Dobrovoljna mirovinska štednja privukla više od 400 tisuća Hrvata

Premda su dobrovoljni mirovinski fondovi izloženi istim ili sličnim tržišnim uvjetima kao i oni koji obuhvaćaju drugi mirovinski stup, oko njih nema puno polemike iz jednostavnog razloga što su dobrovoljni.

Drugim riječima, u ovom slučaju ne može se kriviti, primjerice, državu za nedovoljan prinos ili manju mirovinu jer se radi o osobnoj štedno-ulagačkoj odluci.

Također, pitanje je koliko su dobrovoljni mirovinski fondovi uopće uspješno zaživjeli u Hrvatskoj kao način brige za mirovinu jer osam otvorenih i 20 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova ima ukupno 416.048 članova u usporedbi s 2,17 milijuna članova drugog mirovinskog stupa.

Naravno, ono što se može logično zaključiti je da dobrovoljna mirovinska štednja dolazi u obzir samo kod ljudi koji si mogu priuštiti takvu štednju temeljem razine prihoda. Velika većina teško da može.

U osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova nalazi se 369.296 članova, što je u listopadu bilo 0,4 posto više no u rujnu, dok je kod onih zatvorenih 46.752 članova ili 0,1 posto više no u rujnu, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).

Neto imovina ovih fondova u listopadu se povećala za 96,1 milijun kuna i dosegla razinu od 7,6 milijardi kuna. Za usporedbu, u drugom stupu je dosad prikupljeno vrijednosti u iznosu od 130,8 milijardi kuna.

Uplate u listopadu iznosile su 54,7 milijuna kuna. U prošloj godini ukupne su uplate dosegle 933,95 milijuna kuna, a vrijednost neto imovine na kraju 2021. godine bila je na 7,8 milijardi kuna, dakle 200 milijuna kuna manje nego u ovome trenutku.

U listopadu su mjesečni nominalni prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova rasli između 0,02 i dva posto. No na godišnjoj razini riječ je o padu nominalne vrijednosti prinosa između 3,5 i 11,7 posto.

Stanje u listopadu 2022. godine | HANFA

Za usporedbu s obveznim mirovinskim fondovima, kod njih je pad prinosa u ovoj godini dosad varirao između 1,95 i 6,72 posto.

Kao primjer, dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit ove je godine imao prinos u minusu od 6,09 posto, a od osnutka 2003. godine ostvario je prosječan prinos od 5,39 posto.

"Dobrovoljni mirovinski fondovi su druga priča, iako su njihovi rezultati usporedivi s obveznim mirovinskim fondovima, unatoč tome što trenutačno izgledaju nešto lošije. Svi fondovi posluju na istom tržištu i slijede neke osnovne kanone strukturiranja portfelja. Ipak, ovi su slabije regulirani i nešto skloniji rizičnijim ulaganjima, a u krizi, nakon prethodno većih prinosa, to znači i veće gubitke. U tome vidim razlog njihovih lošijih rezultata", kaže Željko Garača sa splitskog ekonomskog fakulteta.

Stanje u siječnju 2021. godine | HANFA

No ova je vrsta štednje značajno privatna stvar pojedinca, pa problematizira odluku države da subvencionira ovaj oblik štednje, nešto slično modelu koji se koristio i za stambene štedionice. Poticaji iznose 15 posto na uplate do 5.000 kuna godišnje.

"Ono što me smeta je da država subvencionira oblik štednje koji si mogu priuštiti samo oni najbogatiji. Ispada da svi ostali kroz poreze pomažu onima s najvećim primanjima da imaju još veće mirovine, što je po mom sudu neprihvatljivo", smatra Garača ističući ključnu razliku između obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje.

Kod dobrovoljnih fondova, kako kaže, riječ je o stvarnoj štednji.

"Ključna razlika u odnosu na obvezne mirovinske fondove je da se ovdje radi o stvarnoj štednji, a drugi stup je fiktivna štednja i radi se zapravo o naličju javnog duga. U ovom slučaju nema tranzicijskog troška koji je posljedica privatizacije javnog mirovinskog sustava, a koji je enorman i, što je još gore, trajan, pa izvorni pojam 'tranzicijski' samo zbunjuje i nanosi štetu državnom proračunu, gospodarstvu i svim hrvatskim građanima", navodi Garača.