Kako odabir pogrešnog fonda može pojesti vašu mirovinu?

Zamislite da desetljećima odvajate dio plaće za sigurnu mirovinu, a na kraju otkrijete da ste zbog pogrešnog izbora fonda izgubili tisuće eura. Dobrovoljni mirovinski fondovi na prvi pogled djeluju slično, no razlike u prinosima od tek koji posto mogu napraviti ogromnu razliku u iznosu koji će vas dočekati u mirovini.

Prosječna mirovina u Hrvatskoj trenutačno iznosi 654,63 eura pa ne čudi što vrlo mladi počinjemo slušati o tome kako si trebamo osigurati egzistenciju u starosti.

Upravo bi ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove ili u takozvani treći stup, u idealnom scenariju, pojedincima trebalo osigurati veću mirovinu. 

No nije svejedno u kojem fondu štedite novce. Naime, pogrešnim odabirom kroz godine možete izgubiti desetke tisuća eura. Provjerili smo o kojim iznosim je riječ. 

Depositphotos

Koliko možete uštedjeti DMF-ovima?

Kako bismo provjerili koliko se može uštedjeti u svakom pojedinačnom fondu te kolike su konačne razlike uzeli smo za primjer osobu koju će štedjeti 35 godina i to mjesečnom uplatom od 60 eura. Tim tempom bi ta osoba u svom radnom vijeku u fond uplatila ukupno 25.200 eura.

Kako bi dodatno potaknuli štednju trećem stupu, država daje poticaje za štednju. Konkretno, dobivate dodatnih 15 posto na uplaćena sredstva u jednoj kalendarskoj godini do ukupno uplaćenog iznosa od 663,61 eura godišnje. No koliko ćete u konačnici uštedjeti ipak ovisi o izboru fonda, odnosno o njihovim prinosima za koje smo uzeli prosječnu vrijednost u posljednje tri godine. Pokazalo se da razlike mogu biti značajne. 

Prema trenutačnim podacima, najviše mogu uštedjeti osobe koje ulažu u Erste Plavi EXPERT fond koji je u posljednje tri godine imao prosječan prinos od 11,13 posto. Prema tome bi osoba koja 35 godina ulaže 60 eura mjesečno mogla uštedjeti 316.769 eura. Ono što je važno napomenuti jest da je ovaj, kao i još neki fondovi koje ćemo spomenuti, namijenjen za dugoročniju štednju, odnosno za mlađe osobe pa zbog toga i ima veći prinos. Istovremeno, Erste Plavi PROTECT ima prosječan prinos od tek 2,85 posto čime bi na spomenutom primjeru osoba mogla uštedjeti tek 49.340 eura. 

Slično je i kada su u pitanju AZ dobrovoljni mirovinski fondovi. Prvi u nizu je AZ Profit koji je u posljednje tri godine ostvario prosječan prinos od 8,67 posto. Prema tome bi osoba koja mjesečno uplaćuje 60 eura u fond i to radi 35 godina, uštedjela 168.462 eura. Druga opciju koju nudi Allianz je AZ Benefit fond koji u posljednje tri godine ima prosječni prinos od 3,33 posto. S obzirom na značajno manji prinos, za isti broj godina ulaganja i jednaki mjesečni iznos uplate, osoba može uštedjeti tek 53.401 eura. No, treba naglasiti da je AZ Profit namijenjen mlađim osobama jer će one u prosjeku duže štedjeti pa i samo fond bira u rizičnije investicije, dok je AZ Benefit primjereniji je osobama koje žele preuzeti manji rizik investicija te su sukladno tome spremne prihvatiti i manji očekivani prinos.

Iako je u posljednjih godinu dana imao nešto viši prinos, Raiffeisen DMF je u posljednje tri godine prosječno ostvario prinos od 4,46 posto. Prema tome bi osoba koja će štedjeti 35 godina i to s mjesečnom uplatom od 60 eura, do mirovine uštedjeti 67.643.

Kada su u pitanju prinosi i štednja u Croatia Osiguranju, njihov u njihovom najrizičnijem fondu Croatia osiguranje 1000A na spomenutom primjeru uštede, s prosječnim prinosom od 9,78 posto osoba može uštedjeti 230.411 eura. U Croatia osiguranje DMF-u koji ima umjereno konzervativnu politiku ulaganja i ima prinos od 7,25 posto može se uštedjeti 128.733 eura, dok Croatia osiguranje 1000C dobrovoljni mirovinski fond koji je namijenjena osobama koje će zbog svoje dobi štedjeti u fondu kroz kraće razdoblje, osoba u 35 godina s mjesečnom uplatom od 60 eura može uštedjeti 46.004 eura.

Razlike uštede

Sve ovo pokazuje da tek koji postotak razlike u prinosu može napraviti značajnu razliku na iznosu uštede koju možete koristiti u mirovini. Na trenutačnom primjeru ispada da razlika u ukupnom iznosu koji možete uštedjeti u fondu s najvećim i najmanjim prosječnim prinosom iznosi 270.765 eura. 

No, čak i ako gledamo manje razlike i usporedimo uštedu koja se može ostvariti, primjerice, u fondovima Erste Plavi Expert i Croatia osiguranje 1000A, razlike u ukupnom iznosu su značajne. Konkretno, razlika u prinosu ova dva fonda je tek 1,37 posto, razlika u ukupnoj uštedi iznosi 86.358 eura. 

Depositphotos

Sve to govori da vrijedi obratiti pažnju na to koji fond odaberete jer tek nekoliko postotaka razlike u prinosima u konačnici može značiti gubitak značajnog iznosa s kojim biste mogli otići u mirovinu. 

Alternativne mogućnosti

Inače, dobrovoljni mirovinski fondovi nisu jedina opcija za štednju za mirovinu. Kao alternativa takozvanom trećem stupu postoje i paneuropski osobni mirovinski fond ili skraćeno PEPP. Uspoređujući jednu i drugu opciju, prednost DMF-ova je to što država stimulira štednju. 

S druge strane, kod PEPP-a nema poticaja države, a godišnje vam u njih, kao i u DMF-ove, poslodavac može uplatiti 804 eura godišnje neoporezivo, iz bruto plaće. Izostanak poticaja veliki je minus odmah u startu, ali PEPP to nadoknađuje prinosima na duže staze, jer nije toliko konzervativan u ulaganjima kao DMF-ovi, te manjim naknadama za upravljanje.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar