Kao nikada prije, ovogodišnji Svjetski ekonomski forum u Davosu obilježen je geopolitikom i američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, pa ne čude komentari da bi ovaj skup u elitnom švicarskom skijalištu bilo točnije nazvati Svjetskim geopolitičkim forumom ili "Svjetskim Trumpovim forumom". Svjetska ekonomija ostala je u svojevrsnoj čekaonici kako bi vidjela što će joj donijeti geopolitičke borbe, Trump i velika američka delegacija koja je stigla u Davos, koji je okupio vodeće osobe iz svjetskog biznisa, politike i znanosti.
Iako se forum održava pod motom "Duh dijaloga", dobar dio skupa zapravo je u "duhu Trumpova monologa", odnosno pitanja hoće li predsjednik SAD-a dati naznake mogućnosti da s europskim čelnicima dođe do rješenja prihvatljivog za obje strane, među ostalim i u sporu oko Grenlanda i carinske politike. Forum ove godine, smatra komentator talijanskog dnevnog lista La Repubblica, doista izgleda kao američka kolonija, ili točnije "kolonija MAGA Carstva", budući da se program u potpunosti "vrti oko Trumpa".
"I u službenom programu, u kojem su znatno manje vidljiva woke pitanja poput borbe protiv klimatskih promjena – tipična za forum koji je uvijek politički korektan – ali i u paralelnom programu u kojem su prave atrakcije, uključujući najave o Gazi i sastanke o Ukrajini s Volodimirom Zelenskim i europskim šefovima država i vlada", ističe talijanski komentator Filippo Santelli.
Trump: Grenland je naš teritorij
Unatoč problemima s predsjedničkim avionom, Trumpov govor u Davosu nije kasnio, pokazavši njegovu jasnu namjeru da istakne svoju globalnu supremaciju pod zastavom "Amerika na prvom mjestu".
"SAD je ekonomski motor planeta. I kada Amerika procvjeta, procvjeta cijeli svijet… Svi nas pratite dolje i pratite nas gore", rekao je Trump, hvaleći svoju ekonomsku politiku, potom vanjskopolitičke poteze u Venezueli, ali i američku energetsku politiku, dodavši da SAD ozbiljno ulaže u nuklearnu energiju. "Nisam bio veliki obožavatelj jer mi se nije sviđao rizik i opasnost, ali napredak koji su postigli u nuklearnoj energiji je nevjerojatan, kao i napredak u sigurnosti".
Hvaleći američke nuklearne elektrane, Trump je ponovio svoje uobičajene kritike energije vjetra, dodavši da Velika Britanija sjedi na jednom od najvećih izvora energije na svijetu, a ne koristi ga. Ipak, najveće zanimanje izazvao je dio njegova govora o Grenlandu, za koji je rekao da je "naš teritorij", ali da neće upotrijebiti silu kako bi ga dobio. Istaknuo je da ima veliko poštovanje prema stanovništvu Grenlanda, ali i Danske.
"Ali svaki saveznik u NATO-u ima obvezu braniti svoj teritorij, a činjenica je da nijedna nacija ili skupina nacija nije u poziciji da ga osigura osim Amerike. Velika smo sila, veća nego što ljudi misle, a to su otkrili prije dva tjedna u Venezueli. Vidjeli smo to u Drugom svjetskom ratu kada je Danska, nakon šest sati borbe, pala pred Njemačkom. Bila je nesposobna obraniti sebe ili Grenland, pa je Amerika osjetila obvezu poslati vlastite snage kako bi zadržala Grenland. I to smo učinili uz velike gubitke i troškove. Mi smo ga obranili, uspostavili baze, borili se za Dansku, ni za koga drugog", rekao je Trump, dodavši da su uspješno spriječili neprijatelje da uspostave bazu na našoj hemisferi. "To smo učinili za sebe. Nakon rata koji smo dobili, da nije bilo nas, svi biste govorili njemački i malo japanskog. Nakon rata vratili smo Grenland Danskoj. Koliko smo bili glupi što smo to učinili? A koliko su oni sada nezahvalni. Danas se naša zemlja i svijet suočavaju s mnogo većim rizicima nego ikada prije, zbog oružja, nuklearnog oružja i drugoga o čemu ne smijem govoriti".
Nakon duge kritike Danske, Trump je istaknuo da je Grenland potreban SAD-u "zbog strateške nacionalne sigurnosti i međunarodne sigurnosti".
"Ovaj golemi, nezaštićeni otok zapravo je dio Sjeverne Amerike. To je naš teritorij", rekao je, dodajući da traži "hitne pregovore kako bismo ponovno razgovarali o akviziciji Grenlanda od strane Sjedinjenih Država", te da od NATO-a "nikada nismo ništa tražili i nikada nismo ništa dobili". "Vjerojatno nećemo ništa dobiti osim ako ne odlučim upotrijebiti prekomjernu snagu i silu ondje gdje bismo, iskreno, bili nezaustavljivi. Ali to neću učiniti. To je vjerojatno najveća izjava koju sam dao jer su ljudi mislili da ću upotrijebiti silu. Ne moram upotrijebiti silu. Ne želim upotrijebiti silu. Neću upotrijebiti silu".
Govor Donalda Trumpa u Davosu pratio je cijeli svijet | Bloomberg
Bloomberg
Govoreći o predloženoj američkoj akviziciji Grenlanda, Trump je rekao da ona "ne bi bila prijetnja NATO-u", nego bi "značajno poboljšala sigurnost cijelog saveza, NATO saveza", za koji je dodao da se prema SAD-u "odnosi vrlo nepravedno".
"Sve što tražimo jest da dobijemo Grenland, uključujući pravo vlasništva i titulu, jer vam je vlasništvo potrebno kako biste ga branili. Ne možete ga braniti ako je u zakupu", rekao je Trump o Grenlandu. "Tko, dovraga, želi braniti ugovor o zakupu – veliki komad leda usred oceana, gdje će se, ako dođe do rata, velik dio djelovanja odvijati upravo na tom komadu leda. Zamislite, te će rakete letjeti točno iznad središta tog komada leda".
Nakon što se oko 50 minuta fokusirao na međunarodne teme, Trump se vratio domaćim pitanjima i hvaljenju svoje unutarnje politike, ističući poteze koji, kako je rekao, ne idu u korist institucionalnim investitorima, nego običnim ljudima koji žele pristupačnije stanovanje i više radnih mjesta.
Zapadni prekid života u lažima
Prije nego što je Trump stigao u Švicarsku, kanadski premijer Mark Carney održao je govor koji je oduševio dobar dio zapadnih političkih, znanstvenih, gospodarskih i medijskih elita jer je u njemu objasnio zašto dosadašnji međunarodni poredak utemeljen na pravu i pravilima zapravo nikada nije uistinu primjenjivan, iako su upravo te zapadne elite tvrdile suprotno, inzistirajući da taj poredak utjelovljuje vrijednosti poput poštovanja ljudskih prava, održivog razvoja, solidarnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta država.
Carney je istaknuo da danas živimo u eri suparništva velikih sila te da blijedi dosadašnji poredak u kojem su desetljećima zemlje poput Kanade prosperirale, bile dio njegovih institucija, hvalile njegova načela i imale koristi od njegove predvidljivosti.
"Znali smo da je priča o međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima djelomično lažna. Da će se najjači izuzeti kada im to odgovara. Da se trgovinska pravila provode asimetrično. I da se međunarodno pravo primjenjuje s različitom strogošću, ovisno o identitetu optuženika ili žrtve", rekao je Carney. "Ta je fikcija bila korisna, a američka hegemonija posebno je pomogla u osiguravanju javnih dobara: otvorenih morskih putova, stabilnog financijskog sustava, kolektivne sigurnosti i potpore okvirima za rješavanje sporova… Sudjelovali smo u ritualima. I uglavnom smo izbjegavali isticati praznine između retorike i stvarnosti".
Kanadski premijer Mark Carney | Bloomberg
Kanadski premijer istaknuo je da se svijet nalazi "usred raskida, a ne tranzicije" te da je tijekom protekla dva desetljeća niz kriza u financijama, zdravstvu, energetici i geopolitici razotkrio rizike ekstremne globalne integracije, a velike sile su "počele koristiti ekonomsku integraciju kao oružje".
"Carine kao polugu. Financijsku infrastrukturu kao sredstvo prisile. Opskrbne lance kao ranjivosti koje treba iskoristiti. Ne možete 'živjeti u laži' uzajamne koristi kroz integraciju kada ta integracija postane izvor vaše podređenosti", istaknuo je, dodavši da je moć multilateralnih institucija oslabila te da mnoge zemlje nastoje razviti veću stratešku autonomiju u energetici, hrani, kritičnim mineralima, financijama i opskrbnim lancima. "Pitanje za srednje sile, poput Kanade, nije hoće li se prilagoditi ovoj novoj stvarnosti. Moramo. Pitanje je hoćemo li se prilagoditi jednostavnom izgradnjom viših zidova – ili možemo učiniti nešto ambicioznije…"
Prema njegovim riječima, Kanađani znaju da njihova stara, ugodna pretpostavka kako im geografija i članstvo u savezima automatski donose prosperitet i sigurnost više ne vrijedi.
"Srednje sile moraju djelovati zajedno jer, ako niste za stolom, na jelovniku ste. Velike sile mogu si priuštiti da djeluju same. Imaju veličinu tržišta, vojni kapacitet i moć diktiranja uvjeta. Srednje sile to nemaju. No kada pregovaramo samo bilateralno s hegemonima, pregovaramo iz slabosti. Prihvaćamo ono što se nudi. Natječemo se jedni s drugima tko će biti popustljiviji", rekao je Carney i dodao da to nije suverenitet. "U svijetu suparništva velikih sila zemlje između imaju izbor: natjecati se jedna s drugom za naklonost ili se udružiti kako bi stvorile treći put s utjecajem".
Bez rasprave o ekonomskom sustavu
I dok je kanadski premijer istaknuo da se "stari poredak ne vraća" i da ga ne treba oplakivati niti čekati, on i pojedini europski čelnici rekli su da se njihov pristup geopolitičkom nadmetanju SAD-a, Kine i Rusije temelji na onome što je finski predsjednik Alexander Stubb nazvao "realizmom utemeljenim na vrijednostima", odnosno na pokušaju da se bude i načelan i pragmatičan.
S druge strane, komentatori upozoravaju da bi Europljanima glavni cilj zapravo trebao biti ne kako se zaštititi od Rusije i poboljšati svijet, već kako se suprotstaviti Trumpovim ambicijama i njegovim prijetnjama da će se upustiti u ekonomski rat.
"'Razoružavanje' Trumpa postalo je glavni cilj europskih političara i diplomata u Davosu. Neslužbeno se zna da Europljani koordiniraju svoje kontakte s velikim američkim kompanijama koje bi mogle stradati zbog europskih protumjera. Cilj je uvjeriti poslovne čelnike da pronađu načine kako utjecati na Trumpovo okruženje i na samog Trumpa", ističe Viesturs Spruede, komentator latvijskog dnevnog lista Latvijas Avīze.
Političke i ekonomske elite, međutim, odbijaju se upustiti u iskrenu raspravu o destruktivnom ekonomskom sustavu, smatra belgijsko-nizozemska filozofkinja Ingrid Robeyns, ističući da sve upućuje na to da se u Davosu neće raspravljati o prijetnjama čovječanstvu i planetu koje proizlaze iz neoliberalnog kapitalizma.
"Prijelaz s mješovitih ekonomija u socijalnim demokracijama na neoliberalni kapitalizam doveo je do znatnog povećanja koncentracije bogatstva na vrhu, što sada nagriza (a na nekim mjestima čak i uništava) naše demokracije. Izostanak kontinuirane rasprave o neoliberalnom kapitalizmu u elitnim krugovima nelogičan je, jer je on glavni uzrok ostalih problema o kojima će se raspravljati u Davosu", ističe Robeyns u tekstu za britanski The Guardian.
Bloomberg
.webp){kind=icon}
