U govoru koji je na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu iščekivan s velikom napetošću, američki predsjednik Donald Trump udvostručio je svoje zahtjeve za preuzimanjem Grenlanda, optuživši europske saveznike za nezahvalnost i dovevši u pitanje temelje transatlantske sigurnosne suradnje.
Točno na prvu godišnjicu svog drugog mandata, Trump je pred svjetskom političkom i poslovnom elitom iznio viziju vanjske politike koja se temelji na sili, ekonomskom pritisku i transakcijskom pristupu, ostavljajući saveznike u Europi da se pitaju što slijedi u odnosima koji su već duboko narušeni.
Njegov dolazak kasnio je nekoliko sati nakon što se zrakoplov Air Force One morao vratiti u bazu zbog manjeg tehničkog kvara.
Grenland kao 'ključni nacionalni interes'
Glavna tema Trumpova obraćanja, koja je zasjenila sve najave o domaćoj ekonomiji, bio je Grenland. Američki predsjednik nazvao je preuzimanje golemog arktičkog otoka "ključnim nacionalnim sigurnosnim interesom" Sjedinjenih Država, tvrdeći da je to jedini način da se regija zaštiti od navodnih prijetnji Rusije i Kine. Pozvao je na "hitne pregovore" s Danskom, no istovremeno je pokušao umiriti saveznike izjavom da neće posegnuti za vojnom opcijom. "Ljudi su mislili da ću upotrijebiti silu. Ne moram koristiti silu. Ne želim koristiti silu. Neću koristiti silu", rekao je Trump, no odmah dodao da bi SAD bio "iskreno, nezaustavljiv" ako bi odlučio krenuti tim putem.
Ova uvjeravanja, međutim, pratio je jasan ultimatum. Trump je potvrdio prijetnju uvođenjem carina od 10 posto na uvoz iz osam zemalja članica NATO-a, uključujući Francusku, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo, ako se usprotive američkim planovima. Te bi carine, kako je najavio, u lipnju porasle na 25 posto ako dogovor ne bude postignut. Svoju je poziciju opravdao povijesnim argumentima, nazvavši Dansku "nezahvalnom" jer je SAD, kako tvrdi, obranio i nju i Grenland tijekom Drugog svjetskog rata. "Koliko smo bili glupi da smo im ga vratili? Ali jesmo. A koliko su oni sada nezahvalni?", upitao je Trump. Uoči govora, američki ministar financija Scott Bessent pozvao je europske lidere da "duboko udahnu" i poslušaju predsjednikovu argumentaciju.
Obračun sa saveznicima: 'Neprepoznatljiva' Europa i sumnja u NATO
Trumpov govor bio je prožet oštrim kritikama na račun Europe i transatlantskih saveznika. Ustvrdio je da su dijelovi kontinenta postali "neprepoznatljivi" zbog, kako je rekao, "nekontrolirane masovne migracije" i pogrešnih ekonomskih politika. Posebno se obrušio na zelenu energiju, tvrdeći da vjetrenjače "uništavaju krajolik" i da su dio "zelene nove prijevare". "Što više vjetrenjača zemlja ima, to više novca gubi", izjavio je.
Najveću je zabrinutost izazvao njegov ponovni napad na NATO. Trump je doveo u pitanje temeljno načelo kolektivne obrane saveza, članak pet, koji je do sada aktiviran samo jednom, i to u obranu SAD-a nakon napada 11. rujna. "Mi ćemo biti tu za njih sto posto", rekao je Trump. "Ali nisam siguran da bi oni bili tu za nas". Sličnu je poruku uputio i Kanadi, reagirajući na govor premijera Marka Carneyja, koji je dan ranije upozorio da se svijet nalazi usred "puknuća, a ne tranzicije". "Kanada živi zbog Sjedinjenih Država. Zapamtite to sljedeći put kad budete davali izjave", poručio je Trump.
'Ekonomsko čudo' i domaća agenda
Iako je Greenland dominirao, Trump je dio govora posvetio i američkoj ekonomiji, koju je opisao kao "ekonomsko čudo" i "motor planeta". Pohvalio se da je njegova administracija suzbila inflaciju te je najavio nove mjere za rješavanje problema troškova života Amerikanaca. Najavio je izvršnu uredbu kojom se velikim institucionalnim investitorima zabranjuje kupnja obiteljskih kuća kako bi se olakšala kupnja nekretnina građanima. "Domovi su izgrađeni za ljude, a ne za korporacije, i Amerika neće postati nacija podstanara", rekao je. Također je pozvao Kongres da donese zakon kojim bi se kamatne stope na kreditnim karticama ograničile na najviše 10 posto na godinu dana.
Na vanjskopolitičkom planu, Trump se predstavio kao mirotvorac, tvrdeći da je blizu postizanja dogovora o okončanju rata u Ukrajini te da je u kontaktu i s Vladimirom Putinom i s Volodimirom Zelenskim. Spomenuo je i američku vojnu operaciju u kojoj je otet venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro, hvaleći suradnju koju je Venezuela nakon toga pružila.
Trumpov nastup u Davosu potvrdio je strahove mnogih europskih čelnika i analitičara. Umjesto da smiri napetosti, njegov je govor dodatno produbio transatlantski jaz i povećao neizvjesnost. Mješavinom prijetnji, transakcijske diplomacije i domaćeg populizma, američki predsjednik postavio je pozornicu za nepredvidivo razdoblje u međunarodnim odnosima. Europski saveznici sada se suočavaju s jasnim izborom: prilagoditi se novoj realnosti američke vanjske politike ili riskirati otvoreni trgovinski rat i sigurnosnu krizu. "Puknuće" o kojem je govorio kanadski premijer čini se stvarnijim no ikad.
.webp){kind=icon}
