Prva polovica siječnja često se proglašava najdepresivnijim razdobljem u godini. Depresija kako kome, no uzbuđenja na političkom i ekonomskom planu u proteklih tjedan dana svakako nije manjkalo iako se tek privikavamo na novu 2026. godinu.
Idućeg tjedna navršava se prva godišnjica drugog mandata Donalda Trumpa. Američki predsjednik ne prestaje izazivati kontroverze kako na nacionalnom tako i na međunarodnom planu. Još uvijek se sliježu dojmovi nakon otmice venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i njegove supruge, da bi u međuvremenu eskalirale prijetnje kako će Sjedinjene Američke Države okupirati Grenland što je ovog puta u Europi shvaćeno dovoljno ozbiljno da se tamo upute i vojne snage pojedinih država. U fokusu je i Iran gdje su proteklih dana intenzivirani prosvjedi protiv vlasti kojoj je zaprijetio i Trump.
Na američkom nacionalnom planu vikend i početak tjedna obilježio je sukob Trumpa i čelnika Saveznih rezervi Jeromea Powella. Njega je na poziciju u svojem prvom mandatu imenovao upravo Trump, no američki predsjednik već se godinama ne suzdržava u kritiziranju monetarne politike.
Čelnik američkih Saveznih rezervi Jerome Powell po prvi puta je osobno reagirao na pritisak Trumpove izvršne vlasti | Al Drago/Bloomberg
Ministarstvo pravosuđa pokrenulo je istragu oko troška obnove sjedišta Saveznih rezervi, a nakon konstantnih Trumpovih pritisaka na Powella i Fed, potez glavne državne odvjetnice tumači se kao dodatno zaoštravanje tog odnosa i ugrožavanje neovisnosti Saveznih rezervi. Powell je sada po prvi puta i osobno reagirao na pritiske izvršne vlasti, dio američkih republikanaca kritizirao je Trumpa, a potporu Powellu su izrazili i čelnici drugih nacionalnih i nadnacionalnih središnjih banaka.
Nešto bliže, s ove strane Atlantskog oceana, zveckanje oružja više nije moguće ignorirati. Pojačana potrošnja na vojnu opremu donijela je rast prihoda proizvođačima iz tzv. obrambenog sektora, a u sklopu toga došla je i najava nove javne ponude dionica.
Češki IPO u Amsterdamu
Čehoslovačka grupa (CSG, Czechoslovak group), proizvođač oružja, municije i druge vojne opreme sa sjedištem u Pragu, najavila je i izlazak na Amsterdamsku burzu. CSG je u većinskom vlasništvu Michala Strnada. Njegov otac Jaroslav upravlja još jednim češkim konglomeratom, CE Industries, unutar kojeg se nalazi i slavonskobrodska Đuro Đaković grupa.
Dionica Đure Đakovića prošle je godine u ožujku neočekivano poprilično poskočila na Zagrebačkoj burzi i od tada joj cijena podosta oscilira. Puno manje oscilacija ima dionica Končar-elektroindustrije koja je u proteklih šest trgovinskih dana čak pet puta obarala svoj cjenovni rekord. Prošlog petka skočila je na 728 eura, u ponedjeljak joj je povijesni maksimum porastao na 730, u utorak na 734, a u srijedu na 744 eura. U petak je taj rekord dodatno povišen na 750 eura.
Novih revolucionarnih vijesti iz kompanije nema i može se špekulirati kako cijenu prema gore gura jedino optimizam investitora. Iz Končara su od početka godine došle jedino obavijesti o tome kako je zaključena transakcija preuzimanja društva Neos te kako su s Hrvatskom elektroprivredom sklopili ugovor o rekonstrukciji HE Varaždin vrijedan 95 milijuna eura.
Končar ipak nije jedina tema domaćeg tržišta kapitala. Ingra je na tržištu kupila vlastite dionice vrijedne 740 tisuća eura koje predstavljaju čak 2,3 posto temeljnog kapitala. No u kompaniji ostaju nedorečeni koja namjera stoji iza nesvakidašnjeg poteza.
Nenad Bakić pronalazi nelogičnosti u javnim podacima fonda Orca Bason kojim upravlja Vuk Vuković | Ilustracija: Antonija Tušek/Canva
Kontroverza s hedge fondom Orca Bason pod upravljanjem Vuka Vukovića također još nije gotova. Investitor Nenad Bakić istaknuo je neke nelogičnosti oko podataka s internetskih stranica fonda, a ulagačima ostaje da se upitaju gdje prestaje marketing, a gdje počinje stvarna provjerljiva odgovornost.
Od nove godine glavna financijska tema u široj javnosti ipak su besplatni osnovni bankovni računi. Banke od lani kritiziraju kako za njih nova regulativa znači manjak prihoda od naknada i zadiranje u profite, no politički ekonomist Željko Ivanković u izjavi za Bloomberg Adria TV ističe kako se radi o nepravednoj raspodjeli koristi od digitalizacije. "Ono što je nekada radila gospođa na šalteru, sada radi korisnik. Klijent troši svoje vrijeme obavljajući bankarski posao, a banka time ostvaruje ogromne uštede. Pitanje je koliko je pravedna raspodjela te uštede", ističe on.
Od nešto revijalnijih novosti iz prošlog tjedna s domaćeg tržišta vrijedi izdvojiti nastavak lanjskih vlasničkih previranja. Nakon što je nedavno objavljeno kako je češka DRFG grupa preuzela riječki trgovački centar ZTC, a austrijska Supernova kupila Park&Shop centar u Imotskom, ovih je dana stiglo priopćenje da je poljski Enterprise Investors prodao slovensku tvrtku Intersport ISI pod čijim se upravljanjem nalazi i lanac trgovina sportskom opremom Intersport u Hrvatskoj. Također, njemačka Cosnova preuzela je kompletno vlasništvo u hrvatskoj kozmetičkoj tvrtki VM2 Cosmetics.
Time se ponovo potvrđuje interes inozemnih poduzetnika za prilikama u Hrvatskoj kojeg pokazuju i brojke. Hrvatska narodna banka proteklog je tjedna objavila podatke o izravnim stranim investicijama za prvih devet mjeseci 2025. koji pokazuju kako su ta ulaganja na tragu 2024. godine. Do kraja rujna strani poduzetnici su investirali 3,12 milijardi eura.
Manji interes za nekretnine
No iz istog izvora stigla je i potvrda da je splasnuo interes inozemnih kupaca za hrvatskim nekretninama. Do kraja rujna stranci su kupili nekretnine u vrijednosti 279 milijuna eura, što je daleko od rekordnih 907 milijuna iz 2022. godine.
Pad interesa stranaca nije jedini negativan trend. Očekuje se i postepeno domaćeg usporavanje gospodarskog rasta. Ekonomist Predrag Bejaković u izjavi za Bloomberg Adria TV kaže kako "dominantna uloga osobne potrošnje i investicija upućuje na relativno zdravu unutarnju dinamiku gospodarstva, potpomognutu rastom plaća, fondovima Europske unije i još uvijek solidnim tržištem rada". No upozorava i da glavni rizici leže u vanjskom okruženju, ponajprije u "slabljenju rasta ključnih trgovinskih partnera, pogotovo Njemačke i Italije".
Jedan sektor koji bi možda mogao jače zaživjeti u Hrvatskoj su svugdje spominjani podatkovni centri. Goran Đureski, direktor tvrtke Digital Realty kaže kako Hrvatska ima zemljopisni i energetski potencijal, ali najveća prepreka je regulatorni okvir.
Onima koji ne mogu čekati potencijalna ulaganja u podatkovne centre mogla bi se privlačnom učiniti investicija u Deset fantastičnih dionica – kineski pandan američkoj Sedmorici veličanstvenih koja posljednjih godina dominira tržištem.
U kinesko-američke odnose ubuduće će se morati uračunati i najnoviji trgovinski sporazum između SAD-a i Tajvana prema kojem bi, između ostalog, Tajvan trebao investirati 250 milijardi dolara u proizvodnju procesora u SAD-u. Uz taj, proteklog je tjedna konačno zaključen i trgovinski sporazum na kojem se radilo čak 25 godina. Europska unija i Mercosur – trgovinski blok južnoameričkih država – priveli su kraju pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini. Treba ga još ratificirati Europski parlament, a njime bi nastala jedna od najvećih svjetskih zona slobodne trgovine s više od 700 milijuna stanovnika.
Novi trgovinski sporazum, usprkos brojnim preprekama i prigovorima koje su godinama kočile njegovo konačno donošenje, mogao bi barem djelomično podići raspoloženje anemičnoj ekonomiji Europske unije. Da idućih mjeseci barem pokušamo pobjeći od depresije s kojom smo počeli.
.webp){kind=icon}
