ECB kamate ostavio nepromijenjenima

Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je objavila da će tri ključne kamatne stope ostati nepromijenjene.

Tako će kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja i dalje iznositi 4,5 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4,75 posto, a kamatna stopa na novčani depozit četiri posto.

Tvrdokorna inflacija utjerala je strah u kosti središnjim bankarima koji još uvijek ne mare za zahtjeve tržišta da se monetarni stisak popusti. Iako je inflacija u eurozoni usporila na 2,6 posto u veljači, borba s rastom cijena daleko je od gotove, smatraju u ECB-u.

Ipak, zbog manjeg doprinosa cijene energenata, stručnjaci ECB-a su u najnovijim projekcijama revidirali svoje projekcije inflacija naniže, i to posebno za 2024. godinu.

Sada predviđaju da će inflacija prosječno iznositi 2,3 posto u 2024., dva posto u 2025. i 1,9 posto u 2026. godini.

Prema dolje su revidirane i projekcije inflacije bez energije i hrane: prosječna stopa za 2024. iznosi 2,6 posto, za 2025. 2,1 posto te dva posto za 2026. godinu.

"Premda su se mjere temeljne inflacije većinom dodatno smanjile, domaći cjenovni pritisci i dalje su snažni, djelomično zbog snažnog rasta plaća. Uvjeti financiranja restriktivni su a prethodna povećanja kamatnih stopa i dalje nepovoljno utječu na potražnju, što pridonosi smanjenju inflacije. Očekuje se i da će gospodarska aktivnost u kratkoročnom razdoblju ostati slaba", poručuju eksperti ECB-a prema čijim bi prognozama gospodarska aktivnost trebala jačati i rasti po stopi od 1,5 posto u 2025. i 1,6 posto u 2026., u početku na krilima potrošnje, a poslije i ulaganja.

Rast zarada ključan faktor

Marina Petrov Savić, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji, pojašnjava kako je dosadašnje usporavanje inflacije pomoglo je i raspoloženju potrošača koje ukazuje na oporavak, a zajedno s rastućim dohocima to stvara platformu za perzistentnu potražnju, a samim time i za lakši razvoj inflatornih pritisaka.

Iz ECB su već ranije dali do znanja kako će rast zarada biti jedan od ključnih pokazatelja kojim će se voditi prilikom odluke o mogućem smanjenju razine kamatnih stopa. To dodatno pojašnjavaju i naši analitičari. "Vidimo da su inflatorni pritisci s najvećim potencijalom internog karaktera i pitanje je kako će se rast zarada dalje kanalizirati", komentira Petrov Savić. Rast zarada se ne može pokriti kroz rast produktivnosti jer je ona u većini zemalja eurozone čak i pala, pa postoji potencijal kako će se rast plaća dalje prelijevati na cijene, dodaje.

Podaci o kretanju dohodaka u prvom kvartalu u eurozoni objavljuju se tek u svibnju što znači da bi sastanak Upravnog vijeća ECB-a u lipnju bio prva šansa kad bi kreatori monetarne politike možda mogli razmotriti potencijalne znakove usporavanja rasta plaća. Petrov Savić napominje da od središnjih bankara u ECB-u ne očekuje iznenađenja, "već opreznost" i ponovno inzistiranje na solidnim podacima. "Očekujemo tek nešto jasnije signale do kraja prve polovice godine, a konačno i početak ciklusa smanjivanja kamatnih stopa na sjednici u srpnju, (...) opet s oprezom i u koracima od 25 baznih bodova", zaključuje.   

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar