi promjena vidljivi. "U ovom trenutku ono što je vidljivo na tržištu Dubaija jest pad volumena transakcija, što je i za očekivati s obzirom na situaciju. Prodavatelji su vrlo oprezni i za sada drže cijene, no tržište je u fazi iščekivanja", objašnjava Kovačić.

Iako se cijene kvadrata još nisu značajnije promijenile, čak i minimalan pomak kapitala mogao bi imati golem utjecaj na Hrvatsku. Tržište nekretnina u Dubaiju vrijedi oko 250 milijardi dolara godišnje, dok je hrvatsko tržište, prema Kovačićevim riječima, i do dvadeset puta manje. "Kada uzmemo samo premium i luksuzni segment, on je vjerojatno i pedeset puta manji od dubajskog tržišta. Zbog toga bi se i vrlo mali pomaci u povratu kapitala mogli dosta osjetiti, upravo zato što je naše tržište premium i luksuznih nekretnina plitko", ističe Kovačić.

Posebno je zanimljiv podatak da su kupci iz Hrvatske i susjednih zemalja posljednjih godina u nekretnine u Dubaiju ulagali više od sto milijuna eura godišnje. Kovačić smatra da je povratak dijela tog kapitala na domaće tržište sada realna opcija. "Investitori u nekretnine po prirodi su konzervativni. Situacija u kojoj sjedite u Zagrebu, a vaša imovina vrijedna milijune stoji nekoliko tisuća kilometara dalje dok iznad nje lete rakete, sigurno nije ugodan osjećaj. Vjerujem da ćemo vidjeti promjenu u razmišljanju i ispuhivanje euforije vezane za Dubai", kaže on.

Ako bi se takav scenarij ostvario, utjecaj ne bi bio ravnomjerno raspoređen. Kovačić pojašnjava da je zagrebačko tržište dominantno interesantno domaćim kupcima, dok je jadranska obala pokretač internacionalne potražnje, pogotovo u luksuznom segmentu gdje strani kupci čine i više od 95 posto transakcija. Prema tome, povratnički kapital najprije bi se osjetio upravo na obali.

 

Ipak, Hrvatska se teško može natjecati s prinosima koje je nudio Dubai. "Dubai je desetljećima radio na tome da postane globalni nekretninski hub. Imaju cjelogodišnju potražnju, povoljne poreze i jasnu strategiju. Mi smo se pozicionirali više kao 'lifestyle' destinacija, gdje ljudi kupuju nekretnine prvenstveno za vlastito korištenje", zaključuje Kovačić, objašnjavajući zašto su prinosi od najma u Dubaiju dosegli pet do sedam posto, dok se u Hrvatskoj kreću između četiri i maksimalno pet posto.

AI groznica stvara usko grlo tech-revolucije

Istovremeno dok geopolitika preslaguje tržište nekretnina, tehnološki sektor suočava se s potresom drugačije vrste. Eksplozivan razvoj umjetne inteligencije pokrenuo je neviđenu potražnju za računalnom memorijom, poput DRAM-a i NAND-a, ključnih za rad podatkovnih centara. Bruno Bajec iz Dell Technologiesa tvrdi da ovo nije samo prolazni ciklus. "Bojim se, nažalost, da će ovo ipak biti dužeg vijeka. Već sada vidimo da ono što dobavljači mogu isporučiti ni približno ne odgovara potražnji na tržištu", upozorava Bajec.

Analitičari govore o rastu cijena od dvadeset do trideset posto, no Bajec tvrdi da je realnost na terenu znatno dramatičnija. "Ako pogledamo na višim skalama, to nije ni približno tako. Ono što vidimo jest da su cijene, nažalost, otišle višestruko puta gore", kaže on, sugerirajući da je poskupljenje za neke komponente bilo i dva do četiri puta.

Ova disproporcija između ponude i potražnje prijeti postati novo usko grlo digitalne transformacije. "Svakako", potvrđuje Bajec. "U ovom trenutku kapaciteti dobavljača ni približno ne odgovaraju tržišnoj potražnji." To dovodi do situacije u kojoj će mnoge tvrtke koje planiraju velike AI projekte morati preispitati svoje planove. Na pitanje hoće li projekti biti odgođeni ili smanjeni, Bajec odgovara: "I jedna i druga opcija su nažalost realne."

U takvim okolnostima, strategija nabave postaje ključna. Savjet koji Bajec daje svim kompanijama je jednostavan: ne odugovlačiti ili prolongirati. "Svakim odugovlačenjem netko drugi će ispred vas ući u red. Ovdje se stvari mijenjaju iz tjedna u tjedan. Vrijeme je ključni faktor", naglašava. Fleksibilnost je također važna – ponekad je potrebno prilagoditi konfiguraciju sustava kako bi se komponente dobile u što kraćem roku i unutar planiranog budžeta.

Gledajući u budućnost, rješenje se ne nazire brzo. Iako su SAD, Europska unija i Kina najavile otvaranje novih tvornica kako bi smanjile ovisnost o nekoliko azijskih proizvođača, taj proces je dugotrajan. "Govorimo o periodu od tri do pet godina prije no što te tvornice postanu operativne. Pitanje je što će se dogoditi u tom prijelaznom periodu", kaže Bajec. To znači da ćemo idućih nekoliko godina vjerojatno živjeti s visokom volatilnošću cijena i neizvjesnom dostupnošću ključnih tehnoloških komponenti.

Svijet se, čini se, našao na prekretnici. Dok geopolitička nestabilnost tjera investitore da traže sigurnije luke za svoj kapital, tehnološka revolucija stvara goleme prilike, ali i jednako velike infrastrukturne i financijske izazove. U oba slučaja, pobjednici će biti oni koji su sposobni brzo se prilagoditi, donositi odluke bez odgode i strateški planirati u svijetu koji se mijenja brže no ikad.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.