Nakon pada u travnju, prosječne plaće porasle u svibnju. Dovoljno da zaustave imigraciju?

Nakon kratkotrajnog pada u travnju, prosječna neto plaća u Hrvatskoj porasla je u svibnju i iznosila 1.451 euro, pokazuju najsvježiji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U travnju je prosjek bio 1.439 eura, a u ožujku 1.448. Usporedba s lanjskim svibnjom ukazuje na realni rast plaće od 5,9 posto u posljednjih godinu dana.

Najnovije brojke pokazuju nastavak općeg trenda rasta osobnih dohodaka u Hrvatskoj koji se zahuktao nakon pandemije, no isto tako ukazuju i na usporavanje tog rasta. Dok su se sve do veljače međugodišnje stope realnog rasta kretale oko 10 posto, u posljednja tri mjeseca one su ispod šest posto. Niži godišnji rast plaća rezultat je dijelom i viših plaća u prošloj godini koje nisu nastavile rasti jednakim tempom.

Uspoređujući plaće po djelatnostima u petom mjesecu ove i petom mjesecu prošle godine vidi se kako su u manje-više svim djelatnostima prosječni dohoci posljednjih godinu dana porasli za 100 do 200 eura. Časna iznimka je proizvodnja motornih vozila gdje su prosječne plaće u petom mjesecu ove godine bile 100 eura niže nego lani, no čini se kako je to rezultat jednokratnog skoka u svibnju lani kad su plaće s 1.349 eura u travnju skočile na 1.624 eura mjesec dana kasnije da bi se opet vratile na prosječnih 1.370 eura u lipnju. Najveći poslodavci u ovoj djelatnosti su poduzeća Rimac grupe, AD Plastik i Đuro Đaković grupa.

Tradicionalno, u samom vrhu po prosječnim plaćama nalazi se zračni prijevoz gdje su one u petom mjesecu iznosile 2.280 eura. Društvo pilotima s plaćama u oblacima još čine bankari, liječnici i znanstvenici koji svi u prosjeku imaju plaće više od 2.000 eura.

Na suprotnom kraju, opet tradicionalno, nalaze se kožna i tekstilna industrija, odnosno proizvodnja odjeće te kože i srodnih proizvoda. Jedino su u tim djelatnostima neto plaće u petom mjesecu bile niže od tisuću eura. Zaposleni u proizvodnji odjeće su u prosjeku dobili 921 euro.

Da rast plaća, koliko god ga aktualna vlast često spominjala, nije dovoljan kako bi hrvatske građane zadržao od iseljavanja iz zemlje pokazuju i još neki svježi podaci. DZS je prošlog tjedna objavio migrantsku bilancu za 2024. godinu koja pokazuje kako je, kao i u nizu prethodnih godina, i lani neto imigrantski saldo za državljane Hrvatske bio negativan. Odselilo ih je 20,1 tisuća, a iz inozemstva ih se vratilo 13,3 tisuće.

Brojka je nešto bolja od 2023. i 2022. godine kad se, redom, iselilo 14,6 odnosno 22,4 tisuće građana više nego što ih se vratilo, ali i dalje ukazuje na trend odlaska naših državljana u druge zemlje. Ukupan migrantski saldo prošle godine bio je pozitivan za 31,3 tisuću stanovnika zahvaljujući useljavanju iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Ukrajine te ponajviše Azije.