Hoće li EU ratificirati trenutno najkontroverzniji trgovinski sporazum?

Europski dužnosnici posljednjih su tjedana prilično zauzeti. Europska unija trebala bi do kraja listopada potpisati ojačani sporazum o partnerstvu i suradnji, a trenutačno s Indijom vodi intenzivne pregovore o sklapanju sporazuma o slobodnoj trgovini do kraja godine.

No nijedan od tih sporazuma, uključujući i ozloglašeni sporazum sa SAD-om, nije toliko kontroverzan kao onaj s južnoameričkim gospodarskim blokom Mercosurom. Sporazum se, naime, priprema već posljednjih 25 godina, a obećava otvorenije tržište s više od 700 milijuna ljudi za poljoprivredne proizvode Južne Amerike i industrijske proizvode EU-a. Mercosur čine Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.

EU nastoji ratificirati predloženi dogovor do kraja godine, nakon što je početkom rujna predložila zaštitne mjere kojima bi pridobila Francusku i druge skeptične države članice EU-a.

Europska komisija je prije tjedan dana u rujnu objavila konačni tekst sporazuma s Mercosurom, koji uključuje mehanizam zaštite europskih poljoprivrednika, najglasnijih kritičara i protivnika dogovora.

Prema prijedlogu, otvorit će se istraga ako se obujam uvoza iz država Mercosura poveća za 10 posto ili ako cijene poljoprivrednih proizvoda padnu za 10 posto, prenosi Bloomberg.

"Imali smo vrlo, vrlo intenzivne razgovore s predstavnicima poljoprivredne zajednice", izjavio je europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič. "Htjeli smo se uvjeriti da smo uveli sve mjere opreza i zaštite koje bi svaku državu članicu i poljoprivrednu zajednicu uvjerile da je ovaj sporazum dobar za sve."

Maroš Šefčovič | Bloomberg

Glavni protivnici sporazuma su Francuska i Poljska. Prva je, nakon objavljenog prijedloga komisije, zauzela nešto pomirljiviji ton, jer je predstavnica francuske vlade poručila da dužnosnici u Parizu moraju analizirati prijedlog komisije, ali je pozdravila zaštitne mjere. Poljski premijer Donald Tusk, međutim, izjavio je da će njegova zemlja biti protiv sporazuma te dodao da "trenutačno nema partnera koji bi ga mogli blokirati".

Glavna briga europskih poljoprivrednika jest da bi uvoz mogao stvoriti nelojalnu konkurenciju i sniziti kvalitetu hrane. Govedina, perad i šećer među najspornijim su proizvodima, prenosi Deutsche Welle.

Američki pritisak

"Spor sa SAD-om i nesigurnost koju unosi Trumpova administracija svakako povećavaju privlačnost sporazuma između EU-a i Mercosura za potpisnice", rekao je ekonomist Črt Kostevc s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani.

Ratifikacija sporazuma bila je prije manje od godinu dana već privremeno zaustavljena upravo zbog protivljenja europskog poljoprivrednog sektora, koji sporazum vidi kao otvaranje vrata nelojalnoj konkurenciji latinoameričkih proizvoda. Sporazum bi, naime, s jedne strane omogućio južnoameričkim državama povećanje izvoza govedine, peradi i šećera u EU uz manje ograničenja, dok bi s druge strane državama članicama EU-a olakšao izvoz automobila, strojeva i farmaceutskih proizvoda u Južnu Ameriku.

Važna država u pregovorima je Brazil, koji od početka trgovinskog rata sa SAD-om intenzivno jača dijalog s EU-om. "Američki spor s Brazilom povećao je izglede za ratifikaciju sporazuma i dodatno aktivirao Mercosur. Pregovori o tome već traju, a lipanjski susret brazilskog predsjednika Lule i predsjednika Emmanuela Macrona bio je ponajprije tome namijenjen," istaknula je Andreja Jaklič s FDV-a.

Iako je riječ o dogovoru koji, prema riječima voditeljice Katedre za međunarodnu ekonomiju i poslovanje na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Katje Zajc Kejžar, donosi "obvezu slobodnijoj trgovini", njegove implikacije daleko nadilaze okvire same trgovine.

Depositphotos

Što donosi sporazum?

Prema analizama, trgovinski sporazum između EU-a i Mercosura uspostavio bi najveće područje slobodne trgovine na svijetu, koje bi obuhvaćalo tržište s više od 700 milijuna potrošača. Snižavanjem ili ukidanjem visokih carina, sporazum europskim izvoznicima nudi "prednost prvog na tržištu" u regiji gdje se brojni svjetski konkurenti još uvijek suočavaju s visokim preprekama.

Prema nekim projekcijama, izvoz EU-a u Mercosur mogao bi porasti i do 39 posto, što bi značilo povećanje robne razmjene u vrijednosti od oko 49 milijardi eura godišnje te podržalo više od 440 tisuća radnih mjesta diljem Europe. Carine koje već dugo opterećuju europsku industriju bit će značajno smanjene ili potpuno ukinute: ukidaju se carine na automobile, koje trenutačno iznose čak 35 posto, na strojeve od 14 do 20 posto te na farmaceutske proizvode do 14 posto. Upravo je iz tih razloga Njemačka najveći zagovornik sporazuma na europskoj strani.

"Tržišta država članica Mercosura prilično su zaštićena, tako da je potencijalni učinak sporazuma velik," ističe stručnjakinja. Na uvezene europske proizvode dosad su se primjenjivale relativno visoke, u nekim slučajevima i do 35-postotne carine. Posebno su drakonske bile za automobile, odjeću i kožnu obuću, navodi ekonomistica Zajc Kejžar.