Brojke ne lažu: Dominacija trgovačkih lanaca u desetljeće i pol jasno porasla

S prošlotjednim i najavljenim novim bojkotom trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, izazvanim visokim cijenama koje nagrizaju životni standard, u fokus javnosti skočilo je maloprodajno tržište. Usporedili smo današnje odnose među najvećim trgovačkim lancima s onima otprije 15 godina i uočili promjene koje se mogu tumačiti dvojako. Idealna situacija za sve koji žele guditi u vlastitu korist.

U usporedbi stanja na tržištu iz 2008. i 2023. godine, posljednje za koju su dostupni podaci, koristili smo se presjekom maloprodajnog sektora koji svake godine sastavlja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Za početak, trgovački lanci su 2008. godine ostvarili 28,6 milijardi kuna prihoda, a u 2023. to je bilo 7,74 milijardi eura, odnosno 104 posto više. Inflacija je u istom razdoblju bila oko 40 posto, iako treba imati u vidu kako ona ne uključuje samo rast cijena roba u trgovinama. Za ostatak rasta prihoda trgovaca zaslužan je rast potrošnje.

Podaci o prihodima proizlaze iz uzorka koji je AZTN koristio za svoj pregled tržišta i upravo tu se nalaze neke od najvažnijih informacija koje opisuju kako se tržište promijenilo u proteklih desetljeće i pol. Analizom iz 2008. Agencija je obuhvatila 57 najvećih društava koja posluju na maloprodajnom tržištu. Do 2023. ta je brojka smanjena na 44 društva.

Pixsell

Razlog je jednostavan i vidi se i iz drugih podataka – okrupnjavanje. U 2008. godini deset najvećih domaćih lanaca držalo je 73,1 posto tržišta da bi 15 godina kasnije ta brojka narasla na 86,7 posto. Jačanje dominacije velikih trgovačkih lanaca iz toga je jasno vidljivo. Do toga dolazi kroz organski rast, dakle otvaranjem novih trgovina i/ili preuzimanjima manjih konkurenata.

Veliki trgovački lanci će okrupnjavanje tumačiti kao pozitivan pomak za tržište i kupce. Popularno objašnjenje je da tako nestaju neefikasni mali igrači koji imaju previsoke cijene. S druge strane, okrupnjavanje znači oligopolizaciju tržišta. Manji broj konkurenata dovodi do rasta moći oligopola i, što je kupcima najvažnije, njihove kontrole nad cijenama.

Koncentracija velikih

Nove brojke za 2024. godinu vjerojatno će nastaviti pokazivati dodatnu koncentraciju velikih. Trgovački lanac Studenac je kroz niz preuzimanja manjih lanaca dodatno povećao svoju krišku tržišnog kolača, a nastavila su se i otvaranja novih trgovina.

Pogled na tablicu deset najvećih igrača u 2008. godini i usporedba s desetero najvećih u 2023. istovremeno pokazuje tržišnu dinamiku i statiku. Najveći domaći lanac tada je i danas je – Konzum. No činjenica kako je u međuvremenu Konzum preuzeo Mercator, jednog od najvećih konkurenata u 2008., i kako usprkos tome nije promijenio svoj tržišni udio, koji se i tada i danas kreće između 20 i 30 posto, zapravo govori kako je ovaj trgovački lanac reterirao.

U Konzumu bi se vjerojatno pozivali na izazovne tržišne i poslovne uvjete, no nekim drugim igračima oni nisu bili prepreka. Lidl je danas drugi po veličini domaći lanac koji drži između 10 i 20 posto tržišta, a 2008. godine nalazio se na sedmom mjestu.

Plodine također danas drže veći dio tržišnog kolača mada su pale na treću poziciju. Spar se s 10. mjesta prije desetljeće i pol popeo na četvrtu poziciju, no za dio tog skoka vjerojatno je bilo zaslužno preuzimanje lanca Billa koji je 2008. godine držao peto mjesto.

Nestali veliki igrači

Ambicije Studenca, a i razmjerno razočaranje vlasnika kad lani nije uspjela inicijalna javna ponuda dionica, jasne su kad se vidi da se prije 15 godina taj lanac nije nalazio među prvih deset, a danas je na petom mjestu.

Tvrdnje o izazovnim uvjetima u maloprodaji mogle bi se učvrstiti činjenicom da danas nema još nekih nekad velikih igrača. Getro je nekad bio na šestoj poziciji top liste, danas ga više nema, kao ni trgovačkog lanca Kerum koji je 2008. bio na osmoj poziciji.

Željko Kerum nekad je bio jedan od najvećih igrača u maloprodaji | Hrvoje Jelavić/Pixsell

 

Oba ta lanca, slučajno ili ne, karakterizira i snažna veza s likom osebujnog osnivača: Josipa Gucića, odnosno Željka Keruma. A i spomenuti stagnantni Konzum je u međuvremenu razveden od svojeg pater mercatusa Ivice Todorića.

Bez obzira na te primjere, rast prihoda najvećih od 104 posto u desetljeće i pol i njihova sve jača dominacija na tržištu jasno pokazuju u kojem se smjeru može očekivati nastavak razvoja maloprodajnog tržišta u Hrvatskoj. Bojkot možda jest glasna poruka potrošača da su nezadovoljni sadašnjim stanjem, no ostaje pitanje sluša li tko, čuje li tko i – je li ih briga.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar