Turizam, sezonski rast cijena i procvat domaćeg tržišta kapitala ovog su tjedna preuzeli fokus i zasjenili američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove prijetnje carinama. Otkako je najavila svoj izlazak na burzu, domaća kompanija Žito je u fokusu. U srijedu je završila njihova javna ponuda dionica, a interes je bio značajan.
U objavi rezultata IPO-a, iz Žita su poručili da je zabilježen iznimno visok interes malih i institucionalnih ulagatelja. Ukupno prikupljeni iznos putem javne ponude dosegao je 130 milijuna eura, a konačna cijena po dionici iznosila je 20,30 eura.
Do utorka je, uz institucionalne investitore, dionice upisalo više od 4.000 malih investitora, a iz kompanije su poručili i da je temeljem prikupljenog interesa utvrđen suženi raspon cijene od 19,30 eura do 20,30 eura po dionici.
Inače, odluka o IPO-u kompanije Žito iznenadila je s obzirom na to da takva praksa nije uobičajena za obiteljske kompanije. No kako su objasnili iz kompanije, za to su se odlučili dobrim dijelom zbog rizika koji tranzicija obiteljske kompanije nosi. S obzirom na to da u Hrvatskoj ima značajan broj obiteljskih kompanija koje su pred takvom tranzicijom, otvara se pitanje je li izlazak na burzu sve realniji scenarij za sve više njih?
Žito grupa
Procvat domaćeg tržišta kapitala
No u posljednje vrijeme se općenito može primijetiti procvat hrvatskog tržišta kapitala. IPO Žita i ING-GRADA zabilježili su veliki interes, a malo je nedostajalo da, uz ta dva uspješna IPO-a, putem burze krene i grupa Kufner. Zbog svega svjedočimo određenoj revitalizaciji hrvatskog tržišta kapitala pa se postavlja pitanje tko bi mogla biti iduća kompanija koja će osvanuti na burzi?
I Span se priključio nizu kompanija koje su odlučile svježi kapital prikupiti izdavanjem korporativnih obveznica na domaćem tržištu. Ovog su tjedna pozvali potencijalne investitore na upis obvezničkog izdanja kojim se nadaju prikupiti 25 milijuna eura. Atlantic Grupa se također ima čime pohvaliti. U četvrtak su objavili da preuzimaju slovensku kompaniju koja se bavi proizvodnjom i prodajom mesnih namaza i prerađenih proizvoda. Konkretno, podnijeli su obvezujuću ponudu za akviziciju tvrtke Osem sa sjedištem u Murskoj Soboti. Još jedna kompanija sa Zagrebačke burze bilježi uspjeh. Dionice Luke Rijeka su u posljednjih mjesec dana zabilježile skok od čak 41 posto.
Hrvatska se može pohvaliti i s iznosom izravnih stranih ulaganja u prvom kvartalu. U prva tri mjeseca u Hrvatsku je stiglo 886 milijuna eura izravnih stranih investicija, a najviše investicija stiglo je iz tradicionalnih izvora. Pri vrhu se nalaze Italija i Njemačka s, redom, 137,5 i 112,7 milijuna eura, a slični iznosi stigli su i kroz porezne oaze.
Ivana Ivanovic/Pixsell
Rast cijena u turizmu
S obzirom na to da je u punom jeku turistička sezona, uspjeh sezone trenutno je jedna od najaktualnijih tema u javnosti. No, pitanje uspjeha moglo bi narušiti pitanje cijena. Iako je Hrvatska je dugi niz godina slovila kao cjenovno pristupačna ljetna destinacija, zbog visokih cijena se percepcija, izgleda, počela mijenjati. Cijene nekretnina, turističkog smještaja, pa čak i osnovnih usluga posljednjih su godina znatno porasle, čime ulazimo u društvo najskupljih mediteranskih odredišta.
No rast cijena ne muči samo turiste, već i stanovnike turističkih naselja. Iako će za nekoliko mjeseci početi zbrajanje rezultata ove sezone, u svemu tome zaboravlja se njezin najveći negativni učinak, a to je upravo rast cijena. Iako se po isteku sezone cijene smanje zbog odlaska turista i time manje potrošnje, iskustvo stanovnika turističkih mjesta govori da se nikada ne vrate sasvim na stare razine.
A osim turističke sezone, traje i sezona žetve pšenice. No dok se u slučaju turizma priča o previsokim cijenama, u slučaju pšenice je obrnuto. Iako Hrvatska ove godine očekuje rekordan urod otkupljivači i dalje formiraju cijene koje mnogi smatraju preniskima. Prosječna cijena koju za otkup nude domaće kompanije iznosi 157,4 eura po toni pšenice, dok europski benchmark, cijena na Pariškoj burzi, iznosi 200 eura.
Pixsell
Od demografije do agenta za nekretnine
Uz turizam i poljoprivredu, nije tajna ni da Hrvatska ima duboke demografske probleme koji ugrožavaju održivost lokalne samouprave. Čak 34 općine koje imaju manje od 100 stanovnika mlađih od 15 godina, a iako se već desetljećima raspravlja o ukidanju (pre)malih općina, nema pomaka. Zbog upornog inzistiranja na održavanju broja općina u situaciji demografskog odumiranja, nastale su svojevrsne demografske rupe koje djeluju više kao starački domovi na otvorenome nego smislene lokalne administrativne jedinice.
Ako ste pak u posljednje vrijeme kupovali nekretninu, vjerojatno ste se susreli s agentima za nekretnine. Branša posrednika u prometu nekretninama sve omraženija u javnosti, a kad se malo pogledaju njihove ustaljene prakse – jasno je i zašto je tomu tako.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...