.webp){kind=icon}
Od početka ove godine do kraja listopada izdana je 147.301 radna dozvola za boravak i rad stranaca, od čega dvije trećine za rad u sektoru graditeljstva i turizmu. To je čak 39 posto više radnih dozvola za strane radnike nego lani, prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
S obzirom na solidan ekonomski rast te kontinuiranu napetost tržišta rada, u HUP-u očekuju da će ukupan broj radnih dozvola iduće godine premašiti 200 tisuća, s od 170 do 175 tisuća u 2023. godini. "Ukupan broj stranih radnika mogao bi dosegnuti 400 do 500 tisuća do 2030. uz pretpostavku rasta BDP-a od oko 2,5 posto kroz idućih sedam godina. U tom bi slučaju strani radnici činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj", kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
Usporedbe radi, u Sloveniji danas strani radnici čine 16 posto ukupne radne snage, uz tendenciju rasta, prema Bloomberg Businessweek Adriji.
Čitaj više
Iza kulisa zapošljavanja migranata iz Azije
U manje od 10 godina gotovo dva milijuna ljudi preselilo se iz Adria regije u zemlje EU-a i EFTA-e.
18.11.2023
U prvih devet mjeseci izdano 133 tisuće radnih dozvola za strane radnike
U Hrvatskoj djeluje više od 600 agencija za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika.
10.11.2023
Velika potražnja za stranim radnicima, najviše ih je iz BiH i Srbije
Radnici iz Sjeverne Makedonije na četvrtom su mjestu po brojnosti.
17.04.2023
Deficit radnika želi se pokrpati strancima, i to za "siću", ali to tako ići neće
Plaća sezonca na najtraženijim radnim mjestima neznatno je viša od prosječne plaće u Bosni i Hercegovini, odakle u Hrvatsku dolazi najviše stranih radnika.
06.06.2022
U Hrvatskoj su najtraženiji radnici iz Adria regije, posebno iz BiH i Srbije, ali već više od trećine stranih radnika u Hrvatskoj dolazi iz Azije. Najbrojniji su Nepalci, Indijci i Filipinci, pri čijem zapošljavanju posreduju agencije za uvoz stranih radnika. U zemlji trenutno djeluje više od 600 takvih agencija.
HUP
HUP-ove analize pokazuju da je zapošljavanje stranih radnika moguće pospješiti proširenjem liste deficitarnih zanimanja za koja nije potrebno provesti test tržišta rada, kao i produljenjem trajanja dozvola za boravak i rad s jedne na dvije ili tri godine te sa šest na devet mjeseci za sezonske radnike.
"HUP se zalaže za pojednostavljenje određenih administrativnih postupaka pri izdavanju radnih dozvola. Tako preporučujemo uklanjanje obveze uzimanja dvostrukog davanja otisaka prstiju stranim radnicima, koji produljuju trajanje dozvola za boravak i rad, s obzirom na to i da je ta obveza sporna i s aspekta zakona EU-a o vizama", kaže Stojić.
Značajno unaprjeđenje vidi i u digitalizaciji postupka uručenja rješenja dozvole za boravak i rad od policijske postaje. Stojić preporučuje i smanjivanje retroaktivne uplate zdravstvenog osiguranja HZZO-u za posljednjih 12 mjeseci tijekom kojih strani radnici uopće nisu boravili u Hrvatskoj.
"Napokon, budući da strani radnici umjesto plave karte EU-a traže dozvolu za boravak i rad, zbog čega je rok za spajanje obitelji produljen na čak godinu dana, izdavanje plave karte trebalo bi ubrzati", zaključuje glavni ekonomist HUP-a.
