Vodeći zagrebački i beogradski trgovački centri na vrhu su u Adria regiji po profitabilnosti i površini, pokazuje najnovija analiza Bloomberg Adrije. I Zagreb i Beograd imaju više od 400 tisuća kvadratnih metara pokrivenih velikim trgovačkim centrima, a oni s najboljim prihodom među njima - zagrebački Arena centar i beogradski centar Ušće - su lani ostvarili prihode od šesto i više eura po iznajmljenom kvadratnom metru prostora. Prosjek najvećih trgovačkih centara u regiji je ispod 350 eura, pokazuje analiza.
U odnosu na broj stanovnika najzasićenija trgovačkim centrima je, pak, Ljubljana iza koje slijedi Zagreb. Drugi glavni gradovi regije obuhvaćeni analizom – Beograd, Sarajevo i Skoplje – tako imaju još prostora za nove projekte. Ovakva situacija omogućuje Beogradu i najvišu zakupninu za prostore u trgovačkim centrima koja se tamo kreće od 26 do 29 eura po kvadratnom metru. U Ljubljani i Zagrebu cijena najma je u rasponu od 19 do 22 eura, navode naši analitičari.
Cijelu analizu možete pročitati ovdje.
Najveći trgovački centri u svakoj zemlji nalaze se u najvećim gradovima, odnosno gradovima s najvišim prosječnim plaćama. Također, zbog centralizacije u svakoj zemlji, stanovnici drugih gradova teže k prijestolnicama, čak i kad je u pitanju šoping. U Beogradu se maloprodajno tržište pretežno bazira na trgovačkim centrima, pri čemu je veoma mali dio (manje od jedan posto) namijenjen prostorima na rubu grada. U Zagrebu trgovački centri čine oko 90 posto ukupnog maloprodajnog tržišta. S druge strane, Skoplje preferira format centara na rubu grada i druge maloprodajne formate, pa trgovački centri čine oko 63 posto tržišnog udjela, pokazuje analiza.
Osim gradnje novih trgovačkih centara u gradovima s nedostatkom raspoloživih kvadrata, poput Beograda, analitičari očekuju da će postojeći centri u budućnosti prilagoditi strukturu svojih objekata kako bi kupcima omogućili duži boravak.
"Glavni pokretači koji oblikuju šoping centre u budućnosti su navike i potrebe kupaca. Trgovački centri više nisu samo mjesta za kupovinu predmeta poput odjeće ili elektronike; posjetitelji sada žele jedinstvenu destinaciju za svoje svakodnevne potrebe. Krajnji cilj je povećanje vremena koje posjetitelji provode u objektu, što dovodi do većih prihoda trgovačkih centara", navode oni.
Rast prihoda?
Analitičari zaključuju da će najveći plus za prihode trgovačkih centara biti očekivano ubrzanje rasta osobne potrošnje u 2024. godini, a samim time i rast prihoda trgovaca koji donose prihod centrima.
Maloprodajne kompanije su prije kovida dijelile nekoliko zajedničkih karakteristika – manjak digitalne prisutnosti ili mogućnosti e-trgovine, padajuće prihode, lošu financijsku poziciju, zaostalu profitabilnost i opći pad doživljaja brenda i kupaca. Mnogi zakupci zatvaraju trgovine, fokusirajući se na profitabilnije ili bolje lokacije, navodi se u analizi. To im omogućava, s jedne strane, jačanje vlastitog brenda kroz integraciju fizičkih trgovina i online kupovine, a s druge strane smanjivanje troškova zakupa.
Ipak, prosječni ponderirani rast prihoda trgovačkih centara u 2022. godini od 21,1 posto rezultat je kombinacije povećanja prihoda zakupaca i otvaranja novih objekata, kao što su Galerija u Beogradu i East Gate u Skoplju.
Kako objašnjavaju analitičari, dobro postavljeni trgovački centri imaju tendenciju implementacije modela prihoda kroz dugoročne ugovore sa zakupcima, a zakupcima je cilj prebaciti više ulazne troškove na potrošače kroz povećanje maloprodajnih cijena. Rezultirajući porast nominalnih prometa dovodi do povećanja troškova zakupa i posljedično do povećanja prihoda operatera trgovačkih centara. Ukupan prihod zakupaca po kvadratnom metru za analizirano razdoblje i grupu rastao je iz godine u godinu i dosegnuo razinu od 344 eura po kvadratnom metru.
Najveći prihod po kvadratu ostvaruje trgovački centar Ušće u Beogradu, i to 684 eura po kvadratnom, što i ne čudi s obzirom na to da je prosječna zakupnina po kvadratu u Srbiji najviša među zemljama u regiji. Nakon tog centra slijedi Arena centar u Zagrebu s prihodom od 599 eura po kvadratnom metru u prošloj godini. Industrija je očigledno visoko profitabilna, zaključuju analitičari.
Ipak, iako industrija generira visoke marže, prinosi investitorima su na kraju relativno niski – u prosjeku su oni u razini srednjih jednoznamenkastih brojki.
Depositphotos
"Zbog ovoga je atraktivnost daljnjeg ulaganja u industriju prilično izazovna u vremenima rastućih troškova financiranja (...), a još više ako se pretpostavi da će troškovi kreditiranja ostati viši duže vrijeme. Zato vidimo one tržišne igrače koji su posljednjih godina proširili svoje kapacitete i idealno već smanjili dug kao bolje pozicionirane u očima investitora" zaključuju oni.
.webp){kind=icon}
