.webp){kind=icon}
Politika je dominirala naslovnicama u proteklih tjedan dana. U postizbornoj kuhinji ulje na plamen dodao je Ustavni sud svojim upozorenjem kako predsjednik Zoran Milanović ne može biti niti mandatar ni premijer u eventualnoj novoj vladi. Brzo su uslijedile oštre reakcije, pa je tako predsjednik Socijaldemokratske partije Peđa Grbin kazao kako odluka Suda "ide u smjeru diktature i samovlade", a Dalija Orešković, bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i zastupnica pozvala građane na "obranu vlastite države od političkih nasrtaja koruptivne bande".
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i glasnogovornik Vlade Marko Milić poručili su kako se slažu sa stavom suda. Na upozorenje Ustavnog suda reagirao je i sam predsjednik Milanović koji je kazao kako se tim zaključkom samo priprema državni udar.
I dok dosadašnja oporba poziva na formiranje saveza kojim bi se Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) svrgnulo s vlasti, ta je stranka, prema dostupnim informacijama, ušla u pregovore s Domovinskim pokretom. HDZ je na izborima osvojio 61 mandat, a Domovinski pokret njih 14. Za parlamentarnu većinu potrebno je 76 glasova.
Burni dani u hrvatskoj politici donijeli su i razilaženje u Mostu koji je na izborima osvojio 11 mandata. Zbog neslaganja od stranke su se odvojili Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić koji su najavili kako će djelovati kao nezavisni zastupnici.
Bračni par Raspudić razveo se od Mosta | Admir Buljubašić/Hina
A u trenutku dok je pitanje buduće vlasti u Hrvatskoj još uvijek neodgovoreno, počele su i pripreme za predstojeće izbore za Europski parlament koji se održavaju 9. lipnja. Za 12 zastupničkih mjesta koja pripadaju Hrvatskoj natjecat će se kandidati s 25 izbornih lista.
U žiži političkih vijesti ponešto ispod radara je prošla informacija objavljena početkom ovog tjedna kako je Državni zavod za statistiku revidirao rast bruto domaćeg proizvoda za prošlu godinu. Umjesto inicijalne procjene od 2,8 posto objavljene krajem veljače, statističari sada tvrde da je rast bio 3,1 posto.
Gospodarski rast je samo jedna varijabla koja određuje prosperitet neke države. Slovačka podržnica Erste banke izračunala je indeks prosperiteta za 27 država članica Europske unije. Među pobjednicama su Češka i Slovenija, dok je Grčka na samome dnu jer se još nije oporavila od šoka koji je pretrpjela prije više od deset godina u dubokoj recesiji. Hrvatska se nalazi na 21. mjestu.
Prosperitet određene države može se procijeniti i dostupnošću stanova i kuća za građane. Hrvatska se tradicionalno nalazi među državama s najvišim postotkom građana koji u vlasništvu imaju nekretninu, no porez na nekretnine već je godinama vrlo osjetljivo pitanje na granici domaće politike i gospodarstva.
Financijski savjetnik Neven Vidaković protivi se porezu na nekretnine te je za Bloomberg Adria TV izjavio kako je "u plejadi glupih prijedloga u Hrvatskoj u proteklih 30 godina, ovo (...) drugi ili treći najgluplji". Vidaković se pita: "Kako ćete porezom aktivirati nekretnine? Tko ima nekretnine ima i novaca da izbjegne porez. Dan kada se uvede porez na nekretnine ja otvaram konzalting kompaniju za izbjegavanje poreza na nekretnine. Definicija problema je omogućiti veći izbor", istaknuo je.
Nekretnine su vrlo bitan parametar u poslovanju maloprodajnih lanaca. Trgovački lanac Studenac, u vlasništvu poljskog investicijskog fonda Enterprise Investors, u posljednjih je nekoliko godina akvizicijama manjih trgovca okupio njih poprilično i tvrde kako sada upravljaju s trgovinama na više od 1000 lokacija.
U prethodnih se nekoliko dana zahuktala priča o mogućoj prodaji Studenca. Iz Enterprise Investorsa su za Bloomberg Adriju potvrdili kako su angažirali JP Morgan za sagledavanje strateških opcija. Kao jedan od vodećih potencijalnih novih vlasnika spominje se poljski lanac Biedronka, čiji je vlasnik portugalska kompanija Jerónimo Martins. U medijima se spominjalo i ime CVC Capital Partnersa, no oni su nam poručili kako ih taj posao ne zanima.
I dok se pitanje novih vlasnika Studenca tek treba riješiti, sa Zagrebačke burze je stigla vijest kako je konditor Zvečevo i službeno u rukama ruskog tajkuna Denisa Štengelova, odnosno njegove kompanije Flexway Adriatic. Dosadašnji većinski vlasnik Zdravko Alvir riješio se svih dionica, a očekuje se kako će novi vlasnici sada objaviti javnu ponudu i za preostale dionice u rukama drugih dioničara.
Kontroverzna dividenda
Vlasničke peripetije u domaćim kompanijama na površinu su isplivale i nakon što su se mirovinski fondovi usprotivili prijedlogu za isplatu dividende u Arena Hospitality grupi. Društva PBZ Croatia osiguranje i Allianz ZB dostavila su svoje protuprijedloge kojima traže višu dividendu. Uprava Arene je predložila dividendu od 0,75 eura po dionici, PBZ CO predlaže 1,65 eura, a Allianz ZB 1,19 eura. Dva mirovinska društva kontroliraju 20-ak posto vlasništva Arena Hospitality grupe.
Mirovinski fondovi očito aktivno vode brigu o povratu na svoja ulaganja. Pritom će im svakako važni biti najnoviji rezultati Arene objavljeni u četvrtak. Podatke o poslovnom uspjehu u prvom kvartalu objavili su i Atlantic grupa, Ericsson Nikola Tesla te Končar-distributivni i specijalni transformatori.
Istovremeno, glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez bacio je pogled na to kako kompanije iz država članica Europske unije stoje po jednom od parametara profitabilnosti, povratu na kapital. Knez ističe kako je povrat na kapital hrvatskih kompanija 15 posto, dok je slovenskih upola niži, ali upozorava kako te brojke ipak ne treba uzimati zdravo za gotovo.
Kupnjom dvorca ulaganje tek počinje | Ozren Špriranec/Hina
U svakom slučaju, oni koji dobro zarađuju mogu si priuštiti i neke luksuze. Dvorac u Hrvatskoj za koji je početna cijena 570 tisuća eura može na prvu izgledati kao idealna prilika za to, no sama kupoprodajna cijena i transakcija tek su početak "investicije" koja je zapravo puno skuplja.
Jedan od onih koji bi možda mogli i razmotriti takvu avanturu je Neb Chupin, Zagrepčanin vodičkih korijena koji je pod brendom Dalmatia uspješno ponudio džemove i namaze Dida Boža na američkom tržištu. Osim u Sjedinjenim Američkim Državama, podijelio je s nama Chupin, namazi su dostupni i u Kanadi, Japanu, Australiji, a prošle godine stigli su i na police Brazila i Južne Koreje.
Dolazak s nekog od tih tržišta u Hrvatsku uključivao bi i let, a putnici bi se ove godine mogli suočiti s kašnjenjima jer, kako ističu u Croatia Airlinesu, u zračnim lukama nedostaje aerodromskog osoblja. U slučaju kašnjenja ili otkazivanja leta, barem nekakva utjeha bi mogla biti novčana nadoknada avioprijevoznika, mada je potrebno znati kako nemaju baš svi putnici pravo na nju.
Manjak aerodromskog osoblja mogao bi rezultirati u kašnjenjima, upozoravaju u Croatia Airlinesu | Zvonko Kucelin/Hina
Zračni prijevoz jedan je od gospodarskih sektora koji se izdvaja kao veliki zagađivač, no ne zaostaju niti druge vrste transporta, poput cestovnog. Prema podacima o prodaji, vozila na dizelski pogon polako nestaju s europskih prometnica, a zamjenjuju ih hibridna i električna vozila.
Interes za zaštitom prirode na taj način, čini se, nije zanemariv niti u Hrvatskoj. Sva raspoloživa sredstva za subvencioniranje kupnje energetski učinkovitih vozila od 15 milijuna eura rezervirana su u samo dva sata nakon objave natječaja.
Neka od tih novih vozila lako bi mogla biti Teslina, i to brže nego što se ranije očekivalo. Američki proizvođač je ovih dana podigao dosta prašine prvo najavom kako će otpustiti deset posto radnika, a nakon toga i razočaravajućim kvartalnim rezultatima. No cijena dionice je krenula prema gore zbog pozitivne reakcije investitora nakon što su iz kompanije poručili kako će s proizvodnjom jeftinijih modela, umjesto tek krajem 2025. godine, početi što je prije moguće.
U borbi s jakom konkurencijom Tesla je snižavala cijene na kineskom tržištu | Bloomberg
Još prije nekoliko godina Tesla je krenula s rezanjem cijena svojih vozila, i to na kineskom tržištu zbog oštre konkurencije tamošnjih proizvođača. Jačanje kineske uloge u suvremenoj visokoj tehnologiji zabrinulo je američke zakonodavce koji su ovih dana izglasali zakon kako bi se kinesku tvrtku ByteDance natjeralo na prodaju aplikacije TikTok. Korištenje aplikacije bit će zabranjeno na američkom tržištu za godinu dana ako ona i tada bude u kineskom vlasništvu.
I dok Amerikanci čak i zakonski ograničavaju kontrolu nad informacijama i kompanijama u vlasništvu stranaca prema čijim su namjerama podozrivi, transakcije u suprotnom smjeru prolaze bez problema. Microsoft je ovih dana preuzeo tvrtku G42 sa sjedištem u Abu Dhabiju. Za kompaniju specijaliziranu za razvoj umjetne inteligencije američki je informatički div platio 1,5 milijardi dolara.
Jačanje desnice
Amerikanci su ovih dana nakon nekoliko mjeseci odgode odobrili i izdašnu pomoć Ukrajini. Paket pomoći vrijedan 61 milijardu dolara uključuje i vojnu opremu i novac. Ruski napad na Ukrajinu prije nešto više od dvije godine dodatno je zaoštrio globalne geopolitičke odnose. Hamas i Izrael, a odnedavno i Iran se posljednjih šest mjeseci ne trude baš doprinijeti stabilizaciji.
U tom kontekstu domaća politička prepucavanja izgledaju gotovo beznačajno. No očito jačanje desnice kojim je Domovinski pokret postao poželjan partner HDZ-u u formiranju vlasti odraz je slične polarizacije u drugim europskim državama. Gdje će to završiti, vidjet ćemo u pregledu idućeg tjedna.
