Prvi organizirani bunt potrošača u Hrvatskoj prošlog petka prepolovio je prihode maloprodaje u zemlji, a potrošačka platforma "Halo, inspektore" u međuvremenu je za ovaj tjedan najavila i novu, još snažniju akciju protiv triju trgovačkih lanaca (Lidl, Eurospin i DM) i nekoliko proizvoda.
Josip Kelemen, predstavnik potrošačke platforme "Halo, inspektore", u emisiji Zoom In na Bloomberg Adria TV-u poručio je da se bojkot nastavlja sve dok trgovački lanci ne smanje cijene.
"Rezultat prošlotjednog bunta i bojkota je da su već neki trgovci najavili trajno snižavanje cijena tisuću artikala za 20 posto. Što smo dosad čekali? Znači može se. Mi smo njihovi kupci. Dajte nas malo poštujte", kaže Kelemen.
Čitaj više
Tek počinju problemi trgovaca, ovo su detalji akcije bojkota trgovina
Nakon što je prošli petak uspješno odrađen bojkot trgovačkih lanaca, u istom se tonu nastavlja i ovog petka, a nakon toga se nastavlja i bojkot u nekoliko krugova po tjedan dana.
27.01.2025
Brojke ne lažu: Jesu li trgovci odgovorni za mahnito divljanje cijena
Prosječna neto marža prvih pet trgovaca u Hrvatskoj u 2023. godini bila je 2,8 posto.
23.01.2025
Provjerili smo koliko su jeftiniji hrvatski proizvodi u BiH, Srbiji i Sloveniji
Već smo usptanovili da ćete Merci čokoladice u Hrvatskoj platiti više no što biste ih platili u Njemačkoj, no jeste li znali da ćete i hrvatsku Cedevitu ili isto tako hrvatsku Linoladu platiti više nego u Sloveniji ili Bosni i Hercegovini?
24.01.2025
Ministarstvo: Nema neopravdanog rasta cijena, neki ih trgovci snizili 60 posto
Ministarstvo gospodarstva potvrđuje stabilnost cijena i kontrolu nad poskupljenjima u trgovinama.
03.11.2023
Tvrdi i da jedan trgovački lanac s odvjetničkim timom razmatra mogućnost poduzimanja pravnih koraka protiv organizatora bojkota. "Trgovački lanci me nisu kontaktirali izravno, ali posrednim kanalima smo dobili zanimljivu informaciju da je u jednom trgovačkom lancu okupljen međunarodni pravni tim da vide kako (...) možda (...) povući neke pravne poteze protiv organizatora i vjerojatno potrošača. Što će tužiti dva milijuna potrošača koji su rekli da ne žele poskupljenja?", pita se Kelemen.
Financijski konzultant Andrej Grubišić, također gost naše emisije, ne slaže se s upiranjem prsta u trgovce kao ključne krivce. Objašnjava da se neto marže trgovačkih lanaca u Hrvatskoj nisu povećavale s porastom inflacije i uvjerava da su monetarna i fiskalna politika u Hrvatskoj i EU-u izravno odgovorne za visoku inflaciju:
"Kad imate enormnu količinu nominalno natiskanog novca koja istovremeno krene ganjati disproporcionalno manje povećanje konzumacije proizvoda i usluga, povijesno je dokazano da imate prije ili poslije povećanje cijena. Svemu tome smo svjedočili. Vrlo ekspanzivna monetarna politika u kombinaciji s vrlo ekspanzivnom fiskalnom politikom, a to je narodski rečeno strašan rast državne potrošnje, glavni su generatori inflacijskih pritisaka. Mi imamo situaciju da je proračun za 2025. točno 100 posto veći od proračuna za 2019. godine. Danas je u Republici Hrvatskoj manji broj stanovnika u odnosu na prije 10 godina, pa je nejasno koga država s tim povećanim proračunom servisira. Jako je nekorektno kada političari koji ne razumiju ekonomske zakone, a hrabro ih interpretiraju... A još je nekorektnije kada poznajete ekonomske zakone, a želite ljudima isporučiti nemoguće i prebacujete krivnju na nekog drugog", ističe Grubišić.
Dok Vlada priprema proširenje popisa proizvoda čije će cijene zamrznuti, vrijedi podsjetiti kako državne intervencije u sektor maloprodaje dosad nisu donijele željene rezultate. Vlada je prije tri godine snizila PDV na pet posto za meso, ribu, jaja, voće, dječju hranu, jestiva ulja i masti, no to nije imalo nikakav učinak na stabilizaciju cijena tih proizvoda. Štoviše, nastavili su poskupljivati. Dok Kelemen to smatra pohlepom trgovaca, Grubišić ističe kako su očekivanja pojeftinjenja u toj situaciji "ekonomska zabluda".
"Od onoga što potrošač potroši u lancu ili kupi od trgovca se raspoređuje na pet interesnih skupina. Jedan dio ide dobavljačima, zaposlenicima za plaće, dio ide kreditorima za otplatu glavnice, dio ide državi za poreze i ostatak ide vlasnicima kao dobit. Što je najbolje napraviti, nije na nama, iako smo mi u kapacitetu potrošača, biznis će sam odrediti što je najbolje napraviti u tom trenutku", smatra Grubišić.
Naši sugovornici, očekivano, potpuno suprotno tumače i činjenicu da su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u Švedskoj nego u Hrvatskoj, primjerice da kilogram Vegete u Konzumu stoji 7,69 eura, a u švedskom Willysu 6,35 eura.
---Cijelu emisiju pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}