.webp){kind=icon}
Protekli tjedan obilježio je niz pozitivnih domaćih i globalnih ekonomskih podataka. Kvartalni BDP rastao nam je najviše u EU. Nažalost, i po stopi rasta inflacije smo u samom europskom vrhu. Na globalnoj poslovnoj i političkoj sceni snažno su odjeknule i vijesti o dva smrtna slučaja svjetski poznatih stogodišnjaka – Henryja Kissingera i Charlieja Mungera.
Tjedan smo započeli, već tradicionalno, velikom analizom poslovanja regionalnih trgovačkih centara koja je pokazala da su zagrebački i beogradski trgovački centri na vrhu u Adria regiji po profitabilnosti i površini. I Zagreb i Beograd imaju više od 400 tisuća kvadratnih metara pokrivenih velikim trgovačkim centrima, a oni najprofitabilniji među njima – zagrebački Arena centar i beogradski centar Ušće – lani su imali prihode od 600 i više eura po iznajmljenom kvadratnom metru prostora. Prosjek najvećih trgovačkih centara u regiji je ispod 350 eura, pokazuje analiza.
U odnosu na broj stanovnika najzasićenija trgovačkim centrima je pak Ljubljana, iza koje slijedi Zagreb. Drugi glavni gradovi regije obuhvaćeni analizom – Beograd, Sarajevo i Skoplje – tako imaju još prostora za nove projekte. Takva situacija omogućuje Beogradu i najvišu zakupninu za prostore u trgovačkim centrima koja se tamo kreće od 26 do 29 eura po kvadratnom metru. U Ljubljani i Zagrebu cijena najma je u rasponu od 19 do 22 eura, navode naši analitičari.
Prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS) od utorka pokazala je da nam je sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod u trećem tromjesečju ove godine bio 0,3 posto viši u odnosu na prethodni kvartal te tri posto viši na godišnjoj razini.
U drugom tromjesečju sezonski prilagođen kvartalni rast iznosio je 1,5 posto, dok je godišnje bio 2,2 posto. Stopa rasta za prvo tromjesečje je na kvartalnoj razini bila 0,9 posto, a na godišnjoj 1,6 posto.
Ministar financija Marko Primorac | Dario Grzelj/Hina
Prema takozvanim izvornim podacima, realna stopa rasta na godišnjoj razini u trećem tromjesečju bila je 2,8 posto nakon 2,6 posto u drugom i 1,6 posto u prvom tromjesečju.
Nažalost, rekorderi u EU-u nismo samo po rastu BDP-a, već i po stopi rasta cijena. Prema prvoj procjeni Eurostata u četvrtak, godišnja inflacija u eurozoni u studenome iznosila je 2,4 posto, što je daljnje usporavanje u odnosu na 2,9 posto u listopadu, a Hrvatska je imala drugu najvišu stopu nakon Slovačke.
Time se inflacija u eurozoni za ovaj mjesec podosta približila onome što Europska središnja banka (ECB) naziva ciljanom razinom od dva posto.
Ako se gledaju glavne sastavnice inflacije, u studenome su najvišu godišnju stopu imali hrana, alkohol i duhan, i to 6,9 posto, dok su kod usluga godišnje cijene rasle četiri posto. Kod neenergetskih industrijskih dobara rast je 2,9 posto. Kod cijena energije došlo je do godišnjeg pada od 11,5 posto.
Ti pokazatelji prelijevaju se i na druge sfere. Tako je potrošnja za ovogodišnji Crni petak premašila očekivanja skokom od 17,2 posto u odnosu na lani, na 76,7 milijuna eura, pokazali su podaci Porezne uprave.
Zanimljivo je da je pritom broj izdanih računa tek blago rastao, za 0,9 posto, na nešto više od četiri milijuna, što ukazuje da rastu potrošnje vjerojatno nije toliko kumovao ekonomski prosperitet, koliko sve više cijene.
Prodaja ovog Crnog petka porasla je za 17,2 posto | Depositphotos
Kako se popusti protežu na cijeli tjedan, Porezna uprava je objavila i podatke za razdoblje od 20. do 26. studenoga ove godine, koji pokazuju još veći rast potrošnje od 18,1 posto. Konkretno, u tom razdoblju izdano je 22,93 milijuna računa, čija je vrijednost dosegnula 393,5 milijuna eura, dok je u razdoblju od 21. do 27. studenoga lani bilo izdano 22,88 milijuna računa, ukupne vrijednosti 333 milijuna eura.
Kupovalo se naveliko i na državnoj rasprodaji. Naime, Ministarstvo financija objavilo je kako je posljednje izdanje trezorskih zapisa, od milja nazvanih narodnima, zaključeno ukupnom prodajom u visini od 1,13 milijardi eura, a na Zagrebačkoj burzi je objavljen popis najvećih kupaca.
Među prvih deset najvećih nalazi se čak pet privatnih računa, a izgledno je da se još netko s viškom novca krije i iza skrbničkog računa Privredne banke Zagreb (PBZ).
Među 10 najvećih kupaca narodnih trezoraca čak je pet privatnih računa | Damir Senčar/Hina
Neprikosnoveno prva na listi je Hrvatska agencija za osiguranje depozita sa 7,96 posto udjela, odnosno s uloženih gotovo 90 milijuna eura, što će im donijeti gotovo 3,4 milijuna eura od kamata. Agenciju je osnovala država, pa je zanimljivo da praktički pozajmljuje novac vlasniku i zarađuje na kamatama.
Najviše razloga za zadovoljstvo imaju hrvatske banke koje su u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile dobit od 1,1 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 64,2 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB) objavljeni u srijedu.
Sveukupno poslovanje kreditnih institucija rezultiralo je povećanjem dobiti, a ključni pokazatelji profitabilnosti također su značajno rasli. Prinos na imovinu (ROA) povećao se s jedan na 1,9 posto, dok je prinos na kapital (ROE) skočio s 8,2 na 16,9 posto.
Hrvatske banke su u prvih devet mjeseci imale 1,1 milijardu eura dobiti | Zvonimir Kuhtić/Hina
Analiza HNB-a koja se temelji na podacima dobivenim od samih banaka pokazuje da je svih 20 banaka koliko ih je poslovalo u Hrvatskoj prvih devet mjeseci završilo s dobiti. U usporedbi s prethodnom godinom, kada je bila 21 banka, bilježi se rast u profitabilnosti, a nijedna banka nije zabilježila gubitke.
Rast gospodarstva povećava glad poslodavaca za radnom snagom, a najdraža im je ona najjeftinija, pa ne čudi podatak da je od početka ove godine do kraja listopada izdana je 147.301 radna dozvola za boravak i rad stranaca, od čega dvije trećine za rad u sektoru graditeljstva i turizmu. To je čak 39 posto više radnih dozvola za strane radnike nego lani, prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
S obzirom na solidan ekonomski rast te kontinuiranu napetost tržišta rada, u HUP-u očekuju da će ukupan broj radnih dozvola iduće godine premašiti 200 tisuća, sa 170 do 175 tisuća u 2023. godini. "Ukupan broj stranih radnika mogao bi dosegnuti 400 do 500 tisuća do 2030. uz pretpostavku rasta BDP-a od oko 2,5 posto kroz idućih sedam godina. U tom bi slučaju strani radnici činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj", kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
Dogodine bi moglo biti izdano više od 200 tisuća radnih dozvola | Depositphotos
Najnezadovoljniji prošlog tjedna bili su računovođe, a muči ih promjena regulative. U sklopu posljednje porezne reforme, Vlada je izmijenila niz zakona s područja poreza, a ti zakoni uskoro stupaju na snagu. Među spomenutim izmjenama nalazi se i promjena u Zakonu o doprinosima, koji uključuje olakšice pri plaćanju doprinosa za prvi mirovinski stup. Iz Glasa poduzetnika ističu da glavni problem proizlazi iz Vladinih olakšica na mirovinski doprinos.
Naime, njihov iznos ovisi o visini bruto plaće, no utvrditi taj iznos izazovno je kada zaposlenici u istom mjesecu rade za više od jednog poslodavca. Iz Udruge kažu da nedostatak preciznih podataka o bruto plaći kod svakog poslodavca stavlja računovođe u nezavidan položaj. Bez točnih informacija, računovođe ne mogu precizno izračunati plaću niti informirati klijenta o očekivanom iznosu primanja.
Vraćamo se pozitivi, točnije brojkama u zračnom prometu koji još uvijek nije na rekordnoj razini, ali je vrlo blizu. Kao i u turizmu gdje su brojke dolazaka i noćenja gostiju za nijansu slabije nego u 2019. godini, zračni promet u Hrvatskoj još uvijek nije na visini te sad već legendarne godine. Nedavno objavljeni podaci o broju putnika u hrvatskim zračnim lukama, kao i druga statistika, to i dokazuju. Dodatne informacije sugeriraju i zaokret zračnog prometa u Hrvatskoj prema diskontnim avioprijevoznicima, što i ne čudi previše.
Zračni promet u Hrvatskoj još kaska za 2019. godinom | Chris Ratcliffe/Bloomberg
Prema službenoj statistici, kroz devet domaćih aerodroma za koje se prate brojke u prvih je devet mjeseci prošlo 9,6 milijuna putnika. To je za jedan posto manje u odnosu na 9,7 milijuna njih koji su kroz te zračne luke prošli do kraja rujna pretpandemijske 2019. godine. Pa mada je ta ukupna brojka gotovo jednaka kao i prije četiri godine, među pojedinim aerodromima došlo je do svojevrsne preraspodjele koja je kod nekih, poput pulskog i zadarskog, i prilično značajna.
A kakav bi to tjedan bio da nema vijesti o novom pokušaju vlasničkog preslagivanja u Fortenovi? Ni ovaj put nisu iznevjerili jer su u srijedu objavili kako je krovna nizozemska holding kompanija Fortenova Group TopCo B.V. postigla dogovor s kompanijom Open Pass, najvećim nesankcioniranim dioničarom Fortenova grupe pod kontrolom Pavla Vujnovca, koji bi trebao rezultirati novom vlasničkom strukturom u kojoj više neće biti sankcioniranih suvlasnika.
Dogovor se odnosi na prodaju i prijenos 100 posto udjela koje Fortenova Group TopCo B.V. drži u kompaniji Fortenova Group MidCo B.V. na novoosnovanu nizozemsku korporativnu strukturu, koja se sastoji od nizozemske zaklade Iter STAK Stichting i nizozemskog društva Iter BidCo B.V., za iznos koji ukupno može dosegnuti do 660 milijuna eura.
Pavao Vujnovac ojačat će svoju poziciju u vlasništvu Fortenove | Enna grupa
Od tog iznosa, pola milijarde eura kupci plaćaju bezuvjetno na zaključenju transakcije, a isplata preostalih do 160 milijuna eura vezana je uz postizanje ugovorom preciziranih financijskih ciljeva Fortenova grupe koje bi upravo ta transakcija trebala omogućiti.
Iako im je osigurano još sedam milijuna eura potpora, svinjogojci i dalje prosvjeduju. Nezadovoljni Vladinim mjerama za suzbijanje afričke svinjske kuge ne odustaju od svojih zahtjeva, zbog čega i dalje traktorima blokiraju prometnice.
Traže stavljanje izvan snage naredbe Ministarstva poljoprivrede i zaustavljanje eutanazije svinja, prestanak svih oblika kategorizacije objekata za držanje svinja i hitno ukidanje zabrane klanja zdravih svinja. Također zahtijevaju da im se omogući svinjokolja u vlastitim objektima, uz prethodni nadzor veterinara te slobodna trgovina nezaraženim svinjama. Traže i redovnu mjesečnu novčanu potporu uzgajivačima kojima su svinje eutanazirane dok ne stanu ponovno na noge.
Marija Vučković i Nikolina Brnjac | Hina
Zahtjevi svinjogojaca se ne mijenjaju i prosvjedovat će, najavili su, dok se ne ispune.
Vraćamo se vječnom problemu nedostatka radne snage, ovaj put stručne. Polako, ali ipak, počele su se rasplitati nagomilane poteškoće oko dramatično sporih administrativnih procedura u Hrvatskoj kad je riječ o poticanju razvoja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
Ubrzali su se postupci za dodjelu energetskih odobrenja, provedene su promjene u regulatornom okviru i investitori sad mogu imati nešto jasniju sliku što ih čeka tijekom izgradnje pogona i prodaje energije u budućnosti.
No u međuvremenu se počeo produbljivati novi problem koji pogađa hrvatsko gospodarstvo u cjelini, a ima važan odraz i u segmentu obnovljive energije. Naime, sve više nedostaje stručnog kadra za razvoj pogona na obnovljive izvore te za jačanje i razvoj prijenosne mreže, bez čega niti nema mogućnosti priključenja novih pogona na sustav.
Energetika ima sve ozbiljniji problem | Depositphotos
No to ne obeshrabruje slovenske investitore koji Hrvatsku sve više prepoznaju kao atraktivnu destinaciju za ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije. Dok se situacija na domaćem tržištu suočava s izazovima, slovenske tvrtke poput Petrola i Interenerga u Hrvatskoj prepoznaju stabilne zakonske okvire kao ključni faktor za uspješno ulaganje u obnovljive izvore energije.
U današnjem poslovnom okruženju, primjetan je snažan trend među brojnim kompanijama koje teže investiranju u obnovljive izvore energije. Prepoznajući važnost održivosti, mnoge tvrtke svoje strategije preusmjeravaju prema ekološki prihvatljivijim opcijama, a obnovljivi izvori energije postaju ključna komponenta tih inicijativa. Investiranje u solarne elektrane, vjetroelektrane i druge obnovljive projekte ne samo da pridonosi smanjenju ugljičnog otiska, već često pruža i dugoročne ekonomske prednosti.
Na globalnoj sceni borba protiv klimatskih promjena ne ide kako je zamišljeno. Ugljične kompenzacije su nekada izgledale predodređene za nezaustavljiv rast. Analitičari su predviđali da će ugljični krediti, kojima je cilj bio uklanjanje emisija, biti vrijedni stotine milijardi dolara. No tvrtke postaju sve suzdržanije prema tom tržištu koje doživljava sve više kritika od znanstvenika i stručnjaka.
Ugljične kompenzacije ne daju očekivane rezultate | Bloomberg
Prošle su godine prvi put pale količine ugljičnih kredita koje su kupile banke, zrakoplovne tvrtke, industrijski divovi i druge tvrtke, otkriva Bloomberg u analizi koja pokriva više od 260 tisuća transakcija od 2010. godine.
U 2022. je potražnja pala za 17 posto u odnosu na 2021. godinu.
Zato se svjetski čelnici u prosincu okupljaju u Dubaiju na godišnjem skupu o pitanju klimatskih promjena COP28, a među ključnim temama bit će smanjivanje uporabe fosilnih goriva, ako ne i potpuno postupno odricanje od te vrste energenata.
Također su među glavnima teme poput mehanizama za prilagodbu ekstremnim vremenskim prilikama, trgovanje emisijama ugljika i novi fond koji bi trebao poslužiti za plaćanje gubitaka i štete prouzročene globalnim zatopljenjem.
Ove je godine čovječanstvo ponovno bilo svjedokom razarajućih učinaka klimatskih promjena na planet. Ljetna sezona na sjevernoj poluci bila je najtoplija globalno otkako se mjeri. U rujnu je najmanje pet tisuća ljudi izgubilo život u Libiji u mediteranskoj oluji Daniel, dok je požar na havajskom otoku Maui ubio najmanje 115 osoba.
Henry Kissinger | Bloomberg
Još neumoljiviji ubojica od klimatski promjena je vrijeme. Starost ne štedi nikoga pa tako ni Henryja Kissingera koji je umro u srijedu.
Kontroverzni američki diplomat koji je ostavio dubok trag u vanjskoj politici SAD-a, preminuo je u 101. godini u svom domu u Connecticutu.
Najpoznatiji je po svojoj ulozi u otvaranju Kine prema Zapadu i pokretanju sporazuma o kontroli naoružanja sa Sovjetskim Savezom pod republikanskim predsjednicima Richardom Nixonom i Geraldom Fordom.
Navukao je i bijes mnogih zbog potpore kampanji masovnog bombardiranja u Vijetnamu i Kambodži, podržavanja autoritarnog režima Augusta Pinocheta u Čileu i zatvaranja očiju pred genocidom u Istočnom Timoru i Bangladešu.
U ovom tjednu nas je napustio još jedan slavni stogodišnjak – Charlie Munger.
Charlie Munger | Bloomberg
Munger, koji je umro u utorak u Kaliforniji, otprilike mjesec dana prije svog 100. rođendana, bio je dugogodišnji poslovni partner Warrena Buffetta, a s njim je Berkshire iz posrnule tekstilne tvornice transformirao u diva vrijednog 783 milijarde dolara koji obuhvaća industrije od osiguranja do energetike.
Završavamo blokom međunarodnih vijesti, a krećemo od Starog kontinenta. Najvažnija vijest za europsko gospodarstvo je pad inflacije u Njemačkoj. Ona je u studenom pala više nego što se to očekivalo, i to zahvaljujući troškovima energenata i putovanja, pa je time došla nadomak razini od dva posto kojoj teži Europska središnja banka (ECB).
U odnosu na prošlu godinu, potrošačke cijene porasle su 2,3 posto, što je manje nego tri posto koliko je rast iznosio u listopadu i manje nego 2,5 posto na koliko su rast procjenjivali ekonomisti koje je anketirao Bloomberg. Na mjesečnoj razini cijene su snižene 0,7 posto, a samo su turistički paket-aranžmani bili zaslužni za čak 0,15 postotnih bodova tog pada.
Njemačke obveznice nastavile su istovremeno rasti, pa je prinos na dvogodišnje vrijednosnice tijekom dana pao za sedam baznih bodova, na 2,85 posto.
Olaf Scholz | Bloomberg
Kad smo već kod obveznica, u tijeku je izvanredna promjena uloga u cijeloj eurozoni, nakon nešto više od desetljeća otkako je niz fiskalnih kriza gotovo slomio jedinstvenu valutu.
Tada su takozvane periferne zemlje – Portugal, Italija, Irska, Grčka i Španjolska – izazivale bijes ulagača nakon što su se zadužile.
No sada su Njemačka i Francuska države koje se sve češće moraju pravdati usred proračunske krize i fiskalnih planova koji su u suprotnosti s ograničenjima Europske unije.
Gdje god ima preslagivanja, ima i prilika. Dobro to zna šef Blackstonea Steve Schwarzman koji je poručio da njegova tvrtka razmatra prilike za kupnju nekretnina diljem Europe kako se zbog popuštanja monetarne politike obujam poslova počinje oporavljati.
Privlače ih ulaganja u podatkovne centre, skladišta i studentske domove diljem Europe, rekao je Schwarzman u intervjuu za Bloomberg TV na marginama britanskog Global Investment Summita u Londonu.
Blackstone razmatra prilike za kupnju nekretnina diljem Europe | Depositphotos
"Mislim da smo više na strani ciklusa oporavka, iako je stanje već godinu dana pomalo turobno", rekao je u intervjuu Schwarzman, Blackstoneov predsjednik i glavni izvršni direktor.
S druge strane Atlantika također vlada optimizam jer najnoviji gospodarski podaci ukazuju na veliku vjerojatnost mitskog mekog prizemljenja.
Naime, američka ekonomija je u trećem tromjesečju rasla po čak i višoj stopi nego što su bile inicijalne procjene, a nove brojke su odraz poboljšanih procjena poslovnih investicija i državne potrošnje.
Bruto domaći proizvod (BDP) je u trećem kvartalu rastao po anualiziranoj stopi od 5,2 posto, što je najviša stopa u posljednje dvije godine. Tako izražena procjena znači da bi američki BDP u godinu dana porastao za 5,2 posto kad bi cijele godine rastao jednakom stopom kao i u trećem kvartalu.
Joe Biden | Bloomberg
Osobna potrošnja skočila je za nešto skromnijih 3,6 posto, pokazale su najnovije službene procjene o kretanju ekonomije objavljene u srijedu. Snižena procjena potrošnje kućanstava rezultat je usporavanja u potrošnji za usluge.
Vraćamo se opet na obveznice koje diljem svijeta rastu najbržim tempom od financijske krize 2008. godine. Prema Bloombergovu indeksu globalnog državnog i korporativnog duga, u studenom je povrat iznosio 4,9 posto, što ide prema najvećem mjesečnom dobitku od 6,2 posto u jeku recesije u prosincu 2008. godine.
Taj uspon u studenom potaknut je sve većim nagađanjima da su Savezne rezerve i njezini globalni partneri uglavnom završili s podizanjem kamatnih stopa i da će ih početi smanjivati sljedeće godine. Guverner Feda Christopher Waller u utorak je dodatno podržao tu tvrdnju kada je rekao da se trenutna razina politike čini dobro pozicionirana za usporavanje gospodarstva i smanjenje inflacije.
"Wallera smatramo članom s naginjanjem prema restriktivnim mjerama, stoga je značajno što zvuči kao da podržava blaže mjere", rekao je James Wilson, viši upravitelj portfelja u tvrtki Jamieson Coote Bondsu u Melbourneu. "Čini se da je Fed završio s ciklusom podizanja kamatnih stopa."
