Ako ste mlađi od 55 godina zaboravite treći mirovinski stup, PEPP nudi veće povrate

U Hrvatskoj ćete nakon 40-ak godina radnog staža i redovnih uplata u mirovinski fond kao nagradu dobiti čekanje smrti u siromaštvu. Zvuči malo grubo, ali je tako.

Zato valja razmisliti o alternativama, a zasad jedina "službena" konkurencija dobrovoljnim otvorenim mirovinskim fondovima (DMF) paneuropski je osobni mirovinski fond (PEPP).

Pogledali smo što ima smisla iz ulagačke perspektive i što će vam na duži rok donijeti veće prinose, odnosno mirovine.

Da odmah sumiramo – ako idete u mirovinu za desetak godina ili manje, držite se DMF-ova, ali ako vas mirovina čeka za 15, 20 ili 30 godina, trebali biste ozbiljno razmisliti o prebacivanju na PEPP.

Državni poticaji

Hajdemo malo detaljnije razložiti priču. Velika prednost DMF-ova, koji su vam možda poznatiji kao treći mirovinski stup, leži u tome što država stimulira štednju u njima tzv. državnim poticajnim sredstvima (DPS). Konkretno, dobivate dodatnih 15 posto na uplaćena sredstva u jednoj kalendarskoj godini do ukupno uplaćenog iznosa od 663,61 eura godišnje, što znači da vas država, odnosno vaši sugrađani, časte maksimalnim iznosom od 99,54 eura godišnje.

Na taj zagarantirani prinos od 15 posto valja dodati i potencijalni prinos samog fonda u kojem štedite, pa se tu radi o vrlo respektabilnom povratu.

S druge strane, kod PEPP-a nema poticaja države, a godišnje vam u njih, kao i u DMF-ove, poslodavac može uplatiti 804 eura godišnje neoporezivo, iz bruto plaće. Izostanak poticaja veliki je minus odmah u startu, ali PEPP to nadoknađuje prinosima na duže staze, jer nije toliko konzervativan u ulaganjima kao DMF-ovi, te manjim naknadama za upravljanje. Svoju magiju u oba slučaja odrađuje moć složene kamate.

Rizičnije i unosnije ulaganje PEPP-a

Trenutno u Hrvatskoj PEPP nudi samo Finax, a kod nas je dostupan od travnja 2023. godine. Od starta do danas njihov Osnovni PEPP ostvario je prinos od 20 posto, Alternativni PEPP 17,5 posto, dok je isplatni portfelj rastao 14,5 posto.

Što se osam domaćih DMF-ova tiče, oni su u posljednjih pet godina ostvarivali prinose od 0,2 do respektabilnih 6,3 posto. U 2024. su prinosi bili osjetno bolji, od 3,1 do 11,5 posto. Najmanje prinose očekivano su imali fondovi orijentirani isključivo na obveznice, dok su oni više orijentirani na dionice više i profitirali.

Iako zbog kratkog track recorda Finaxa i starta u travnju 2023. usporedba nije idealna, uzmemo li da je petogodišnji prosjek prinosa DMF-ova oko tri posto, a samo u 2024. 6,5 posto, ispostavlja se da PEPP osjetno nadmašuje treći stup. Potencijal za rast njihovih dioničkih indeksa jasno se ogleda u činjenici da je S&P 500 u posljednjih pet godina skočio za gotovo 100 posto, odnosno da mu je godišnji rast od 1957. u prosjeku veći od 10 posto.

Koncem prošle godine je Jan Šebo sa slovačkog Sveučilišta Matej Bel objavio istraživanje prema kojem je Finaxov PEPP "značajno nadmašio" rezultate UCITS-a i ETF-ova u 2023. Naglašava kako je PEPP u startu dizajniran tako da ostvaruje bolje uvjete jer nema brojnih ograničenja koja se nameću konvencionalnim mirovinskim fondovima.

Razlika je što Finaxov PEPP većinu sredstava ulaže u dionice, a ne obveznice, pa načelno ima veći povrat. Naravno, to ga čini i izloženijim na tržišne slomove, ali iskustvo nas uči da tržište na duge staze donosi solidan plus. Stara burzovna mudrost kaže – time in the market beats timing the market.

Upravljanje rizikom

Finax nudi dvije opcije, prva ulaže sto posto sredstava u dioničke ETF-ove, a druga je nešto konzervativnija, pa "samo" 80 posto ide u dioničke, a ostalih 20 posto u obvezničke ETF-ove. Valja napomenuti kako oba modela imaju ugrađen sustav smanjenja rizika, a temelji se na tome da deset godina prije planiranog umirovljenja započinje faza smanjenja rizika u kojoj se dio dioničkih ETF-ova postupno prodaje i mijenja za obvezničke ETF-ove. Tako se u trenutku planiranog odlaska u mirovinu portfelj sastoji od 60 posto dioničkih i 40 posto obvezničkih ETF-ova, a taj se omjer održava tijekom cijele faze isplate.

Jeftinije naknade

Što se naknada za upravljanje tiče, one u Finaxu iznose 0,6 posto uz PDV, odnosno 0,72 posto godišnje, i to je jedina naknada koju naplaćuju. Štoviše, za sve pružatelje PEPP-a taj je trošak limitiran na najviše jedan posto.

Kod DMF-ova naknade za upravljanje mogu ići osjetno više, zakonski do tri posto, a u praksi se kreću od 0,75 do dva posto (prosjek oko 1,5 posto). Uz to imate i naknadu za izlaz iz fonda u iznosu do najviše 1,75 posto, koja se plaća u slučaju prijenosa računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo, kao i naknadu za troškove revizije fonda.

Depositphotos

Na prvu razlika ne izgleda dramatično, ali s godinama i ukamaćivanjem itekako se osjeti. U Finaxu su izračunali kako na ulaganje od tisuću eura godišnje u razdoblju od 30 godina veće naknade DMF-ova (uzeli su prosjek od 1,66 posto) u usporedbi s 0,72 njihove naknade, (uz prosječan bruto prinos od osam posto) "pojedu" čak 17 tisuća eura.

Isplata sredstava

Što se modela isplate tiče, PEPP i tu ima prednost. Dok se iz DMF-ova u gotovini može dobiti tek 30 posto iznosa, a ostatak se isplaćuje u razdoblju od najmanje pet godina (ili doživotno). Za sve to morat ćete čekati do 56. godine života, osim ako u DMF niste ušli prije 2019. jer tada imate opciju iskorištavanja prava na mirovinu već s 50 godina.

Dob od 55 godina uvjet je za isplatu mirovinske štednje i kod Finaxa, ali kod njih možete odmah povući 100 posto uplaćenog iznosa. I tu postoje iznimke jer svoja sredstva možete prijevremeno povući u slučaju dugotrajne nezaposlenosti (duže od godinu dana), udesa ili smrti. Uz jednokratno povlačenje svoje mirovinske štednje, imate i opciju rentnog povlačenja, odnosno kombinaciju tih dvaju modela.

Zaključak

Treći mirovinski stup ima jedan veliki plus – državne poticaje, a ako se bojite skorog kraha svjetske ekonomije, nudi i dosta sigurniji ulagački portfelj. No to nosi i slabije prinose zbog čega već nakon sedam godina počinje gubiti trku s PEPP-om koji je orijentiran na dionice.

PEPP pak nudi bolje prinose uz više rizika, niže naknade za upravljanje i općenito je privlačniji izbor za sve koji nisu poslom vezani za jednu državu. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) predlaže rješenje prema kojem bi svaki građanin EU-a nakon navršenih 18 godina automatski ulazio u PEPP i općenito lobira za regulativu koja bi ga trebala učiniti privlačnijim. Kad Unija krene u tom smjeru, to obično znači i nekakve financijske poticaje, ali ta inicijativa je tek u začecima.

U svakom slučaju, ako imate još dosta do mirovine i ne bojite se sveopćeg ekonomskog sloma (u kojem bi vam gubitak dodatne mirovinske štednje vjerojatno bio jedan od najmanjih problema), razmislite o PEPP-u jer bi vam dugoročno mogao donijeti znatno veći prinos od domaćih DMF-ova.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar