Još jedan dinamičan tjedan je za nama, obilježen brojnim temama. Od dinamičnog domaćeg tržišta, analiza mirovinskog i financijskog sustava Hrvatske, preko dolaska novih trendova do tragičnih smrti. Počnimo s pogledom na širu sliku.
Hrvatska je postala predvodnik regije u financijskoj razvijenosti, iako u nekim elementima još kaska za Europom. Države Adrija regije posebno loše stoje s obzirom na ocjenu financijskih tržišta, a tu Hrvatska ima prednost mirovinskih fondova u odnosu na ostale zemlje pa joj je ocjena bolja.
Financijska razvijenost je važna za dugoročni rast gospodarstva, što je jedan od preduvjeta povratka onih koji su donedavno masovno iseljavali iz Hrvatske u potrazi za boljim životom. Zadnjih godina je migracijski saldo Hrvatske pozitivan, ali primarno zbog stranih radnika. Mjera "Biraj Hrvatsku", kojom se pokušava potaknuti Hrvate da se vrate u domovinu, nije zabilježila značajne uspjehe.
Negativna demografska kretanja dugoročno narušavaju kvalitetu mirovinskog sustava. Zbog toga je preporučljivo za današnje zaposlenike da ulažu u treći mirovinski stup, jer će po svemu sudeći mirovina iz prva dva stupa biti relativno sve manja. Ali prilikom odabira dobrovoljnog mirovinskog fonda treba biti jako oprezan jer se jako razlikuju. Odabir krivog može značiti nekoliko desetaka tisuća eura manje na računu uz iste uplate.
Domaće tržište kapitala
Analitičari domaćeg tržišta kapitala ističu snažan potencijal dionica Valamara, Končara i AD Plastika, dok za ostale preporuke prevladava držanje ili kupnja bez signala za prodaju. Valamar je od početka godine ojačao 18 posto, Končar u tri godine 435 posto, a AD plastik se oporavlja s 36 posto rasta od srpnja, dok se Crobex u pet godina popeo više od 130 posto.
Domaća IT kompanija Span u prvom polugodištu 2025. ostvarila je 118 milijuna eura prihoda (+32 posto) i neto dobit od gotovo 5 milijuna eura, nadmašivši STOXX 600 IT sektor. Rast je vođen širenjem u AI, cloud i kibernetičku sigurnost, uz akvizicije Bonsai i Ekobit, dok većina prihoda (83 posto) dolazi s međunarodnih tržišta. Iako je cijena dionice već reflektirala snažan rast, daljnja diverzifikacija i razvoj profitabilnih segmenata mogao bi SPAN učvrstiti kao regionalnog lidera i donijeti dodatnu nagradu za dioničare.
Končar/Kompanijska fotografija
Dionica Končara u posljednjih je pet dana skočila gotovo 25 posto, dosegnuvši rekordnih 712 eura, dok volumen trgovanja prednjači na Zagrebačkoj burzi. Impuls za rast dolazi od strateških akvizicija u IT sektoru i ugovora sa švedskim Statkraftom, dok je interes investitora dodatno podgrijan živahnim korporativnim početkom mjeseca.
Tokić grupa ovog je rujna najavila IPO na Zagrebačkoj burzi, oslanjajući se na starost hrvatskog voznog parka od prosječnih 13,3 godine, što generira stabilnu potražnju za autodijelovima. S planiranim investicijama u logistiku, tehnologiju i akvizicije, Tokić je pozicioniran kao potencijalni hit IPO-a, sličan uspjesima regionalnih igrača poput Intercarsa i domaće CIAK grupe.
BBA analitičari ponovno su pokazali svoj nos za prilike, izdvojivši Salus kao skriveni dragulj Ljubljanske burze, a dionica je u deset dana poskupjela gotovo 30 posto. Salus, veletrgovac farmaceutskim proizvodima i medicinskim pomagalima, nedavno je najavio preuzimanje mariborskog Farmadenta, što dodatno podupire očekivanja rasta dobiti.
Dionica Žita potonula je ispod IPO razine, trenutačno se kreće na 19,6 eura nakon što je prvog dana dosegnula 21,9 eura. Analitičari Bloomberg Adrije upozoravaju da je valuacija bila visoka u odnosu na konkurente, ali specifičnosti poslovnog modela Žita otežavaju usporedbu.
Mala i velika kupnja
Razmišljate li o kupnju novog automobila pogledajte našu procjenu električnog automobila BYD Seal. Nudeći ubrzanje od 0–100 km/h za 3,5 sekundi, snažni motor od 520 konja i okretnim momentom od 670 Nm, a cijena je tek trećina Taycana. S cijenom od 51 tisuću eura, a uz popuste i poticaje čak od 35 tisuća, Seal nudi performanse i komfor premium sportskog EV-a po razmjerno pristupačnoj cijeni.
Bloomberg Adria
King Colis u Zagrebu lansirao je misteriozne pakete “izgubljene” u logistici, prodane po težini, spajajući uzbuđenje unboxinga s ekološkom misijom. Test kupovine pokazuje da se vrijednost sadržaja često višestruko isplati, dok sreća igra ključnu ulogu. Projekt već širi poslovanje diljem Europe, a Zagreb se pokazuje kao tržište s velikim potencijalom.
Europski kozmetički brendovi, predvođeni L’Oréalom i Niveom, uvode EcoBeautyScore - sustav ocjenjivanja proizvoda prema 16 ekoloških dimenzija kako bi potrošačima pružili transparentne i znanstveno utemeljene informacije o utjecaju na okoliš. Sustav će se do kraja godine pojaviti i na hrvatskom tržištu, no pravo testiranje povjerenja kupaca tek slijedi, s obzirom na rastuću skepsu prema “eko” oznakama.
Pogled izvan dvorišta
EU priprema 19. paket sankcija protiv Rusije, ciljajući šest banaka i energetskih tvrtki, uz moguće restrikcije na ruske platne sustave, kripto burze i trgovinu naftom. Bruxelles se nastoji uskladiti sa SAD-om kako bi povećao pritisak na Moskvu i potaknuo Putina na mirovne pregovore s Ukrajinom.
Planira se i ratifikacija sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i južnoameričkog trgovinskog bloka Mercosur do kraja godine, otvarajući tržište od 700 milijuna potrošača za poljoprivredne i industrijske proizvode. Sporazum je kontroverzan zbog protivljenja Francuske, Poljske i europskih poljoprivrednika, pa su uvedene zaštitne mjere kako bi ublažile zabrinutost oko nelojalne konkurencije i kvalitete hrane.
Talijanski modni dizajner Giorgio Armani preminuo je u 91. godini, ostavivši iza sebe globalni luksuzni imperij i trajni utjecaj na poslovnu i modnu kulturu. Poznat po neovisnosti, integritetu i besprijekornom stilu, Armani je dokazao da se autonomija u modi može spojiti s komercijalnim i kulturnim uspjehom.
U SAD-u se opet puca. Utjecajni američki konzervativni aktivist Charlie Kirk, bliski suradnik Donalda Trumpa i osnivač Turning Point USA, ubijen je u atentatu tijekom javnog nastupa na Sveučilištu Utah Valley. Policija je uhitila osumnjičenog, a Trump i političari iz obje stranke osudili su napad.
Veliki rast ulaganja u AI mnoge podsjeća na dot.com maniju. Sumnja posebno pada na Nvidiju, kompaniju koja je neupitno imala najveću korist od umjetne inteligencije. Ali Nvidia se razlikuje od Cisca iz dot.com ere jer njen rast proizlazi iz stvarne potražnje za GPU čipovima za AI i videoigre, a ne iz spekulativnog tržišnog optimizma. Kompanija bilježi snažan organski rast prihoda i profitnih marži, s visokom tržišnom dominacijom i relativno ograničenom konkurencijom.
.webp){kind=icon}
