Turistička sezona dobrano se zakotrljala, sunce žari, plaže su uglavnom pune, no na njima nikako da svoje mjesto nađu i domaći menadžeri i menadžerice. Sudeći po hrpi događaja u domaćoj ekonomiji uobičajeno ljetno zatišje ove će godine stići tek ujesen. Ili ga uopće neće biti.
Dionice Žito grupe u ponedjeljak bi se trebale naći na Zagrebačkoj burzi što će biti i posljednje poglavlje knjige o javnoj ponudi kombiniranoj s izlaskom na burzu za ovu osječku kompaniju. Žito je prikupilo 130 milijuna eura svježeg kapitala, a novi veći dioničari postali su AZ i Raiffeisen mirovinski fondovi.
Iz Žita, ovog puta onog sa sjedištem u Ljubljani i koje se nalazi u vlasništvu Podravke, došla je vijest kako se rješavaju konditorskog biznisa kojeg će za 8,6 milijuna eura kupiti bosanskohercegovački poduzetnik Rusmir Hrvić. Podravka je ovog tjedna objavila i polugodišnje rezultate koji su pokazali blagi porast međugodišnje usporedivih prihoda, a dionica je reagirala blagim rastom na dan objave da bi idućeg dana krenula u drugom smjeru.
Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke | Damir Spehar/Pixsell
Prodaja konditorskog biznisa nije jedina vlasnička transakcija objavljena proteklog tjedna. DDL Zagreb, veletrgovinska kompanija koja se bavi proizvodima za kućne ljubimce, prelazi u vlasništvo francuske kompanije Neftys Pharma. DDL je lani ostvario prihode od 14 milijuna eura, no vrijednost transakcije nije objavljena.
Norveški energetski div Statkraft je objavio kako je zaključio svoj odlazak iz Hrvatske. Svoj portfelj prodali su slovenskoj tvrtki Resalta. Statkraft je svoj odlazak nenadano najavio prošle godine u listopadu.
Kvartalni rezultati
Ovdašnji poslovni rezultati očito nisu bili dovoljno dobri kako bi se Statkraft zadržao u Hrvatskoj, no takvih problema nema u nekim drugim kompanijama. Hrvatski telekom je u prvom polugodištu ostvario rast prihoda od četiri posto i to djelomično zahvaljujući i rastu cijena usluga. Investitori su, izgleda, očekivali ipak nešto bolje jer je dionica HT-a blago skliznula nakon objave financijskih izvještaja.
Sasvim drukčija priča bila je u AD plastiku. Dionica je u ponedjeljak, na dan objave polugodišnjih rezultata skočila gotovo 14 posto, a vrijednost joj je sve do preokreta u četvrtak uzastopno rasla sedam dana za redom. Optimizam investitora možda je dijelom i rezultat menadžerske smjene u toj kompaniji.
AD Plastik proizvodi dijelove za vozila | Igor Kralj/Pixsell
Visok, i zasad nerazjašnjen, skok u jednom trenutku proteklog tjedna ostvarile su i dionice Adris grupe. Redovnoj dionici u utorak je cijena skočila više od 17 posto, no u nastavku tjedna euforije je nestalo te je dionica krenula prema dolje. Svoj potencijal bi u budućnosti možda mogle pokazati i dionice nekih drugih, nešto manje razvikanih, kompanija čije dionice također kotiraju na Zagrebačkoj burzi.
Pogled na naknade koje primaju članovi nadzornih odbora najprestižnijih kompanija s domaćeg tržišta kapitala, onih čije se dionice nalaze u sastavu indeksa Crobex 10, pokazala je prilično široku lepezu dohodaka. Najviše primaju članovi Nadzornog odbora Valamar Riviere, a među najskromnije plaćenima nalaze se nadzornici u Hrvatskoj poštanskoj banci i Spanu.
Članstvo u nadzornom odboru može biti vrlo dobar dodatak na plaću. Državni statističari su proteklog tjedna objavili kako su prosječne neto plaće u Hrvatskoj u svibnju iznosile 1.451 euro, tri eura više nego u ožujku.
Onima s nižim plaćama često mogu pomoći akcijske prodaje u trgovinama, no domaći trgovci će ubuduće biti posebno oprezni po kojim cijenama prodaju svoju robu. Visoki upravni sud je proteklog tjedna dao za pravo Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u slučaju protiv trgovačkog lanca Spar koji je 271 paket brašna, u sklopu akcije, prodao po cijeni nižoj od nabavne. Zbog slične stvari AZTN je kaznio i trgovački lanac Tommy, a iz Agencije su priopćili i zašto smatraju da je prodaja ispod nabavne cijene protuzakonita.
Akcijska kazna
Kupnji na akcijama često se okreću i roditelji male djece, a pojedine jedinice lokalne samouprave, poput gradova, općina ili županija pokušavaju im pomoći, a i potaknuti rast stanovništva, kroz potpore za rođenje djeteta. Rezultati takvih mjera mogu biti svakojaki, a ugrubo, potpora mora biti financijski obilna a i onda je pitanje hoće li funkcionirati.
Pitanje djece i njihove budućnosti jednako je važno kao i pitanje okoliša i njegove budućnosti. Ne promijenimo li radikalno odnos prema okolišu, današnjoj djeci će budućnost biti puno izazovnija. Jedan od načina kako pokušavamo promijeniti stavove jest i zelena tranzicija prema gorivima koja manje zagađuju, a najveća domaća energetska kompanija Ina je pokusnom proizvodnjom pokazala kako može proizvoditi gorivo budućnosti, ali zasad nema rješenja kako na njemu i zaraditi.
Investicije u bolju budućnost ključna su točka oko koje se ovih dana priča u najvećoj europskoj ekonomiji. Šezdeset njemačkih kompanija zajednički je predstavilo investicijsku inicijativu vrijednu barem 100 milijardi eura. S obzirom na to da niz hrvatskih kompanija ima odlične poslovne odnose s njemačkim partnerima, dio tih investicija mogao bi donijeti i pozitivne efekte na domaće gospodarstvo.
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde | Omar Havana/Bloomberg
Ponešto drukčije mišljenje od njemačkih industrijalaca imaju u Europskoj središnjoj banci. ECB je proteklog tjedna, prema očekivanjima, zadržao referentne kamatne stope na dosadašnjim razinama. Tamo su to djelomično opravdali otpornošću gospodarstva eurozone.
Ako je već ono toliko otporno onda mu treba zaželjeti još jaču otpornost u budućnosti jer izazova ne manjka. No prije toga možda ipak treba uhvatiti malo odmora u hladu na nekoj plaži. U gospodarski rast ne možemo umorni. A i turistička statistika nam žudi za višim brojkama.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...