Prijeti li Hrvatskoj zaista produljenje radnog vijeka?

Odlazak u mirovinu sa 70 godina mnogima zvuči zastrašujuće, no zbog loših demografskih trendova ta brojka postaje sve realnija u brojnim zemljama. Tako je primjerice Danska već odlučila podići dob za odlazak u mirovinu, a u nekoliko drugih zemalja u procesu je donošenja takvih zakona. Je li među njima Hrvatska i prijeti li zaista domaćim zaposlenicima "rad do smrti"?

Produljenje radnog vijeka u posljednje se vrijeme sve češće ističe kao nužan korak, što zbog produljenja životnog vijeka stanovništva, što zbog lošeg omjera umirovljenika i zaposlenika. Zbog toga OECD predviđa da će se dob za odlazak u mirovinu povećati u više od 20 zemalja, a predviđa se i da bi oni koji su na tržište rada ušli nakon 2022. godine u nekim slučajevima mogli raditi do 74. godine.

Općenito, od 2013. godine očekivano trajanje radnog vijeka u EU-u stalno se povećavalo. Tada je iznosilo 34,7 godina, a deset godina kasnije 36,9 godina.

Kada je u pitanju trenutna situacija u Hrvatskoj, dob za odlazak u mirovinu je 65 godina, što nas izjednačava s brojnim drugim europskim zemljama među kojima su Austrija, Poljska, Rumunjska, Mađarska, Švicarska, Belgija, Italija, Španjolska i Cipar. Hoće li se ta brojka uskoro povećati? Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi ne daju takav dojam.

Dizanje radnog vijeka u Hrvatskoj

Za Bloomberg Adriju kazali su da je u tijeku donošenje novog Zakona o mirovinskom osiguranju koji će stupiti na snagu 1. srpnja i koji je prošao savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, pri čemu su svi građani mogli vidjeti kako se predlaže zadržavanje istih uvjeta u pogledu propisane dobi za stjecanje starosne i prijevremene starosne mirovine.

"Niti jednom odredbom nije predloženo povećanje starosne dobi za umirovljenje, niti to Vlada Republike Hrvatske planira učiniti u budućnosti", ističu.

Ipak, navode da Svjetska banka i Europska komisija već duže vrijeme prilikom analiza hrvatskog mirovinskog sustava predlažu povećanje dobi za umirovljenje. No izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju iz 2019. kojima su pokušali ići u tom smjeru, naišle su na velik otpor javnosti i socijalnih partnera te se od toga odustalo.

Ipak, i sami su svjesni da neki problemi postoje. Navode da je neosporno da se u razdoblju od 2022. do 2070. godine predviđa smanjenje ukupnog broja stanovništva za 22 posto, uz istovremeno značajno povećanje životnog vijeka.

"Također, imamo znatno manji prosječni mirovinski staž u odnosu na prosjek Europske unije te je participacija osoba u dobnoj skupini od 60 do 64 godine na tržištu rada vrlo niska", dodaju.

Kako Hrvatska produljuje radni vijek?

Upravo zato, svjesni su da je nužno potaknuti građane da što duže ostanu na tržištu rada, pa zbog toga rade na alternativnim rješenjima kojim bi produljili radni vijek bez izravnog povećanja zakonske dobi.

Tako, primjerice, umirovljenici već nekoliko godina imaju mogućnost nastaviti raditi i nakon odlaska u mirovinu.

"Od 2019. godine do danas više puta smo intervenirali u Zakon o mirovinskom osiguranju, svaki put unaprjeđujući mjere usmjerene na poticanje rada nakon 65. godine, odnosno odvraćanje od prijevremenog umirovljenja i motiviranje umirovljenika za povratak na tržište rada. Tako smo gotovo svim skupinama umirovljenika omogućili rad do polovice punog radnog vremena bez obustave mirovine, osigurali nastavak primanja najniže mirovine za vrijeme rada, a u dva navrata podigli smo bonifikaciju, prvo na 0,34 posto, a zatim i na 0,45 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja", ističu.

Pixsell

 

Osim toga, navode da se novim zakonom predlaže redefiniranje povećanja mirovine, takozvane bonifikacije za umirovljenje nakon propisane starosne dobi, tako da bude vezano isključivo uza starosnu dob, a ne navršeni mirovinski staž, kao i delimitiranje maksimalnog povećanja.

Inače, ovo nisu jedinstvena rješenja Hrvatske. I u ostalim zemljama EU-a umirovljenici mogu nastaviti raditi ako to žele, a prema podacima Eurostata, za tu se opciju odlučuje svaki peti primatelj starosne mirovine u EU-u.

Kakve su rezultate te mjere dale dosad? Iz Ministarstva su zadovoljni jer su se mjere u relativno kratkom razdoblju pokazale uspješnima. Naime, u ovoj je godini prosječni mirovinski staž novih umirovljenika 35 godina, što je za četiri godine duže od prosječnog staža svih umirovljenika.

"Trenutačno uz mirovinu radi više od 36,5 tisuća umirovljenika te ta brojka kontinuirano raste iz godine u godinu", kažu iz Ministarstva.

Zbog svega naglašavaju da čvrsto ostaju pri stajalištu da produženje radnog vijeka ne mora nužno biti vezano uz povećanje zakonske dobi za umirovljenje jer se isti učinak može postići i drugim mjerama u okviru mirovinskog sustava.

"Vlada Republike Hrvatske nastavit će pratiti demografske i tržišne trendove te po potrebi dodatno prilagođavati sustav kako bi se osigurala njegova dugoročna stabilnost", zaključuju.