Henry Kissinger, kontroverzni američki diplomat koji je ostavio dubok trag u vanjskoj politici SAD-a, preminuo je u srijedu u 100. godini u svom domu u Connecticutu.
Najpoznatiji je po svojoj ulozi u otvaranju Kine prema Zapadu i pokretanju sporazuma o kontroli naoružanja sa Sovjetskim Savezom pod republikanskim predsjednicima Richardom Nixonom i Geraldom Fordom.
Navukao je i bijes mnogih zbog potpore kampanji masovnog bombardiranja u Vijetnamu i Kambodži, podržavanja autoritarnog režima Augusta Pinocheta u Čileu i zatvaranja očiju pred genocidom u Istočnom Timoru i Bangladešu.
Kissinger je s 15 godina pobjegao od nacističkog progona Židova iz rodne Njemačke 1938. i razvio konzervativne stavove koji su dominirali njegovim političkim odlukama.
Prema doktrini realpolitike, smatrao je da se diplomacija i sila trebaju koristiti za postizanje ravnoteže moći. Nije previše mario za idealizam u formuliranju vanjske politike, što ga je dovelo u sukob sa zagovornicima ljudskih prava tijekom njegovih osam godina na dužnosti savjetnika za nacionalnu sigurnost i kasnije državnog tajnika SAD-a.
Kroz objektiv "oblikovan pesimizmom i sivim pogledom na čovječanstvo", Kissinger je svoju političku ulogu temeljio na "sukobljavanju moći protiv moći kako bi obuzdao ljudsku agresiju i spriječio katasrofu, a ne na usmjeravanje svijeta nekim unaprijed određenim putem prema univerzalnoj pravdi", napisao je Barry Gewen u u biografskoj knjizi Neizbježnosti tragedije: Henry Kissinger i njegov svijet (2020.).
Kissinger je često koristio upravo taj pristup kako bi opravdao političke odluke o poprištima sukoba kao što su Vijetnam, Čile i Bliski istok. "Kada bih morao birati između pravde i nereda, s jedne strane, i nepravde i reda, s druge strane, uvijek bih izabrao ovo drugo", rekao je u više navrata.
Kritičari su njegovu predanost ograničavanju sovjetske hegemonije pod svaku cijenu smatrali moralnim neuspjehom.
Kissingerovo mjesto u američkom društvu ponekad je nadilazilo diplomaciju. S tvrdim njemačkim naglaskom i prepoznatljivim crnim naočalama stekao je kvazi-kultni status početkom 1970-ih, često zasjenjujući povučenog Nixona, družeći se s Washingtonskom elitom.
"Moć je ultimativni afrodizijak", tvrdio je Kissinger.
Kao Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, oblikovao je proces donošenja politika temeljen na tajnovitosti i isključivanju, zaobilazeći State Department. Također je iskorištavao Nixonovu paranoju kako bi identificirao izvore curenja informacija kroz prisluškivanje podređenih i novinara. Ekspanzivna uporaba tajnog nadzora od strane Bijele kuće dovela je do predsjednikove ostavke 1974. zbog skandala Watergate, zbog pokušaja prisluškivanja sjedišta Demokratskog nacionalnog odbora.
"Otapanje" Kine
Poboljšavanjem odnosa SAD-a s Kinom i postizanjem detanta sa Sovjetskim Savezom, Kissinger je vodio tzv. "trokutnu diplomaciju". Iskorištavajući razdor između dviju komunističkih zemalja, Nixonova administracija izvukla je Kinu iz diplomatske izolacije i prisilila Sovjete da preoblikuju svoju vanjsku politiku.
Kissinger je tajno otputovao u Kinu 1971. kako bi otvorio put za Nixonov posjet sljedeće godine. Taj diplomatski šok zaprepastio je američku javnost, a kruna njegovog rada bio je sporazum kojim je započelo približavanje Sovjetskom Savezu: Ugovor o protubalističkim raketama iz 1972., koji su potpisali Nixon i sovjetski generalni sekretar Leonid Brežnjev.
Taj sporazum bio je na snazi 30 godina, sve do 2002. godine, kada se SAD povukao iz njega. Predsjednik George W. Bush, nakon napada 11. rujna 2001., rekao je da sporazum sprječava sposobnost Amerike da se zaštiti od budućih napada terorista.
U kasnijim godinama, Kissingerova pozornost, kao i pozornost njegovih nasljednika u Washingtonu, okrenula se Aziji.
"O Kini", njegova knjiga od 600 stranica o povijesti i diplomaciji te zemlje, objavljena je 2011., kada je napunio 88 godina. U intervjuu na Bloombergovom forumu nove ekonomije 2020., upozorio je da SAD i Kina "sve više plutaju prema sukobu" čime riskiraju guranje svijeta "u katastrofu usporedivu s Prvim svjetskim ratom".
U srpnju 2023., u dobi od 100 godina, Kissinger se sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Pekingu kako bi razgovarali o američko-kineskim odnosima u svojstvu privatnog građanina.
.webp){kind=icon}
