AZTN - 'prodaja hrane ispod nabavne cijene dugoročno šteti i potrošačima' Evo logike.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) oglasila se priopćenjem kako bi razjasnila nedavne medijske interpretacije vezane uz prodaju prehrambenih proizvoda ispod nabavne cijene. Objašnjenje dolazi nakon što je Spar kažnjen s 200 tisuća eura zbog prodaje 271 paketa brašna. Na akciji.

Iz Agencije naglašavaju kako ova praksa, iako na prvi pogled primamljiva za kupce, predstavlja ozbiljnu prijetnju za stabilnost cjelokupnog tržišta. 

Upozorenje se odnosi na sve dionike, od malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) do krajnjih potrošača, jer dugoročne posljedice narušavaju pošteno tržišno natjecanje i održivost domaće proizvodnje.

Kako niska cijena postaje problem?

Prodaja proizvoda ispod nabavne cijene događa se kada trgovac, najčešće veliki trgovački lanac, prodaje artikl po cijeni nižoj od one po kojoj ga je nabavio od dobavljača. Prema pojašnjenju AZTN-a, to se u praksi često ostvaruje kombiniranjem različitih popusta i promotivnih akcija kojima se kupce želi privući u trgovine. Iako su popusti legitiman poslovni alat, problem nastaje kada njihova primjena rezultira prodajom s gubitkom, što je zabranjeno Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi.

Kao primjer, Agencija navodi situaciju u kojoj trgovački lanac kupi litru mlijeka od proizvođača za 0,70 €, ali ga na polici prodaje za 0,60 €. Iako se čini da trgovac sam snosi taj trošak, u stvarnosti se taj gubitak često prebacuje na proizvođača u idućem krugu pregovora o nabavnoj cijeni.

Domino-efekt na tržištu

Agresivna cjenovna politika velikih igrača stvara pritisak koji se prelijeva na ostatak tržišta. Veliki trgovac, kako bi nadoknadio gubitak, traži nižu otkupnu cijenu od proizvođača. Mali proizvođači i OPG-ovi, koji ovise o velikim kupcima, često nemaju pregovaračku moć i prisiljeni su pristati na nepovoljnije uvjete. To ih tjera na smanjenje troškova, što se može odraziti na korištenje jeftinijih sirovina, lošije ambalaže ili čak otpuštanje radnika.

Istovremeno, manji, kvartovski dućani ne mogu financijski pratiti takve dampinške cijene, gube kupce i na kraju su prisiljeni zatvoriti svoja vrata. Time se smanjuje konkurencija, a tržište se koncentrira u rukama nekoliko velikih igrača.

Krajnji rezultat ovakve prakse je narušavanje tržišne ravnoteže. Kada veliki lanci eliminiraju manju konkurenciju, nestaje i pritisak koji ih tjera na nuđenje popusta i povoljnijih cijena. U takvom okruženju, s ograničenim izborom, potrošači postaju taoci nekoliko dominantnih igrača koji mogu slobodno formirati cijene. Upravo zato regulativa Europske unije i domaće zakonodavstvo, koje provodi AZTN, nastoje spriječiti nepoštene trgovačke prakse, štiteći time ne samo male proizvođače prijavljene u sustave poput Hrvatske gospodarske komore, već i dugoročni interes potrošača za pravednim i konkurentnim tržištem.